policija u Rusiji, protesti u Rusiji

Reuters

Odluka ruskog predsednika Rusije da proglasi delimičnu mobilizaciju izazvala je seriju protesta širom zemlje, uhapšeno je više od 1.400 ljudi, a nekima od njih uručeni su pozivi da se odmah jave u vojne odseke, tvrde organizacije za ljudska prava.

Vladimir Putin najavio je delimičnu vojnu mobilizaciju u sredu, u kojoj bi 300.000 ljudi moglo da bude pozvano da učestvuje u ratu u Ukrajini.

Prema tvrdnjama Ministarstva odbrane Rusije, već prvog dana mobilizacije u vojnim odsecima dobrovoljno se prijavilo oko 10.000 ljudi.

Međutim, ima i onih koji napuštaju Rusiju, ne želeći da učestvuju u ratu.

Prema snimcima sa društvenih mreža, na rusko-gruzijskoj granici formirane su kolone vozila u kojima, navodno, ruski državni pokušavaju da odu iz zemlje posle objave o delimičnoj mobilizaciji.

Putin je rekao da je delimična mobilizacija neophodna da bi se obezbedio ruski teritorijalni integritet i „zaštitio narod u oslobođenim oblastima“ u Ukrajini.

Najava se odnosi na 300.000 vojnih rezervista.

Oni čine delić od oko 25 miliona ruskih rezervista – ljudi koji su odslužili vojni rok koji je u Rusiji obavezan.

Zapadne zemlje su osudile najnoviji Putinov potez.

Mobilizacija je prva od Drugog svetskog rata i usledila je što je Ukrajina ovog meseca postigla uspeh u brzoj kontraofanzivi na severoistoku zemlje.

Ukrajinske snage su ponovo zauzele ključne gradove i sela u oblasti Harkova, na severoistoku, i ostvarile su izvestan napredak u južnoj oblasti Herson.

Petina ukrajinske teritorije, međutim, i dalje je pod ruskom kontrolom.

U televizijskom obraćanju naciji, Putin je optužio Zapad da želi da vidi oslabljenu Rusiju i poručio da će odgovoriti svim raspoloživim sredstvima.

„Ne blefiram“, rekao je Putin.


Pogledajte deo Putinovog obraćanja:

Rusija i Ukrajina: Putin najavio delimičnu vojnu mobilizaciju
The British Broadcasting Corporation

Privedenima na protestu uručeni pozivi za vojni odsek

Pojedinim privedenim demonstranrima uručeni su pozivi za vojni odsek vojne registre, tvrdi OVD Info, organizacija za ljudska prava.

Prema rečima aktivista, takvi slučajevi zabeleženi su u Moskvi, kao i u oblastima Sokolinaja Gora, Ljublino, Istočno Ismailovo, Tekstilščiki i Altufjevo.

Nekima od privedenih koji su odbili da potpišu da su primili poziv za vojsku, zaprećeno je krivičnim prijavama, tvrdi OVD-Info.

Supruga Moskovljanina privedenog na mitingu rekla je ua Medijazonu da je njenom mužu uručen poziv u policijskoj stanici u okrugu Sokolina Gora:

„Moj muž je priveden, odveli su ga u policijsku upravu na Sokolinoj gori i tamo mu dali poziv da se sutra javi vojnoj komisiju. On ga je potpisao. Komandant stanice mu je lično uručio poziv.

„Snimili su kako su mu uručili poziv i rekao je da ne može da odbije da ga prihvati, jer je državljanin Ruske Federacije“.

protest u Moskvi

Reuters

Uprkos zaprećenim kaznama, na ulice više od 30 ruskih gradova u sredu su izašle grupe demonstranata, izražavajući protest zbog odluke o delimičnoj mobilizaciji.

Moskovsko tužilaštvo prethodno je saopštilo da je učešće u protestima i nedozvoljenim „masovnim događajima“ kažnjivo delo za koje može sledovati „zatvor do 15 godina“.

Prema tvrdnjama nevladinih organizacija u Rusiji, na protestima je do sada uhapšeno više od 1.400 ljudi.

Prema podacima OVD-Info, organizacije koju su ruske vlasti označile za „stranog agenta“, najviše privedenih bilo je u Moskvi i u Sankt Peterburgu.

Moscow protest - scuffle with police, 21 Sep 22

AFP
Protesti i hapšenja u Moskvi

„Polomiću ruku, nogu samo da izbegnem poziv“

Pošto je Putin objavio delimičnu mobilizaciju, deo Rusa pokušao je da smisle način kako da ne učestvuju u ratu.

Međutim, deluje da je za većinu odlazak u rat – neizbežan, iako i oni koji su služili u vojsci nisu spremni za mobilizaciju.

Zato veliki broj onih koji su i bili u vojsci pokušava da pronađe poznanike i rođake – lekare koji bi im napisali lekarsku poštedu.

Nešto slično pokušavaju i prijatelji Vjačeslava iz Moskve.

Njegov zet je već u utorak ujutru dobio poziv: nisu uspeli da mu predaju dokument, jer na adresi stanovanja živi samo njegova majka.

Zet, padobranac bez vojnog iskustva, zatvorio se i ni sa kim ne razgovara.

„On nije informatičar, već automehaničar i ima dvoje dece – jedan ima godinu dana, a drugi tri, a nije jasno šta se od njih očekuje da rade“, priča ovaj Moskovljanin.

Muškarac iz Kaljingrada spreman je da uradi bilo šta kako bi izbegao mobilizaciju.

„Polomiću ruku, nogu. Otići ću u zatvor, uradiću sve samo da izbegnem poziv“, rekao je za BBC.

‘Sakriću se u podrum’

Mihailo živi u transuralskoj oblasti.

„U mom malom gradu su već poslali sudske pozive, ali ja nisam ovde prijavljen. Sakriću se u podrum – panika i anksioznost su svuda“, kaže ovaj 25-godišnjak.

Kada je Rusija napala Ukrajinu, otišao je u Gruziju. Vratio se na kratko u Rusiju poslom i trebalo je da ode u Tbilsi, glavni grad Gruzije.

„Ali sada ne želim, to je moj izbor. Ako vidite nuklearnu pečurku, zagrlite najmilije – kao u poslednjoj sceni Ne gledaj gore.

„Upravo sam dobio omiljeni posao, a ne mogu da radim i ne razumem zašto.

„Uspeo je 21. septembra da poruši i one ruševine koje je već porušio 24. februara – živim jedan dan i pljujem na sve“, poručuje ovaj mladić.

U moskovskim kancelarijama i restoranima vladala je tišina, nasuprot bučnoj letnjoj atmosferi kada je mnogima rat delovao kao „specijalna operacija“ koja se gotovo nikog ne tiče, jer je hiljadu kilometara od glavnog grada.

Skoro 1.500 uhapšenih bilo je u policijskim vozilima.

U policijskim stanicama gde su ih vodili čekali su ih vojni komesar i poziv da se sledećeg jutra pojave u vojsci.

Kolone vozila na rusko-gruzijskoj granici

Duž ruske granice sa Gruzijom formirane su kolone vozila u kojima su mahom muškarci, za koje se navodi da pokušavaju da napuste zemlju i tako izbegnu vojne pozive za rat u Ukrajini.

Kremlj kaže da su izveštaji o broju vojno sposobnih muškaraca koji navodno pokušavaju da napuste zemlju preuveličani.

Pogledajte snimak:

Watch: Sped-up footage appears to show large queues at the Russia-Georgia border
The British Broadcasting Corporation

Muškarac, koji nije želeo da mu se pominje ime, rekao je za BBC da je odmah posle obraćanja Putina zgrabio pasoš i krenuo ka granici, ne spakovavši ništa drugo.

Neki svedoci su procenili da je red automobila na kontrolnom punktu Uper Lars bio dugačak oko pet kilometara, dok drugi kažu da im je trebalo sedam sati da pređu granicu.

Gruzija je jedna od retkih susednih zemalja u koju Rusi mogu da uđu bez viza.

Finska, koja deli granicu od 1.300 kilometara sa Rusijom, traži vize, ali je takođe prijavila povećan obim saobraćaja iz Rusije.

Na druge destinacije do kojih se može doći avionom – poput Istanbula, Beograda ili Dubaija – cene karata su naglo porasle odmah posle objavljivanja vojnog poziva, a neke destinacije su u potpunosti rasprodate.

‘Kao u nekom naučno-fantastičnom filmu’

U sredu, 21. septembra, u poslovnom centru Tavričeski u Sankt Peterburgu preko puta rezidencije guvernera u Smoljnom i ruske banke svi su gledali obraćanje ruskog predsednika.

„Putin je bio na ekranu u ulaznom holu, na monitorima svih kompjutera u kancelarijama i kod čuvara, njegov glas dopirao je sa telefonskih zvučnika – jezivo, da budem iskren“, rekao je 28-godišnji Dmitrij za BBC.

Pošto je Putin objavio delimičnu mobilizaciju, u kancelariji niko nije mogao da radi.

Dmitrij se nije vratio na posao posle ručka, a podigao je i nešto novca u Ligovskoj ulici.

Ne plaši se da će mu stići poziv za mobilizaciju, jer se preselio u novi stan, u proleće, pošto ga je policija prethodno posetila zbog učestvovanja u nedozvoljenim događajima.

„Razmišljam da li da kupim kartu za prvi sledeći let i potrošim svu ušteđevinu i tako napustim sve ukoliko se protesti nastave.

„Iako sve deluje sumorno, imam osećaj da će Putin biti poražen“, priča Dmitrij.

Dok je Dmitrij bio u banci, u Moskvi su roditelji 26-godišnjaka Sergeja (ime je promenjeno iz bezbednosnih razloga) smislili su šta da rade sa pozivom koji je sinoć uručen njihovom sinu.

Diplomirani student i nastavnik na jednom od glavnih tehničkih univerziteta u zemlji čekao je kurira sa namirnicama u utorak uveče.

Čuo je zvono, otvorio vrata, ali je umesto dostavljača ugledao dvojicu muškaraca u civilu.

Uručili su mu poziv iz vojnog odseka.

„Uručili su ga, bez objašnjenja, ono što im je bilo važno jeste da se potpiše“, kažu roditelji za BBC.

U dokumentu se poziva specijalista za hidrodinamiku da se 22. septembra javi odeljenju za planiranje, raspoređivanje, pripremu.

Dvadesetšestogodišnji nastavnik, kao student, studirao je na vojnom odseku, i program obuke za rezervnog oficira protivvazdušne i protivraketne odbrane.

BBC imao je uvid u kopiju ovog dokumenta.

„Po završetku studija bio je vojnik u rezervi, bez iskustva“, zabrinuto je rekao BBC-ju njegov očuh.

Dodao je da ne znaju šta im je činiti, jer ranije nije bilo kazni ili ih je bilo minimalno ukoliko se neko ne pojavi po pozivu.

Kako je Krivični zakon promenjen, sada je to, kako kaže, nemoguće,

Nekoliko sati posle razgovora sa novinarima, u sredu uveče, 21. septembra on sam, zaposlen u državnoj kompaniji za proizvodnju nafte, dobio je poruku kadrovske službe.

hapšenje u Moskvi

Reuters

Protest i u Beogradu

I u centru Beograda u sredu uveče održan je antiratni protest nekoliko stotina ljudi među kojima su bili i ruski državljani.

Na skupu je bila i Jevgenija Grinjenko iz Brijanska u Rusiji.

„Moja porodica je u Rusiji živela blizu granice sa Ukrajinom, a muž je vojni obveznik.

„U strahu od mobilizacije, mi smo još u martu odlučili da odemo iz naše zemlje. Volimo našu otadžbinu, ali smo kategorički protiv odluka koje trenutno donosi rusko rukovodstvo“, rekla je ona za BBC.

Jevgenija

BBC
Jevgenija Grinjenko

Dmitrij iz Moskve, 42-godišnji IT-jevac, rekao je da je došao na protest kako bi iskazao protivljenje sa potezima rukovodstva Rusije.

„Kada sam se jutros probudio, shvatio sam da sam i ja mogao da dobijem vojni poziv. To je bio jedan od motiva da u martu napustim Rusiju, moja supruga se brinula da mogu da me mobilišu.

„Ovo što se jutros desilo je drugi najveći udarac posle objave rata Ukrajini. Zato sam večeras došao da kažem da sam protiv“, rekao je on za BBC.

Među okupljenima je bilo i srpskih državljana.

„Došli smo iz solidarnosti sa ruskim građanima koji protestuju u Rusiji.

„Ako oni imaju hrabrosti da izađu i usprotive se mobilizaciji pored svih pritisaka i opasnosti da budu uhapšeni i prebijeni, ovo je najmanje što mi možemo da uradimo“, rekao je Beograđanin Aleksandar Kokotović za BBC.

protest

BBC
protest

BBC

Putin podigao ulog u opasnoj igri

Stiv Rozenberg

Pre nekoliko meseci, Kremlj je negirao da ima bilo kakve planove za invaziju na Ukrajinu.

Ali invazija je počela.

Nedavno je Kremlj negirao da ima bilo kakve planove za mobilizaciju.

Predsednik Putin je najavio „delimičnu mobilizaciju“ vojnih rezervista.

Vidite šablon ovde? Kada je suočen sa izborom, čini se da Vladimir Putin uvek bira eskalaciju.

Prošli su meseci otkako sam čuo frazu „van rampe“ u vezi sa prvim čovekom Kremlja.

Njegovo poslednje obraćanje naciji nije sadržalo maslinove grančice Kijevu, nikakve pomirljive reči Americi ili NATO-u.

Bila je puna antizapadne, antiukrajinske žuči i pretnji.

Ovo je Putinova invazija. To je njegov rat sa Zapadom.

On je sada ovako duboko, ali izgleda rešen da obezbedi pobedu – kako u Ukrajini, tako i protiv onoga što on naziva „kolektivnim Zapadom“.

A ako je za to potreban prizvuk zveckanja nuklearnim oružjem i stotine hiljada ruskih rezervista, neka bude tako.

Vladimira Putina često nazivaju političkim igračem pokera. Danas je podigao ulog u sve opasnijoj igri.

Ali to je kocka.

Mobilizacija – čak i ona delimična – predstavlja nešto što je prvi čovek Kremlja želeo da izbegne, plašeći se možda da u javnosti ovde nema mnogo apetita da Rusi budu pozvani u borbu.

Ovo je trebalo da bude ništa drugo do „specijalna vojna operacija“ (to je ono što je rekao naciji).

Reč „rat“ je i dalje tabu u ruskim državnim medijima. I, ako nije rat, zašto onda najavljivati mobilizaciju?

Putinov problem je u tome što, od samog početka, njegova invazija na Ukrajinu nije išla po planu.

Ukrajinska vojska, sa zapadnim oružjem, pružila je daleko veći otpor nego što je Kremlj očekivao.

Ruska vojska je zaglibila: nedavno je čak izgubila deo ukrajinske teritorije koju je zauzela.

Kremlj je zaključio da mu je potrebno više trupa na bojnom polju. Otuda „delimična mobilizacija“.

Kako Rusi reaguju na vest? Čuo sam različite stavove na moskovskim ulicama.

„Zabrinut sam da je ovo samo početak“, rekao mi je mladić po imenu Sergej.

„Brinem se da bi moglo doći do potpune mobilizacije.“

„Ako naši lideri to zahtevaju, onda moramo da izvršimo sopstvenu dužnost“, rekla je Margarita.

„Verujem Putinu 100 odsto. Mi smo velika sila.“

Konačno, dva izazova. Jedan za Putina. Drugi za Zapad.

Izazov Vladimira Putina je da natera Ruse da veruju da je sve vreme plan Zapada bio da vodi rat protiv Rusije (a to nije) i da je cilj Zapada da uništi tu zemlju (nije).

Ako to ne uradi, on će se boriti da ubedi javnost u potrebu mobilizacije.

A izazov za Zapad? Kako se nositi sa ruskim liderom koji je sasvim jasno stavio do znanja da je spreman da upotrebi nuklearno oružje da izbegne poraz.


Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari