Više od godinu dana Aleksandra Jošić i njen momak žele da kupe automobil, ali štednja im nije išla po planu.

Shvatili su da im je gotovinski kredit jedini izbor.

„Mesec dana pred uzimanje kredita smo ozbiljnije počeli da ‘merimo’ koliko nam treba para, na koliko godina i druge detalje.

„Odlučili smo da uzmemo malo više nego što planiramo da potrošimo za automobil, kako bi nešto novca preostalo i za opremanje stana u koji smo se nedavno uselili“, kaže Jošić za BBC na srpskom.

Glavobolju prilikom donošenja odluke im je zadavala inflacija, koja je u oktobru premašila 15 odsto u odnosu na prošlu godinu, a sa njom je došao i rast kamatnih stopa.

Cene u Srbiji su u međuvremenu značajno porasle, pa je tako hrana poskupela za oko 20 odsto, struja za više od 11 odsto, a nameštaj za više od 15 odsto.

Posledično je opala potražnja za stambenim kreditima, a blago je porasla za gotovinskim, pokazuju podaci Narodne banke Srbije (NBS) za poslednje dve godine.

U novembru, Narodna banka Srbije je podigla referentnu kamatnu stopu na 4,5 odsto.

Aleksandar Zdravković, naučni saradnik Instituta ekonomskih nauka, objašnjava da je izvesno da će kamatne stope ostati na visokom nivou sve dok se inflacija ne stabilizuje, što se neće desiti pre 2024.

On smatra da nije trenutak za uzimanje gotovinskih kredita, ali dodaje da stambeni krediti nešto drugačije funkcionišu, a da zaduživanje zarad rešavanja stambenog pitanja ima smisla čak i u uslovima visokih kamatnih stopa.

„Moj savet građanima je da se u narednih godinu dana suzdrže od uzimanja bilo kakvog oblika keš kredita, pogotovo ako tim kreditima nameravaju da finansiraju tekuću potrošnju“, navodi Zdravković za BBC na srpskom.

Potražnja za kreditima od početka krize

Jošić kaže da su ona i njen momak svesni koliko je „sve postalo strašno skupo“.

„Inflacija je velika i sada deluje da je loš trenutak za uzimanje kredita.

„Ne znaš šta će biti sutra i kako ćeš da ga vraćaš“, navodi ona.

Međutim, kako su pratili cene automobila i nameštaja, bili su u strahu da će i one biti mnogo veće za godinu ili dve.

„To bi značilo da uzimamo još veći kredit sa većom ratom i da ćemo ga duže vraćati.

„Zato smo prelomili i za nekoliko dana sam završila sve sa bankom“, objašnjava Jošić.

Uzeli su kredit od 800.000 dinara.

Kaže da im je žao kad pomisle da će samo na kamatu da daju 80.000 ili 90.000 dinara.

„Međutim, drugačije ne bismo kupili to što nam treba“, dodaje Jošić.

Evri

BBC
Interesovanje građana za podizanje kredita je palo u odnosu na prošlo godinu, pokazuju podaci Narodne banke Srbije

Prema podacima Narodne banke Srbije, novi gotovinski krediti odobravani su u oktobru ove godine po stopi od 12 odsto.

„To je za tri odsto više u odnosu na oktobar 2021. i 2020, kada su ovi krediti odobravani po stopi od devet odsto“, navode iz Narodne banke Srbije za BBC na srpskom.

Kamatne stope za stambene kredite su imale nešto manji rast.

„Prosečna kamatna stopa na nove stambene kredite u oktobru 2022. je iznosila 4,2 odsto, što je za 1,6 odsto više u odnosu na oktobar prošle godine, a za 1,4 odsto više u odnosu na oktobar 2020″, kažu iz Narodne banke Srbije.

(Ne)zainteresovanost za podizanje kredita

U Narodnoj banci kažu da ljudi manje uzimaju stambene kredite.

„Podaci o novoodobrenim kreditima stanovništvu pokazuju da je tokom prvih deset meseci 2022. odobreno 103,8 milijardi dinara stambenih kredita, što je za 10,3 odsto manje u poređenju sa istim periodom prošle godine, kada je bilo rekordno odobravanje ove kategorije kredita.

„Istovremeno, obim novih gotovinskih kredita u deset meseci 2022. iznosio je 270 milijardi dinara, što je neznatno više (za 1,4 odsto) u poređenju sa prvih deset meseci 2021″, navode iz Narodne banke Srbije.

Ističu da, i kada je reč o novim gotovinskim kreditima, dominiraju oni koji su odobreni s ročnošću preko pet godina, a sa učešćem od 74,3 odsto.


Saveti za kupovinu stana – na šta obratiti pažnju:

Na šta treba obratiti pažnju pri kupovini stana u Srbiji
The British Broadcasting Corporation

Isti trend su uočili su i u Erste banci.

„Opšta neizvesnost, izazvana tekućim geopolitičkim kretanjima, navodi građane na dodatnu opreznost.

„Posledično, prema našim podacima, od aprila meseca ove godine je primećena veća zainteresovanost za kredite sa fiksnom kamatnom stopom, kako za gotovinske, tako i za stambene“, navode iz Erste banke za BBC na srpskom.

Trenutno važeća fiksna nominalna kamatna stopa na gotovinske i kredite za refinansiranje se u Erste banci kreće od 13,10 odsto.

Fiksna nominalna kamatna stopa na stambene kredite indeksirane u evrima se kreće od 5,85 odsto u zavisnosti od perioda otplate kredita.

Dodaju da su u poslednja dva meseca zabeležili izvestan pad u potražnji za stambenim kreditima.

„Razlozi ovakvih kretanja se svakako mogu naći u smanjenju maksimalnog iznosa kredita koji klijenti mogu da dobiju u uslovima povećanih kamatnih stopa, kao i opšte nepredvidivosti koja građane navodi da odlažu zaduživanje“, kažu iz Erste banke.

Kako inflacija utiče na kredite?

Svakako destimulativno, objašnjava ekonomista Zdravković.

„Visoke stope inflacije primoravaju centralne banke širom sveta da podižu referentne kamatne stope kao primarnu meru restriktivne ekonomske politike.

„To neizbežno dovodi i do povećanja kamatnih stopa po kojima poslovne banke odobravaju kredite privredi i stanovništvu“, navodi Zdravković.

Dodaje da je šestomesečni EURIBOR, prosečna kamatna stopa po kojoj izabrane evropske banke pozajmljuju novac jedne drugima i koji se u Srbiji koristi za indeksiranje stambenih kredita u evrima, porastao za skoro tri odsto od februara do novembra ove godine.

Porastao je sa minus 0,5 odsto na skoro 2,5 odsto.

„Referentna kamatna stopa Evropske centralne banke je porasla sa nula na dva odsto, a Narodne banke Srbije sa jedan na 4,5 odsto.

„Treba imati u vidu da se tokom 2023. očekuje dalji rast referentnih kamatnih stopa najznačajnijih centralnih banaka u svetu“, kaže Zdravković.

Referentna kamatna stopa je stopa po kojoj NBS naplaćuje od banaka i plaća bankama kamatu po osnovu transakcija na novčanom tržištu.

U odnosu na nju se određuje visina kamatnih stopa na bankarskom tržištu u Srbiji.

Dejan Šoškić, ekonomista i nekadašnji guverner Narodne banke Srbije, navodi da kada kamatne stope rastu, krediti poskupljuju.

„To važi za novoodobrene kredite i one koji su ugovoreni sa fleksibilnom kamatnom stopom.

„Tada rastu iznosi rata koji se plaćaju radi izmirivanja kreditnih obaveza“, kaže Šoškić za BBC na srpskom.

Podizanjem referentne kamatne stope kontroliše se i smanjuje potražnja za kreditima, a posledično obara njihova vrednost.

Podizanjem stope, vremenom se smanjuje potražnja za kreditima, pa samim tim i banke u nekom trenutku budu primorane da kamatu spuštaju kako bi zadržale ili privukle kreditne klijente.

Na taj način NBS može da dovede do smanjivanja ili zaustavljanja rasta kamatnih stopa u bankama.

Zdravković kaže da će kamatne stope izvesno ostati na visokom nivou sve dok se inflacija ne stabilizuje, što se neće desiti pre 2024.

„I tekući rast i iščekivanje budućeg rasta kamatnih stopa neminovno destimuliše zaduživanje i podstiče štednju.

„Krediti će se naravno uzimati i dalje, ali iznosi novoodobrenih kredita će rasti po manjoj stopi nego što je to bio slučaj u prethodnim godinama, kako u svetu tako i kod nas“, objašnjava on.


Oprez kod podizanja kredita

Bez obzira na vrstu kredita, Šoškić ističe da ih nikada ne treba uzimati olako.

„Nezavisno od toga da li su kratkoročni ili dugoročni ili sa fiksnom ili fleksibilnom kamatnom stopom“, navodi on i preporučuje:

  • kada je rast kamatnih stopa izvestan, poseban oprez treba imati pri uzimanju kredita sa fleksibilnom kamatnom stopom
  • idealno je podići kredit u valuti u kojoj će da ležu buduće plate
  • što manji rok otplate, kredit će biti jeftiniji

Ističe da su najmanje rizični krediti sa fiksnom kamatnom stopom i u valuti u kojoj dužnik prima platu.

„Ugovaranje kredita sa promenjivom kamatnom stopom znači dodatno preuzimanje rizika na strani dužnika.

„Svako ko planira da uzme kredit, mora imati u vidu ove rizike i procenjivati svoju buduću sposobnost izmirivanja obaveza u uslovima eventualne promene kamatnih stopa i kursa“, navodi.


Neki građani štede novac u bankama, dok se drugi odlučuju za `slamaricu`

BBC/ Jakov Ponjavic
Rast kamatnih stopa podstiče štednju kod građana, kaže ekonomista Zdravković

Podizanje kredita ili čekanje?

Ukoliko pitate ekonomistu Aleksandra Zdravkovića, zavisi da li je u pitanju gotovinski ili stambeni kredit.

On kaže da je trenutno neizvesno kako će se inflacija kretati, a sa njom i opšta ekonomska situacija, zbog čega uzimanje keš kredita predstavlja veliki rizik.

Ukoliko dođe do energetske krize, a inflacija u svetu nastavi da raste, Zdravković ističe da će se ekonomska nestabilnost preliti i na Srbiju.

To bi značilo da ukoliko ljudima ostanu iste plate, a cene nastave da rastu, možda neće moći više da pokrivaju rate kredita bez značajnih poteškoća.

Dejan Gavrilović iz organizacije za zaštitu potrošača Efektivakaže da je rizično uzimati kredite sa promenjivom kamatnom stopom.

Ističe da u trenutku kada promenjive kamatne stope rastu i u dinarima i u evrima, dužnik može da dođe u problem ukoliko njegova primanja ne jačaju u skladu sa inflacijom.

„Situacija je nestabilna i treba biti oprezan, vidimo da cene svakodnevno rastu“, kaže.

Napominje da nije u pitanju samo rast rate kredita, nego i poskupljenje hrane, komunalnih usluga, odeće, obuće ili kućne hemije.

„Potrebno je imati to u vidu i izračunati da li ću moći da uklopim sve da platim“, zaključuje Gavrilović.

Zdravković dodaje da „ukoliko centralne banke uspeju da se izbore protiv visokih stopa inflacije u naredne dve godine, za očekivati je da će doći do pada kamatnih stopa“.

On objašnjava da bi to građane koji sada podignu kredit dovelo u nepovoljan položaj nakon 2024. zato što bi nastavili da otplaćuju kredite po visokim kamatnim stopama.

Jošić pak nije zabrinuta, iako je podigla gotovinski kredit.

„Momak i ja ćemo otplaćivati kredit tri godine, što je mesečno nešto više od 26.000 dinara.

„Oboje imamo solidne plate, više ne plaćamo kiriju, pa neće biti strašno, pogotovo što je relativno kratkoročan kredit“, navodi ona.

Dodaje da bi bila mnogo zabrinutija kada bi uzimala stambeni kredit na 30 godina.

„To mi je dosta strašnije jer uvek razmišljaš šta sve može da se desi za toliko vremena i da ćeš, najverovatnije, istovremeno odlaziti u penziju i plaćati poslednje rate“, ističe Jošić.


Šta je recesija i kako može uticati na vaš život:

Srbija i troškovi života: Šta je recesija i kako može uticati na vaš život
The British Broadcasting Corporation

Ali stambeni krediti nešto drugačije funkcionišu, čak i za vreme krize.

Zdravković ističe da uzimanje kredita zarad rešavanja stambenog pitanja ima smisla čak i u uslovima visokih kamatnih stopa, kao što su sada.

„Prvi razlog je taj što visina zakupa stanova u Srbiji nije značajno povoljnija u odnosu na rate stambenih kredita.

„Drugi razlog je taj da su stambeni krediti dugoročni i vezani za varijabilne kamatne stope, koje će se u dužem vremenskom periodu stabilizovati“, objašnjava Zdravković.

Dodaje da bi građani, ipak, trebalo da imaju na umu da će tokom 2023, euribor vrlo verovatno nastaviti da raste.

„Mogao bi da ostane na visokom nivou još koju godinu i zbog toga bi građani trebalo dobro da odmere koja je to visina mesečne rate koju njihov kućni budžet može da istrpi“, zaključuje Zdravković.

Postoje razlozi za i protiv podizanja kredita tokom krize, kaže Gavrilović.

„Možda malo više razloga protiv, ali sve zavisi od toga kakve su finansijske okolnosti u kojima pojedinac obitava“, navodi Gavrilović za BBC na srpskom.

On izdvaja tri bitna faktora.

„To su visina i stabilnost primanja, vrsta kamatne stope i namena kredita.

„Od toga zavisi odluka ili savet da li bi podizanje kredita tokom krize bilo dobro ili ne“, navodi Gavrilović.

Kao pozitivan primer izdvaja kredit u dinarima sa fiksnom kamatnom stopom.

„Taj novac će u uslovima ovakvog rasta cena i inflacije u budućnosti da gubi vrednost.

„Neko ko ima stabilna primanja ili ona koja rastu u skladu sa inflacijom, podizanjem kredita bi mogao da postigne pozitivan efekat“, objašnjava.


Šta je stagflacija – noćna mora ekonomista:

Šta je stagflacija – noćna mora ekonomista
The British Broadcasting Corporation

Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari