Harkov

Reuters
Posledice ruskog napada na Harkov

Dok ruski izvori izveštavaju o ukrajinskim napadima na rusku pograničnu oblast, kao u Donjeckoj oblasti, Ukrajina i Rusija optužile su jedna drugu da spremaju provokacije u regionu nuklearne elektrane Zaporožje, najveće u Evropi.

Proruske vlasti u Donjeckoj oblasti navode da je u ukrajinskom udaru na Makejevku u Donjeckoj oblasti jedna osoba je poginula, a 36 je ranjeno.

Prethodno su vlasti ruske Belgorodske oblasti izvestile o novom napadu ukrajinske vojske na grad Valujka.

„Sistem protivvazdušne odbrane je funkcionisao, nema povređenih, ali je pričinjena materijalna šteta. Teško su oštećene dve privatne stambene zgrade i pet automobila“, objavio je Vjačeslav Gladkov, guverner Belgorodske oblasti.

Ruske pogranične oblasti prethodnih meseci više puta su prijavljivale napade iz Ukrajine, a predsednik Vladimir Putin naredio je još ranije jačanje odbrane u tom delu zemlje.

U ruskom napadu na Harkov u utorak ranjeno je najmanje 43 ljudi, među kojima i 12 dece, a projektili su pogodili parking stambene zgrade.

Iz Kremlja nisu komentarisali ovaj napad.

Ranije u utorak, rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je Kijev lansirao dronove na Moskvu, ali da je napad osujećen.

Zbog napada, privremeno je iz preventivnih razloga bio zatvoren jedan od najvećih aerodroma u Rusiji, dodaje rusko Ministarstvo odbrane.

Međusobne optužbe Kijeva i Moskve o nuklearnoj elektrani Zaporožje

Rusija i Ukrajina razmenile su optužbe za planiranje napada na nuklearnu elektranu Zaporožje.

Ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski rekao je u telefonskom razgovoru sa francuskim kolegom Emanuelom Makronom da ruske snage spremaju „opasne provokacije u Zaporožju“.

Prethodno je Renat Karča, savetnik direktora ruske energetske kompanije „Rosenergoatom“, izneo tvrdnju da će ukrajinske snage napasti nuklearku preciznim oružjem i bespilotnim letelicama.

Zelenski je naveo da su se Makron i on saglasili da „situaciju drže pod maksimalnom kontrolom zajedno sa Međunarodnom agencijom za nuklearnu energiju“.

Ukrajinske oružane snaga navele su u saopštenju da „postoje operativni podaci da su na krov trećeg i četvrtog reaktora nuklearke postavljene eksplozivne naprave“ i da je moguć napad „u bliskoj budućnosti“.

Dodaje se da eksplozije tih naprava ne bi oštetile reaktore kako bi se stvorila slika da je nuklearka granatirana sa ukrajinske strane.

Nuklearna elektrana je pod kontrolom ruskih snaga još od rane faze rata, kao i veći deo Zaporoškog regiona, koju je ruski predsednik anektirao prošle godine mimo međunarodnog prava i normi.

Grad Zaporožje u toj oblasti je pod kontrolom Ukrajine.


Dan 496.

  • Ukrajinski napad na ruski pogranični grad Valujki, kao i na Donjecku opblast – jedna osoba poginula, 36 ranjeno, kažu ruski izvori
  • U ruskom napadu na Harkov, na istoku Ukrajine, najmanje 43 ranjenih, od kojih 12 dece
  • Rusija tvrdi da je Kijev poslao dronove u utorak na Moskvu, ali da su svi oboreni – Ukrajina se za sada nije oglašavala
  • Predsednik Ukrajine Vladimir Zelenski je rekao da će Ukrajina biti spremna za pregovore sa Rusijom tek kada Oružane snage Ukrajine dođu do granica 1991. godine
  • Iako je prošle nedelje otkriveno da Vagner nastavlja regrutaciju u Rusiji, u nedelju uveče na Telegram kanalu povezanim sa ovom grupom obaveštenje da se zaustavlja regrutacija na mesec dana

Napad u blizini Harkova: ‘Pola naselja više nije za stanovanje’

Harkov

GEORGE IVANCHENKO/EPA-EFE/REX/Shutterstock
Ljudi uznemireni posle napada na Harkov

Veruje se da su napad u Prvomajskom sprovele ruske snage projektilima Iskander, a ukrajinski tužilac Andrej Kostin rekao je da su u okruženju bili samo stambeni objekti.

Kostin je dodao da je gađanje stambenih zgrada „još jedan zločin“ ruske vojske u Ukrajini.

Udar se dogodio sat i po posle podneva po lokalnom vremenu u utorak.

Među ranjenima su i dve bebe od godinu dana i deset meseci, kažu lokalne vlasti.

Oleg Sinegubov, guverner regiona Harkova, objavio je nekoliko fotografija oštećenih zgrada na platformi Telegram.

Na njima se mogu videti polomljeni prozori, oblaci dima tamne boje i prevrnuti automobili.

„Najmanje polovina naselja više nije za stanovanje“, rekao je Anton Orekov, gradonačelnik Prvomajskog, preneli su lokalni mediji.

„Mine me najviše plaše“

Endrju Harding, BBC dopisnik iz Donbasa

ukrajinski demineri

BBC
Ukrajinski deminer

Ukrajinski vojnik se probija kroz visoku travu, a jednu nogu mlitavo vuče iza sebe.

Nekoliko sekundi kasnije, bljesak jarko narandžaste boje i oblak belog dima podižu se iznad tog mesta, samo nekoliko metara dalje, gde je aktivirana još jedna nagazna mina.

Dok se drugi teško ranjeni vojnik izvlači na relativnu sigurnost obližnjeg oklopnog transportera – ruke mu mlataraju poput davljenika koji pokušava da se uhvati za čamac za spasavanje – dok iza njega ostaje mrlja tamnocrvene krvi.

Sve ovo je snimio, uživo, prošle nedelje, dron ukrajinske vojske koji je lebdeo iznad linija fronta južno od grada Bahmuta u Donbasu.

Odozgo, minsko polje sa kraterima izgledalo je kao da je prekriveno nasumičnim osipom tamnosmeđih krugova u žitu.

„Mine su zastrašujuće. Plaše me više od svega“, kaže mi Artjom, 36-godišnji vojnik iz ukrajinske 108. brigade Teritorijalne odbrane.

Dva dana ranije, dvojica njegovih kolega stajala su na „laticama“ – malim, zelenim, protivpešadijskim minama – koje su nedavno rasute po polju ruskim raketama.

„Naši momci su bili iskusni. Ali teško je sve videti. Obojici su amputirane noge. Po jedna noga“, priča ovaj deminer.

Objašnjava da rakete omogućavaju ruskim snagama da ostave nove mine na mestima koja su ukrajinske snage već oslobodile i očistile.

Ukrajinski vojnici kažu da im upravo minska polja otežavaju napredovanje u kontraofanzivi.

ukrajinski demineri

BBC

Dil, komandant devetočlanog deminerskog odreda, upravo je završio misiju razminiranja na obližnjim linijama fronta istočno od malog, razrušenog sela Predtečine, izvan Bakhmuta.

Položio je niz deaktiviranih ruskih mina na zemlju ispod drveta, pazeći da ga ruski dronovi ne primete.

„Neprijatelj nema milosti prema sopstvenim vojnicima. Koriste ih kao topovsko meso. Mi pokušavamo da idemo napred sa što manjim brojem žrtava“, rekao je poručnik Sergej Tišenko iz 3. jurišne brigade, govoreći iz skloništa.

Oko tri sata vožnje južnije, preko niza kosih pontonskih mostova, ukrajinski demineri pažljivo su deaktiviraji moćnu protivpešadijsku minu skrivena blizu električnog stuba, spremnu da digne u vazduh pešadiju ili vozila.

„Mrzim ovaj posao“, kaže Artjom, crvenobradi bivši automehaničar, nekoliko trenutaka nakon što je završio deminiranje.

Začuo se zvižduk, a zatim i prasak kada je ruska artiljerijska granata pala na obližnje polje.

Preko ivice obližnjeg brda, ukrajinska pešadija je polako napredovala ka jugu iza novoosvojenog sela Rivnopolj.

Artjomov bes nije bio samo odgovor na opasnosti od minskih polja, već na „podlost“ za koji smatra da mora da postoji iza postavljanja mina i zamki, a ne da se bori protiv neprijatelja prsom u prsa.

Kasnije, u privremenoj bazi udaljenoj nekoliko kilometara, vojnici su izrazili frustraciju zbog nedostatka opreme za deminiranje i nedostatka ljudstva – četvorica su ranjeni poslednjih nedelja.

Artjom je sebe opisao kao „realistu“ u pogledu kontraofanzive Ukrajine, smatrajući da previše ljudi „u medijima i društvu prenagljuje očekujući brzi napredak“.


Pročitajte ispovesti ljudi koji su preživeli užase rata u Ukrajini:


Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari