herson

Reuters

Dok je u kijevskoj oblasti 40 odsto stanovništva i dalje je bez struje, ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski ne isključuje nove ruske raketne napade na ukrajinsku infrastrukturu.

„Spremaju nove udare. Znamo to sigurno. I dok god imaju rakete, neće se smiriti“, rekao je on.

Reagujući na tekst Njujork tajmsa da Zapadu ponestaje opružja za slanje Ukrajini, iz Londona i Vašingtona stižu drugačije poruke.

Britanski premijer saopštio je da 2023. godine Britanija neće smanji vojnu pomoć Ukrajini – možda će je čak i povećati, a slično su rekli i vodeći kongresmeni Republikanske partije Sjedinjenih Država, koji imaju većinu u donjem domu Kongresa.

Poslednjih nedelja, Rusija je izvela talas raketnih napada na energetska postrojenja u Ukrajini, a procenjuje se da šest miliona ljudi trenutno nema struju ni grejanje.

Više o tome pročitajte ovde.


Dan 277.

  • I dalje veliki energetski problemi u Ukrajini posle talasa ruskih napada na energetska postrojenja
  • Zapadnim silama ponestaje oružja za pomoć Ukrajini, navodi se u izveštaju Njujork tajmsa
  • Video egzekucije ruskih vojnika koji su se predali izgleda autentično – UN
  • Prema procenama UN, u posledicama ruskih udara na ukrajinske energetske objekte, koji su počeli 10. oktobra, poginulo je 77 civila, a 272 je ranjeno
  • Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je za ukrajinski BBC da ne isključuje „najgori scenario“ u kojem bi grad ostao bez struje, grejanja i vode
  • Više od 15.000 ljudi nestalo je tokom rata u Ukrajini, rekao je predstavnik Međunarodne komisije za nestala lica

mapa

BBC

Kako su ruski napadi oštetili energetsku infrastrukturu Ukrajine

mrak

Getty Images

Ruska vojska se poslednjih nedelja usredsredila na ukrajinske energetske objekte, skladišta goriva i vode.

Vazdušni napadi naneli su veliku štetu električnoj mreži, kažu iz ukrajinskog državnog energetskog preduzeća Ukrenergo i dodaju da trenutno ne mogu da odgovore na 50 odsto potražnje.

Pogođene su termoelektrane širom zemlje – od glavnog grada Kijeva do Odese na jugu i Vinice na zapadu, a tri nuklerne elektrane bile su isključene sa sistema dva dana zbog granatiranja.

Ukrajina, napadi na energetski sistem

BBC

Više o ovoj temi pročitajte ovde.

Zapadu ponestaje oružja: „Dan rata u Ukrajini kao mesec dana u Avganistanu“

Prema izveštaju Njujork tajmsa, rat koji bukti u Ukrajini sa tako velikom upotrebom tenkova i artiljerije delovao je nazamislivo zapadnim političarima, kao i zemljama članicama NATO-a, koji je značajno smanjio arsenal tokom prethodnih decenija.

Amerika ima ograničene količine naoružanja na raspolaganju za pomoć Ukrajini, a u Vašingtonu ne žele da preusmere oružje sa Tajvana i Korejskog poluostrva, koje vide kao regione u kojima može doći do sukoba sa Kinom i Južnom Korejom.

Devet meseci posle početka rata, Zapad sada traga za načinom da dostavi pomoć Ukrajini, ali i da poveća zalihe NATO-a.

Zaraćene strane u Ukrajini koriste više oružja i municije u odnosu na bilo koji drugi sukob posle Drugog svetskog rata, navodi se u tekstu Njujork tajmsa.

Tokom rata u Avganistanu, NATO snage koristile su 300 artiljerijskih raketa dnevno, a nisu morale mnogo da brinu oko odbrane protiv napada iz vazduha.

Ukrajinske snage ispaljuju i nekoliko hiljada projektila dnevno, a moraju i očajnički da se brane od napada ruskih raketa i dronova iranske proizvodnje iz vazduha.

„Dan rata u Ukrajini je kao mesec ili više u Avganistanu“, rekla je za Njujork tajms Kamila Grand, stručnjakinja za odbranu Evropskog saveta, koja je prethodno bila asistentkinja generalnog sekretara NATO za investicije u oblasti odbrane.

Raketa

EPA/EFE/REX/Shutterstock

Ukrajinci su tokom leta ispaljivali šest do sedam hiljada komada artiljerijske municije u Donbasu svakog dana, a ruske trupe između 40.000 i 50.000.

U Americi se proizvede samo 15.000 projektila svakog meseca.

Zbog toga se prozvodnja naoružanja premešta u Južnu Koreju, Češku, Slovačku i Bugarsku, ali ta zamisao nailazi na neke zakonske prepreke, navodi se u tekstu američkog lista.

Neke evropske zemlje, poput Švajcarske i Italije, imaju zakone koje zabranjuju dopremanje oružja zemljama u ratu.

Članice alijanse su dosad uložile oko 40 milijardi dolara u naoružanje za pomož Ukrajini, što je iznos godišnjeg budžeta za odbranu Francuske.

Jedan zvaničnik NATO-a rekao je za Njujork tajms da je 20 od 30 članica NATO-a istrošilo zalihe za pomoć Ukrajini, a preostalih 10, među kojima su veće zemlje poput Francuske, Nemačke, Italije i Holandije, još imaju rezerve.

Prva operacija srca u oslobođenom Hersonu

U Hersonu, koji je oslobođen od ruske okupacije pre dve nedelje, svetlost ponovo sja.

Ruske trupe su praktično uništile energetsku infrastrukturu grada, ali se situacija popravlja, kaže Jaroslav Januševič, načelnik oblasne administracije u Hersonu.

Prema njegovim rečima, u nedelju ujutro struja se vratila u domove pet odsto građana, a uveče – 17 odsto.

Do sada su gasom snabdevena dva naselja u Hersonskoj oblasti – Uljanovka i Fedorovka, odnosno 385 pretplatnika, kažu lokalne vlasti.

Prošle subote je u okružnoj bolnici u Hersonu obavljena prva operacija srca nakon oslobođenja grada, rekao je Januševič.

„Kardiolog iz Odese, koji je pritekao u pomoć hersonskim lekarima, uspešno je ugradio koronarni stent 71-godišnjem pacijentu“, napisao je on u Telegramu.

Prema Januševičevim rečima, u svim zgradama bolnice ima struje, a za pacijente su opremljena tri skloništa sa krevetima i ventilacionim sistemom.

Takođe, Hersonska oblast nastavlja da dobija humanitarnu pomoć iz drugih regiona Ukrajine.

Stotine ukrajinske dece iz Harkva završilo u kampovima u Rusiji

Okupacione vlasti u mestu Balaklija i drugim delovima regiona Herson ponudile su letos mnogim porodicama da njihovu decu odvedu daleko od borbi – u Rusiju.

Više od 500 dece je tokom avgusta krenulo na put, ali su narednog meseca ukrajinske snage oslobodile mnoge delove Hersone, među kojima je bila i Balaklija.

„Zabrinuli smo se. Kad je ukrajinska vojska ušla u grad, shvatili smo da će biti teško da nam se naša deca vrate“, rekla je Natalija Sonkina, čija je dvanaestogodišnja ćerka u kampu.

Mnogi meštani ubrzo su počeli da osuđuju roditelje dece, koja se još uvek nalaze u Rusiji.

Ala Kamenova, čija je jedanaestogodišnja ćerka bila u kampu, kaže da je tokom borbi „bilo nemoguće otići“ iz Balaklije, te da je ponuda okupacionih vlasti delovala kao jedini način da se deca sklone na sigurno.

„Neki ljudi su saosećali sa nama, ali su mnogi drugi vređali, pitajući se kako je moguće poslati dete u Rusiju.“

Celu priču o odvođenju ukrajinske dece u ruske kampove pročitajte OVDE.


Pročitajte ispovesti ljudi koji su preživeli užase rata u Ukrajini:


Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari