HIV

Getty Images
Nakon transplantacije matičnih ćelija istraživači u telu pacijenta više nisu mogli da pronađu HIV virus

Muškarac iz Londona druga je osoba u svetu koja se izlečila od HIV-a, saopštili su lekari.

Adam Kastilejo nema virus više od 30 meseci posle prestanka upotrebe terapije.

Međutim, on nije izlečen lekovima protiv HIV-a, već transplantacijom matičnih ćelija – tretmanu koji je primenjen u lečenju raka koji je imao, prenosi časopis Lensent HIV.

Davaoci tih matičnih ćelija imaju nouobičajen gen koji ih štiti od HIV-a. Dobijanjem njihovih ćelija i Kastilejo je postao zaštićen.

Timoti Braun, poznatiji kao berlinski pacijent, postao je prvi čovek koji je izlečen od HIV-a, tri i po godine od dobijanja iste terapije.

Kako izgleda terapija?

Čini se da transplantacije matičnih ćelija sprečava kopiranje virusa u telu tako što se pacijentove imune ćelije menjaju ćelijama davalaca koje su otporne na HIV.

Adam Kasilejo – 40-godišnji londonski pacijent, koji je odlučio da se njegov identite objavi – u krvi, semenoj tečnosti i tkivu nema aktivanu HIV infekciju, saopštili su lekari.

Prošlo je godinu dana od kada je prvi put objavljeno da nema virus, a nema ga i dalje.

Vodeći istraživač profesor Ravindra Kamar Gapta, sa Univerziteta Kembridž, rekao je za BBC: „Ovo ja izlečenje HIV-a gotovo sa sigurnošću.

„On je dve i po godine u remisiji.

„Naša otkrića pokazuju da se uspeh transplantacije matičnih ćelija kao lek protiv HIV-a, prvi put prijavljen pre devet godina kod berlinskog pacijenta, može ponoviti.“

Ali, ovo neće biti terapija za milione ljudi koji širom sveta žive s HIV-om.

Agresivna terapija pre svega je korišćena u lečenju ovih pacijenata od raka, a ne HIV-a.

I trenutni lekovi protiv HIV-a veoma su efikasni, što znači da ljudi sa virusom mogu da žive duge i zdrave živote.

Profesor Kapta je rekao: „Važno je znati da je ova terapija visoko rizična i da se koristi kao krajnje sredstvo kod pacijenata sa HIV-om koji imaju malignitete koji su opasni po život.

„Međutim, ovo nije terapija koja će biti široko dostupna za osobe sa HIV-om koji su na uspešnim antiretroviralnim terapijama.“

Ali ovo bi moglo da da nadu za pronalazak leka u budućnosti korišćenjem genske terapije.

Kako funkcioniše?

Virus HIV 1 – najčešći oblik HIV-a u svetu – za ulazak u ćelije koristi CCR5 receptor.

Međutim, postoji veoma mali broj ljudi koji su otporni na HIV virus, a koji imaju dve mutirane kopije CCR5 receptora.

To znači da virus ne može da uđe u ćelije koje uglavnom zarazi.

Istraživači kažu da je moguće genetskom terapijom ciljati CCR5 receptore kod onih koji imaju HIV virus.

To je isti receptor koji je koristio kineski naučnik He Džankui koji je stvorio prve genetski modifikovane bebe. On je sada u zatvoru.

Da li je ovo trajni lek?

Testovi pokazuju da je 99 odsto Kestilejovih imunih ćelija zamenjeno ćelijama davaoca.

Ali u njegovom telu i dalje ima ostataka virusa, kao i u telu berlinskog pacijenta Brauna.

Nemoguće je reći s apsolutnom sigurošću da se HIV nikada neće vratiti.

„Ovo je jedinstvena pozicija u kojoj možete da budete, jedinstven i vrlo ponižavajuć položaj“, rekao je Kasilejo za Njujork Tajms.

„Želim da budem ambasador nade.

„Ne želim da ljudi misle da sam ja odabran.

„Ne, to se samo desilo.

„Bio sam na pravom mestu, verovanto u pravo vreme, kada se to dogodilo.“

Profesorka Šeron Levin sa Univerziteta u Melburnu je rekla: „Imajući u vidu veliki broj ćelija uzorkovanih ovde i odsustvo netaknutog virusa, da li je londonski pacijent zaista izlečen?

„Dodatni podaci, navedeni u ovom izveštaju, sigurno su ohrabrujući, ali nažalost, na kraju će vreme sve pokazati.“


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari