Trump and Biden

Getty Images

Pred američkim glasačima će se na dan predsedničkih izbora 3. novembra naći veoma jasan izbor – između aktuelnog republikanskog predsednika Donalda Trampa i kandidata Demokratske stranke Džozefa Bajdena.

Evo njihovih stavova i kako se njihove politike razlikuju po osam ključnih pitanja.

Korona virus

Predsednik Tramp je krajem januara osnovao radnu grupu za korona virus za koju kaže da je sada preusmerila prioritete na „bezbednost i otvaranje zemlje“.

Predsednik je naglasak stavio i na ubrzani razvoj metoda lečenja od korona virusa i izradu vakcina protiv njega, izdvojivši 10 milijardi dolara za takve projekte.


Pogledajte video: Šta je sve Tramp govorio o Kovidu-19?

Stavovi predsednika SAD o korona virusu su se menjali od negiranja do podrške nošenju maske.
The British Broadcasting Corporation

Bajden želi da uvede nacionalni program praćenja kontakata, da osnuje najmanje 10 centara za testiranje u svakoj saveznoj državi i da omogući besplatno testiranje na korona virus za sve državljane Amerike.

On se zalaže za obavezno nošenje maski svuda u federalnim ustanovama širom zemlje.

Klima

Predsednik Tramp je skeptik prema klimatskim promenama i želi da ulaže u energiju koja nije iz obnovljivih izvora. On želi da pojača iskopavanje nafte i gasa i da ukine još ekoloških zaštita.

Obećao je povlačenje iz Pariskog sporazuma – međunarodnog sporazuma o borbi protiv klimatskih promena – koji će SAD formalno napustiti kasnije ove godine.

Bajden kaže da će se SAD odmah vratiti u Pariski sporazum ako on bude bio izabran za predsednika.

On želi da SAD dostigne nula ukupnih transmisija do 2050. godine i predlaže zabranu izdavanja novih dozvola za iskopavanje nafte i gasa na državnom zemljištu, kao i investiciju od dva biliona dolara u zelenu energiju.

Privreda

Predsednik Tramp je obećao otvaranje 10 miliona novih radnih mesta za 10 meseci, kao i osnivanje milion novih malih preduzeća.

On se zalaže za smanjenje poreza na prihode i poreske olakšice kompanijama kako bi ih podstakao da zadrže poslove u SAD.

Bajden želi da poveća poreze onima koji zarađuju veliki novac, a sredstva koja bi na taj način završila u budžetu iskoristi za investicije u državne službe.

Ali on kaže da bi se povećanje poreza odnosilo samo na one koji zarađuju više od 400.000 dolara godišnje.

On se zalaže za povećanje federalne minimalne plate na 15 dolara po satu sa sadašnjih 7,25 dolara.

Zdravstvena zaštita

Predsednik Tramp želi da ukine Zakon o dostupnoj zdravstvenoj nezi usvojen pod vladavinom predsednika Baraka Obame, koji je pojačao kontrolu federalne vlade nad sistemom privatnog zdravstvenog osiguranja, među kojima je i nezakonito uskraćivanje pomoći ljudima sa već postojećim medicinskim stanjima.

On kaže da želi da ga unapredi i zameni, mada nikakvi detalji novog plana još nisu obelodanjeni.

Predsednik želi i da smanji cene lekova tako što će omogućiti uvoz jeftinijih lekova iz inostranstva.

Bajden želi da zaštiti i proširi Zakon o dostupnoj zdravstvenoj nezi.

On želi da smanji starosnu granicu za Mediker (Medicare), politiku koja omogućava zdravstvenu zaštitu za starije, sa 65 na 60 godina. Želi i da omogući svim Amerikancima opciju da postanu deo plana javnog zdravstvenog osiguranja sličnog Medikeru.

Spoljna politika

Predsednik Tramp je ponovio ranije obećanje da će smanjiti broj američkih trupa u inostranstvu, istovremeno nastavljajući da ulaže u vojsku.

Predsednik kaže da će nastaviti da osporava međunarodne saveze i da će zadržati trgovačke takse uvedene Kini.

Bajden je obećao da će unaprediti odnose sa američkim saveznicima.

On kaže da će ukinuti jednostrane takse Kini, umesto toga se potrudivši da je učini odgovornom pred međunarodnom koalicijom koju Kina „ne sme da priušti da ignoriše“.

Rasizam i policija

Predsednik Tramp kaže da ne veruje da je rasizam sistemski problem u američkoj policijskoj službi.

On se izdaje za posvećenog saveznika snaga reda i zakona, ali je izrazio protivljenje stezanju vrata tokom hapšenja i ponudio grantove za unapređenje policijske prakse.

Bajden doživljava rasizam kao sistemski problem i izložio je politiku za rešavanje rasnog dispariteta u pravosudnom sistemu.

Odbio je pozive za smanjenje finansiranja policije, rekavši da bi dodatni resursi umesto toga trebalo da se vežu za očuvanje odgovarajućih standarda.

Oružje

Predsednik Tramp slobodno tumači Drugi amandman američkog Ustava koji Amerikancima garantuje pravo na nošenje oružja.

On jeste predložio strože provere istorijata potencijalnih kupaca oružja nakon niza masovnih ubistava 2019. godine, ali od tog plana još nije bilo ništa, niti je usvojen ijedan dodatni zakon.

Bajden je predložio zabranu jurišnog oružja, proveru istorijata za sve, ograničavanje broja oružja koje neko može da kupi mesečno i olakšavanje podizanja tužbi protiv nemarnih proizvođača i prodavaca oružja.

On planira i da finansira više istraživanja o sprečavanju nasilja vatrenim oružjem.

Vrhovni sud

Predsednik Tramp je imenovao konzervativnu sutkinju Ejmi Koni Beret za upražnjeno mesto u američkom Vrhovnom sudu.

Jedno pitanje po kom bi Vrhovni sud mogao uskoro da odlučuje je zakonsko pravo na abortus u SAD – nešto čemu su se i predsednik i sutkinja Beret već protivili u prošlosti.

Bajden je želeo da se to prazno mesto popuni nakon što sledeći predsednik preuzme dužnost.

On kaže da će, ako bude bio izabran, raditi na usvajanju zakona koji će ženama garantovati pravo na abortus ukoliko Vrhovni sud donese odluku protiv njega.


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari