Dok u Briselu drugi dan traje samit članica NATO-a čija je glavna tema podrška Ukrajini, očekuje se da na dnevni red ubrzo dođe slanje tenkova, u regionu Donjecka na istoku Ukrajine nastavljaju se borbe.

„Putin se priprema za nastavak rata i nove napade i važno je da NATO članice pruže još podrške Ukrajini“, rekao je šef NATO-a Jens Stoltenberg novinarima u Briselu.

Trenutno se u Ukrajini nalazi 97 odsto ruske vojske, procene su koje je izneo britanski ministar odbrane Ben Volas.

Kako je rekao za BBC, oni se „iscrpljuju kao u Prvom svetskom ratu“, ali isključuje mogućnost slanja borbenih aviona ukrajinskim snagama u skorije vreme.

Rusija upozorava da će pojačano učešće NATO-a u isporuci oružja Ukrajini odložiti sukob i povećati mogućnost dalje eskalacije.

Kremlj tvrdi da je alijansa „neprijateljska prema njima i da to neprijateljstvo dokazuje svaki dan“.

Rat u Ukrajini će se „verovatno“ nastaviti bar do sledeće godine, navodi stručnjak britanskog istraživačkog centra za odbranu i bezbednost.


Dan 357.

  • Novi napadi na Ukrajinu, ima nastradalih i ranjenih, najžešće borbe oko Bahmuta
  • Dvodnevni sastanak predstavnika NATO-a u Briselu
  • Počela obuka ukrajinskih vojnike za upravljanje glavnim borbenim tenkovima Leopard 2 u Nemačkoj
  • Predsednica Moldavije optužila Rusiju da priprema državni udar
  • Finska još nije odlučila da pošalje tenkove Leopard u Ukrajinu
  • Zapadni izvori iznose tvrdnju da Rusija neće imati dovoljno snage, ljudstva i municije za veliku ofanzivu niti za značajnu promenu toka rata
  • Generalno tužilaštvo Ukrajine navelo da je od početka rat u Ukrajini stradalo 461, a povređeno više od 922 dece
  • Više od 6,5 miliona građana Ukrajine je napustilo zemlju od početka sukoba, od toga polovina je otišla u Rusiju
linije fronta u Ukrajini

BBC

Rat će potrajati verovatno bar do sledeće godine

Kako se bliži godišnjica ruske invazije, profesor Malkolm Čalmers, zamenik direktora Kraljevskog instituta ujedinjenih službi (RUSI), kaže da Zapad treba da podrži kontraofanzivu Ukrajine u narednim mesecima.

Time bi se, smatra, osiguralo da Kijev bude „dobro pozicioniran da vodi dugi rat, jer su šanse da se ovaj rat završi ove godine prilično male“, rekao je za BBC Radio 4.

Ni Ukrajina ni Rusija trenutno nemaju prednost u odnosu na onog drugog, kaže on.

Izveštaji zapadnih obaveštajaca Rusija gomila avione relativno blizu Ukrajine predstavljaju zabrinutost, ali ne i hitan slučaj.

Analizirajući ruske uspehe na frontu, on kaže:

„To ne liči ništa na zauzimanje ukrajinske teritorije velikih razmera koje smo videli u početnim fazama invazije, ne samo zato što su Ukrajinci sada mobilisani i pripremljeni, već se veoma bore za sopstvenu teritoriju“.

„Jasno je i da Rusija gubi mnogo ljudi i mnogo opreme i sad je pravo pitanje koliko daleko može da izdrži ofanzivu tokom dužeg perioda“, istakao je Čalmers.

Stoltenberg: Ovaj rat nije počeo prošle godine, već 2014.

Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a kaže da osim o oružju, saveznici moraju da razgovaraju i o logistici u Ukrajini.

„Ne možemo samo da šaljemo oružje, municija i oprema su takođe ključni“, kaže.

Stoltenberg kaže da je važno zapamtiti da rat u Ukrajini „nije počeo prošle godine, počeo je 2014, kada je Rusija anektirala Krim“.

Američki sekretar za odbranu Ostin Lojd saopštio je da zapadne zemlje još uvek nisu donele odluku o slanju borbenih aviona u Ukrajinu, ali je dodao da će pokušati da dostave Kijevu što veće količine municije u najkraćem roku.

Ruski brodovi nose nuklearno oružje prvi put posle 30 godina, kažu norveški obaveštajci

Prvi put posle Hladnog rata ruska vojna flota izlazi na more sa taktičkim nuklearnim oružjem, pokazuje godišnji izveštaj norveškog Ministarstva spoljnih poslova.

U podmornicama i brodovima Severne flote ruske mornarice raspoređena je velika nuklearna sila, dodaje se.

„Taktičko nuklearno oružje predstavlja posebno ozbiljnu pretnju u nekoliko operativnih scenarija u kojima bi mogle biti pogođene i NATO članice“, navodi se.

Još nema odluke o borbenim avionima, kažu iz Vašingtona

Još uvek nije odlučeno da li će Ukrajina dobiti vojne avione od zapadnih saveznika, rekao je američki sekretar za odbranu Lojd Ostin novinarima posle sastanka sa predstavnicima 50 zemalja koje podržavaju Ukrajinu u ratu protiv Rusije.

Dodao je da će saveznici učiniti sve da dostave Kijevu koliko god mogu municije za najkraći mogući rok.

Očekuje se da Ukrajina krene u kontraofanzivu tokom proleća, saopštio je šef Pentagona.

Finska još nije poslala tenkove u Ukrajinu

Finska još nije donela konačnu odluku o slanju nemačkih tenkova Leopard u Ukrajinu, rekla je premijerka Sana Marin.

Ona je naglasila da je, pošto Finska deli granicu sa Rusijom, njen stav „malo drugačiji“ od onog u drugim zemljama.

Ministarstvo odbrane Nemačke saopštilo je da je početkom februara da je izdata dozvola nemačkim proizvođačima oružja za izvoz tenkova Leopard u Ukrajinu.

Očekuje se da će ukrajinskim snagama biti isporučeno do 178 tenkova.

Velika smrtnost i nadiranje ruskih plaćenika ka Bahmutu

Prema ukrajinskim tvrdnjama, ruski vojnici umiru najviše do sada, više nego u bilo kom trenutku od prve nedelje invazije.

Iako ne mogu da potvrde ove tvrdnje, britanski obaveštajci kažu da su trendovi „verovatno tačni“.

Prema ukrajinskim podacima, koje je istakla Velika Britanija, 824 ruska žrtve dnevno je više od četiri puta veća od stope prijavljene u junu i julu, kada su oko 172 ruska vojnika umirala svakog dana.

Ukrajinska vojska tvrdi da je od početka invazije poginulo 137.780 ruskih vojnika.

Povećanje bi moglo biti posledica prolećne ofanzive ruskih snaga na istoku zemlje.

Neke od najžešćih borbi vode su se oko Bahmuta na istoku zemlje.

U nedelju je šef ruskih Vagnerovih plaćeničkih snaga rekao da je grupa zauzela naselje u blizini razorenog grada.

„Danas su Vagnerovi jurišni odredi zauzeli naselje Krasna Gora“, rekao je na Telegramu šef Vagnera Jevgenij Prigožin.

On je objavio i fotografiju Vagnerovih pripadnika u tom selu:

Međutom, Vagnerovci u poslednje vreme sve teže nalaze dobrovoljce.

Dosad su navodno regrutovali desetine hiljada zatvorenika da se bore u Ukrajini, ali sve veći broj žrtava i vansudskih pogubljenja znatno im otežava pronalaženje dobrovoljaca, čak i u zatvorima.

Mnogi osuđenici su sada zabrinuti da jednostavno mogu biti primorani da idu u rat – a posebno su ugroženi radnici iz zemalja Centralne Azije.

Poljska okleva u vezi sa donošenjem odluke o slanju borbenih aviona Kijevu

„To je vrlo ozbiljno pitanje i nimalo laka odluka“, rekao je Andžej Duda, predsednik Poljske u razgovoru za BBC, o eventualnom slanju aviona tipa F-16.

Posle borbenih tenkova, koje su zapadni saveznici obećali Kijevu u narednim mesecima, sada Ukrajina želi i borbene avione, kako bi, tvrdi, ne samo odbila rusku agresiju, već i povratila sve zauzete teritorije.

„Dajte nam krila za slobodu“, poetski se izrazio ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski prošle nedelje tokom poseta evropskim prestonicama.

Ipak, iako je Poljska jedna od zemalja koja najglasnije podržava Ukrajinu i obavezala se da pošalje više oružja, Duda kaže da bi slanje aviona F-16 predstavljalo „ozbiljan problem“ jer, sa manje od 50 aviona u poljskom vazduhoplovstvu, „nemamo dovoljno… i trebalo bi nam mnogo više njih“.

Više o želji Ukrajine za borbenim avionima pročitajte ovde.

ukrajina, rat u ukrajini, tenk

REUTERS/Yevhenii Zavhorodnii

Ovakav je bio odnos vojne moći Ukrajine i Rusije uoči rata:

odnos ruske i ukrajinske vojne moći

BBC
Odnos ruske i ukrajinske vojne moći

Studentkinji preti deset godina zatvora zbog priče na Instagramu

Stiv Rozenberg, BBC urednik za Rusiju, izveštava iz ruskog grada Arhangelska

Studentkinja Olesja Krivcova propušta mnogo časova.

To je zato što je 20-godišnja Olesja u kućnom pritvoru. Nosi elektronsku nanogicu. Policija može da prati svaki njen pokret.

Njen navodni zločin? Olesja je uhapšena zbog antiratnih postova na društvenim mrežama. Jedna od njih se odnosila na eksploziju prošlog oktobra na mostu koji povezuje Rusiju sa aneksiranim Krimom.

„Postavila sam priču na Instagramu o mostu“, kaže Olesija za BBC, „razmišljajući o tome koliko su Ukrajinci bili zadovoljni onim što se dogodilo“.

Takođe je podelila objavu prijatelja o ratu.

Onda je počela drama.

„Razgovarala sam telefonom sa majkom“, priseća se Olesja, „kada sam čula otvaranje ulaznih vrata. Ušlo je mnogo policije. Oduzeli su mi telefon i vikali na mene da legnem na pod.“

Olesja je optužena za opravdavanje terorizma i diskreditaciju ruskih oružanih snaga.

Preti joj do 10 godina zatvora.

Za lažne vesti šest godina zatvora ruskoj novinarki

Ruska novinarka Marija Ponomarenko osuđena je na šest godina zatvora zbog objava na društvenim mrežama o smrtonosnom napadu ruskih ratnih bombardera na pozorište u Ukrajini.

Sud u Barnaulu u Sibiru proglasio ju je krivom za širenje „lažnih vesti“, prema zakonima koji su uvedeni za gušenje kritičkih stavova o invaziji na Ukrajinu.

Takođe joj je zabranjeno da se bavi novinarstvom na pet godina.

Kada je pozorište u Mariupolju bombardovano prošlog marta poginule su stotine civila.


Pročitajte ispovesti ljudi koji su preživeli užase rata u Ukrajini:


Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari