vojnik sa jelkom

Reuters/CLODAGH KILCOYNE

Božić po gregorijanskom kalendaru vernici u Ukrajini dočekali su uz novo granatiranje Harkova i poziv predsednika Vladimira Zelenskog da istraju u suočavanju sa ruskim napadima, a na kraj „besmislenog rata“ pozvao je i papa Franja u božićnoj poslanici.

„Sloboda ima visoku cenu, ali ropstvo ima još višu“, rekao je Zelenski u božićnoj poruci u subotu.

„Izdržali smo na početku rata. Trpeli smo napade, pretnje, nuklearne ucene, teror, raketne udare. Izdržimo ovu zimu jer znamo za šta se borimo“, poručio je Zelenski u video poruci naciji na Badnji dan, 24. decembra.

Na rat u Ukrajini, ali i ostale sukobe koji ne jenjavaju širom sveta, osvrnuo se u božićnoj poslanici pred vernicima na Trgu svetog Petra u Vatikanu i papa Franja.

Pozvao je na „momentalni kraj“ onoga što je opisao kao „besmisleni rat u Ukrajini“ i osudio je upotrebu „hrane kao oružja“ u ratu.

Većina Ukrajinaca su pravoslavni hrišćani i obeležavaju Badnji dan, glavni dan praznika u toj zemlji, 6. januara. Međutim, sve više vernika proslavlja ga 24. decembra.

Vladimir Putin, predsednik Rusije, rekao je da je Rusija spremna za pregovore „sa svim učesnicima u ovom procesu“, u intervjuu dopisniku VGTRK Pavlu Zarubinu. „Spremni smo da pregovaramo sa svim učesnicima u ovom procesu o prihvatljivim ishodima, ali to je njihova stvar – nismo mi ti koji odbijamo pregovore, već oni“, rekao je Putin.Putin je optužio „geopolitičke protivnike“ da vode politiku „odvlačenja istorijske Rusije“. Cilj Rusije je, rekao je, „ujediniti ruski narod“.Putin je rekao i da je „99,9 odsto Rusa spremno da sve stavi u interese domovine“.Savetnik šefa kabineta predsednika Ukrajine Mihail Podoljak, komentarišući reči predsednika Rusije, napisao je na Tviteru da „Rusija ne želi pregovore, već pokušava da izbegne odgovornost“.„Rusija je sama napala Ukrajinu i ubija njene građane. Nema drugih ‘zemalja, motiva, geopolitike'“, napisao je on.

Najmanje 10 ljudi je stradalo, dok je 68 povređeno u granatiranju Hersona ranije u subotu, saopštili su zvaničnici.

U subotu su nastavljene žestoke borbe u istočnom ukrajinskom regionu Donbasa gde su ruske trupe napale strateški grad Bahmut.

Tempo ruskog napredovanja u oblasti Bahmuta je usporen poslednjih dana, iako je prerano reći da li je ruska ofanziva za zauzimanje grada dostigla vrhunac, navodi se u drugom izveštaju američkog Instituta za proučavanje rata.

Ruska vojska postepeno rešava problem nedostatka vojnika dolaskom mobilisanih, ali nema dovoljno municije da krene u ofanzivu, navodi se rezimeu britanskih obaveštajaca 304. dana rata.

„Očigledno, Rusija doživljava nedostatak krstarećih projektila i stoga ima ograničene napade na ukrajinsku infrastrukturu na otprilike jedan nedeljno.

„Slična je situacija i sa artiljerijskim granatama – malo je verovatno da je Rusija uspela da popuni zalihe do nivoa koji je dovoljan za prelazak na velike ofanzivne operacije“, navodi se u izveštaju.

U tome ih sprečava ranjivost duge linije fronta, koja zahteva svakodnevnu potrošnju velikog broja granata i projektila da bi se zaštitila, smatraju britanski obaveštajci.


Dan 305.

  • Vladimir Zelenski, predsednik Ukrajine, u božićnom obraćanju pozvao sunarodnike da budu istrajni u suočavanju sa ruskim trupama
  • U napadu na Herson poginulo desetoro ljudi
  • Novi napad na region Dombas i grad Bahmut
  • Restrikcije struje u Kijevu, glavnom gradu Ukrajine
  • Zemlje EU prenele u Ukrajinu više od hiljadu generatora struje, kaže evropski komesar za upravljanje krizama
  • Iran planira da isporuči Rusiji još raketa i bespilotnih letelica, čime „otvoreno ponižava instituciju međunarodnih sankcija“, kaže Mihail Podoljak, savetnik šefa kabineta predsednika Ukrajine
  • Gubici ruskih oružanih snaga u ratu premašili su 100.000 ljudi, tvrdi ukrajinski generalštab. To je mnogo više od procena stranih posmatrača.
  • Više od 6,5 miliona građana Ukrajine je napustilo zemlju od početka sukoba, od toga polovina je otišla u Rusiju
  • U Ukrajini je od početka rata ubijeno 6.702 civila, a ranjeno blizu 10.500, najnoviji su podaci Kancelarije visokog komesara Ujedinjenih nacija za ljudska prava

Šta je poručio Vladimir Zelenski u božićnoj poruci

Vladimir Zelenski, predsednik Ukrajine pozvao je sunarodnike da israju u suočavanju sa ruskim napadima dok se u zemlji slavi Božić.

„Sloboda ima visoku cenu, ali ropstvo ima još višu“, rekao je Zelenski u govoru u subotu.

„Izdržali smo na početku rata. Trpeli smo napade, pretnje, nuklearne ucene, teror, raketne udare. Izdržimo ovu zimu jer znamo za šta se borimo“, poručio je Zelenski u video poruci naciji na Badnji dan, 24. decembra.

„Slavićemo naše praznike! Kao i uvek. Smejaćemo se i bićemo srećni. Kao i uvek. Razlika je jedna. Nećemo čekati čudo. Posle svega, sami ćemo ga stvoriti.“

Za većinu Ukrajinaca Božić će biti mračan i hladan, navodi Hugo Bačega, dopisnik BBC-ja iz Kijeva.

Ali Ukrajinci kažu da ih teškoće samo ojačavaju, dok ratu ulazi u 11. mesec, dodaje.

Nastavljene borbe u Donbasu, najmanje desetoro mrtvih posle napada na Herson

U subotu su nastavljene žestoke borbe u istočnom ukrajinskom regionu Donbasa gde su ruske trupe napale strateški grad Bahmut.

Najmanje desetoro ljudi je stradalo, a desetine povređeno, posle vazdušnog napada na ukrajinski grad Herson. „Ujutro u subotu, na Badnji dan, u centru grada! Ovo nisu vojni objekti. Ovo nije rat po definisanim pravilima. Ovo je teror, to je ubijanje da bi se zastrašivalo i da bi se u tome uživalo“, ocenio je Zelenski preko društvenih mreža.

Na Telegram kanalu je objavio snimke posledica napada na kojima se vide tela, automobili u plamenu i oštećene zgrade.

„Društvene mreže će ove slike označiti kao ‘osetljiv sadržaj’. Ali ovo nije osetljiv sadržaj – ovo je realan život Ukrajine i Ukrajinaca“, napisao je.

Nekoliko osoba je hospitalizovano sa teškim povredama.

herson

Reuters/UKRAINIAN PRESIDENTIAL PRESS SERVICE

Oštećeni su objekti civilne infrastrukture, među njima stambene zgrade, administrativne zgrade i vozila, saopštilo je regionalno tužilaštvo u Hersonu.

Herson je jedini glavni regionalni grad koji je Rusija zauzela od početka invazije, a ukrajinska vojska ga je oslobodila prošlog meseca.

Od tada je često meta napada ruskih snaga koje se nalaze sa druge strane reke Dnjepar.

Rusija iznova negira da u napadima pogađa civile.

Pored desetoro stradalih, 18 ljudi je u kritičnom stanju, saopštio je regionalni guverner.

Od koga i kakve informacije Putin dobija o stanju u vojsci?

Putin i Lukašenko

EPA

Američki list Vol Strit Žurnal objavio je dugačak članak na osnovu razgovora sa izvorima iz najvećeg ešalona moći u Rusiji, vođenih nekoliko meseci.

Prema tim izvorima, Putin se okružio uskim krugom ideološki bliskih savetnika i informacije dobija samo od njih.

Zbog toga se loše vesti o ratu u Ukrajini sistematski ulepšavaju.

List tvrdi da su ovi zaključci zasnovani na višemesečnoj komunikaciji sa sadašnjim i penzionisanim funkcionerima i obaveštajcima u Rusiji i na Zapadu, kao i sa „ljudima bliskim Kremlju“.

„Svi oni zajedno stvaraju sliku lidera izolovanog od sveta, koji nije u stanju ili ne želi da veruje da je Ukrajina u stanju da se uspešno odupre“, piše list..

„Izgleda da predsednik ima veoma ograničeno razumevanje stvarnog stanja stvari, ali je odlučan da vodi rat godinama ako treba i da da dobije po svaku cenu.“

Ove informacije demantovao je Dmitrij Peskov, portparol Kremlja.

„Bilo kakve tvrdnje da Putin dobija iskrivljene informacije nisu tačne“, citira Vol Strit Žurnal Peskova.

Posle skoro godinu dana rata, Putin nije izgubio lično uverenje da ukrajinska nacija navodno ne postoji i da SAD navodno nameravaju da razmeste nuklearno oružje u Ukrajini kako bi ugrozile Rusiju.

„Prema bivšim ruskim zvaničnicima i ljudima bliskim Kremlju, Putin je odlučan da zakuca ekser u Ukrajinu i spreman je za dugogodišnji rat i da u tu svrhu mobiliše stanovništvo i privredu“, piše list.

Rusi u Beogradu protestovali protiv rata

protest

BBC

„Ratu ne!“, „Putin nije Rusija““, „Rusija će biti slobodna!“, uzvikivalo je nekoliko stotina ljudi centralnim beogradskim ulicama u subotu 24. decembra.

Na poziv Ruskog demokratskog društva, okupljeni – mahom Rusi koji su se od početka rata preselili u glavni grad Srbije – protestovali su protiv rata u Ukrajini i politike ruskog predsednika Vladimira Putina.

„Rat u Ukrajini nije ruski rat, već rat njenog predsednika Putina“, poručio je Pjotr Nikitin, jedan od osnivača RDD.

Dodao je da postoje pritisci na organizatore protesta poput današnjeg i da često dobijaju pretnje putem društvenih mreža.

transparent

BBC

Protestnu kolonu, povodom 10 meseci od početka rata, predvodio je transparent „Mir Ukrajini, sloboda Rusiji“.

Kolona se nakratko zaustavila ispred Ambasade Belorusije, gde su skandirali: „Lukašenka u Hag!“, „Živela Balorusija!“ i „Ne ratu!“.

Skup je kordon policije zaustavio nedaleko od Ambasade Rusije, odakle su učesnici uzvikivali: „Putin ubica!“, „Tribunal!“, „Putin nije Rusija!“ i „Sloboda Alekseju Navaljnom!“.

policija

BBC

Na tom mestu je bilo dvadesetak pripadnika policije, a ispred Ambasade Rusije bilo je nekoliko naoružanih pripadnika Žandarmerije.

Darija i Dimitrije su se u Beograd preselili od aprila. Protive se ratu i zločinima u Ukrajini, kažu.

„Putin je zločinac. Moramo nastaviti da podržavamo Ukrajinu“, dodaju za BBC na srpskom.

Fotografije sa ulica različitih gradova Ukrajine

Ovako i dalje izgledaju ulice Gostomela kod Kijeva

Getty Images
Ovako i dalje izgledaju ulice Gostomela kod Kijeva
Vojnik i dobrovoljac žure da pomognu ženi koja je pala u ulici Bakhmut

Getty Images
Vojnik i dobrovoljac žure da pomognu ženi koja je pala u ulici Bahmutu
Ulice Kijeva i dalje u mraku

Getty Images
Ulice Kijeva i dalje u mraku

Koliko će pomoći Ukrajini trebati da bi nastavila da ratuje

Zelenski i Bajden

Reuters
Vladimir Zelenski, predsednik Ukrajine, i njegov američki kolega DžO Bajden

Pavel Aksjonov, BBC dopisnik

„Reči portparolke Bele kuće o „nepokolebljivoj spremnosti Sjedinjenih Država da podržavaju Ukrajinu onoliko dugo koliko je potrebno“ treba da budu veoma dragocene.

Ovo je važna moralna podrška. Međutim, u materijalnom svetu sve je mnogo komplikovanije.

Koliko će pomoći Ukrajini trebati da bi nastavila da ratuje, može se zamisliti po rečima Valerija Zalužnog, glavnokomandujućeg Oružanih snaga Ukrajine.

On je u septembru objavio članak u kojem je naveo da je za ofanzivu Oružanih snaga Ukrajine potrebno stvoriti jednu ili više operativnih grupa, koje bi trebalo da obuhvataju od deset do dvadeset kombinovanih brigada.

U nedavnom intervjuu za časopis Ekonomist, Zalužni je rekao da mu je za izlazak na liniju sukoba 23. februara potrebno 300 tenkova, 600 do 700 borbenih vozila pešadije, 500 haubica, granate, rakete, rezervni delovi za popravku naoružanja i opreme, tople uniforme, raznovrsna medicinska nega, obuka vojnog osoblja i još mnogo toga.

Ukrajina dobija veliku vojnu pomoć od Sjedinjenih Država, ali mnogo od onoga o čemu ukrajinska vojska i političari stalno pričaju nije im isporučeno.

grafika pomoć

BBC

Sa administrativne tačke gledišta, američka vojna pomoć Ukrajini se pruža na tri načina – po naredbi predsednika, a druga dva programa se bave porudžbinama oružja od dobavljača sa dugim rokom isporuke.


Pročitajte ispovesti ljudi koji su preživeli užase rata u Ukrajini:


Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari