Matijas Vagner i Sonja Velte

BBC/Grujica Andric
Matijas i Sonja planiraju da za dve godine prevale put od Nemačke do Singapura, a u kampu za bicikliste u Negotinu su proveli nekoliko dana

Okretanje pedala za neke je način da se pređe put do posla, kuće ili škole, drugi to čine zbog zadovoljstva i razonode, a za treće, poput Matijasa Vagnera i Sonje Velte, ovo je način života.

Par iz Nemačke krenuo je na put iz Minhena, grada u pokrajini Bavarska, vozili su uz reku Dunav od sredine marta, a avanturu planiraju da okončaju u Singapuru, na krajnjem istoku Azije.

U Negotinu, na istoku Srbije, odlučili su da se odmore nekoliko dana, servisiraju njihove dvotočkaše i kasnije nastave ka Bugarskoj i Turskoj, kaže 34-godišnji Matijas za BBC na srpskom.

„Saznali smo za kamp od drugih biciklista koje smo sretali na putu kroz Srbiju, oni su nam preporučili da dođemo ovde i sve je super ispalo“, priča dok sedi u bašti kampa „Urban gerila“, pokraj šatora u kojem će on i Sonja noćiti..

Brojke pokazuju da sve više ljudi u Srbiji vozi bicikl: tokom druge decenije 21. veka, broj biciklista porastao je za nekoliko desetina hiljada, a samo u Novom Sadu zabeleženo je 20.000 novih biciklista od 2010. do 2018, navode iz organizacije Ulice za bicikliste.

Sa većim brojem dvotočkaša javile su se i nove mogućnosti za bicikliste, pa turisti sada mogu da razgledaju Beograd dok okreću pedale, a u Boru je napravljena i prva interaktivna internet aplikacija posvećena biciklistima.

Ovo su tri stvari koje bi ovog leta mogle da olakšaju život na dva točka.

1. Kamp za avanturiste sa životom u rancu

U negotinskom kampu za bicikliste zatičem nekoliko malih apartmana, ali pažnju mi odvlače šatori razapeti u sredini dvorišta.

Iz jednog od njih izlaze Matijas Vagner i Sonja Velte, pa sedaju za obližnji šank.

Ubrzo započinjemo razgovor i Matijas mi objašnjava kako provode dane na putu kroz Srbiju, a konačni cilj im je da za dve godine prevale 40.000 kilometara na biciklu, vozeći od šest do osam sati dnevno.

Rešili su da odmore nekoliko dana u gradu na Dunavu, a preporuke „kolega biciklista“ dovele su ih u kamp, otkriva mi 34-godišnji Nemac.

„Ovde nam je lepo, imamo mir, uslove za održavanje higijene i pranje garderobe“, objašnjava ovaj plavokosi Nemac.

Matijas Vagner, Sonja Velte i Bojan Stanisavljević

BBC/Grujica Andric
Matijas Vagner i Sonja Velte sa vlasnikom kampa Bojanom Stanisavljevićem

Vagner i Velte putuju sa „oko 40 kilograma“ prtljaga, u šta biciklisti ubrajaju i njihove dvotočkaše, koji će im u naredne dve godine biti prevozno sredstvo, ali i dom, dodaje Matijas.

Dok se razbuđuju u vrtu kampa, vlasnik Bojan Stanisavljević im donosi kafu, sok i doručak – pitu i proju, koju pravi njegova supruga.

Avanturisti na dva točka, koji uglavnom dolaze iz inostranstva i na putu provode više meseci ili godina, pa se trude da budu štedljivi i „razvuku“ sredstva koja imaju tokom putovanja, objašnjava Stanisavljević za BBC na srpskom.

„Mi im uvek nešto damo nešto ovako za doručak, kafu, nešto da popiju, ali im to ne naplaćujemo“, dodaje nasmejani Negotinac dok spušta poslužavnik na šank ispred Matijasa i Sonje.

Turističko gazdinstvo osnovao je 2016. i u početku su gosti odsedali u dva apartmana, da bi Bojan vremenom uvideo da je uvođenje šatora dobra ideja.

„U početku smo bili prebukirani, a ljudi su dolazili i pitali nas da li mogu da otvore njihove šatore u dvorištu, pa smo tako odlučili da napravimo kamp“, priča Stanisavljević.

Garaža za bicikle u kampu u Negotinu

BBC/Grujica Andric

Kroz Srbiju prolaze tri rute Eurovela, mreže evropskih biciklističkih puteva: Istočnoevropska ruta (Eurovelo 11), ruta koja vodi od Atlantskog okeana do Crnog mora (Eurovelo 6) i Staza gvozdene zavese (Eurovelo 13), kojom biciklisti voze kroz Negotin.

Ruta prolazi pored kuće Stanisavljevića, a njihovi gosti su pretežno stranci, pa „od 500 biciklista samo pet dolazi iz Srbije“, objašnjava.

Najčešće svraćaju avanturisti iz velikih evropskih zemalja, ali i iz drugih krajeva sveta, „od Aljaske do Novog Zelanda“, dodaje on.

„Ovi ljudi uglavnom kampuju uz put u šatorima i kod nas radije spavaju u njihovim ili našim šatorima, nego u apartmanima, izbegavaju velike gradove i radije biraju da noće u prirodi.“

Većina gostiju koji dolaze u kamp su putnici namernici, poput 34-godišnjeg Matijasa i 30-godišnje Sonje iz Minhena, koji nisu unapred rezervisali smeštaj preko internet aplikacija, dodaje Stanisavljević.


Pogledajte priču o čoveku koji je dokazao da nikada niste stari za vožnju bicikla:

Od Sremske Mitrovice do Banjaluke na dva točka u desetoj deceniji
The British Broadcasting Corporation

2. Prva aplikacija za bicikliste u Srbiji

Dok evropske biciklističke rute presecaju Srbiju i dovode dvotočkaše iz inostranstva u ovaj deo kontinenta, entuzijasti pokušavaju da ovdašnji biciklizam približe standardima koji u Evropi postoje već decenijama.

Jedan od njih je i Igor Velić, saobraćajni inženjer i predsednik udruženja „Sigurne staze“ iz Bora, koji je sa sugrađanima osmislio i napravio aplikaciju BiciBor, prvu internet platformu posvećenu biciklistima u Srbiji.

Ovakve aplikacije imaju evropske metropole poput Kopenhagena, Amsterdama, Malmea i Helsinkija, gde je kultura vožnje bicikala tradicionalno velika, a ekipa stručnjaka iz „Sigurnih staza“ rešila je da istu tehnologiju primeni u Boru, kaže Velić za BBC na srpskom.

„Kada smo pre dve godine osnovali udruženje, cilj je bio da promovišemo urbanu mobilnost, a posebnu pažnju smo posvetili ranjivim učesnicima u saobraćaju, gde spadaju deca, pešaci, osobe sa invaliditetom, biciklisti i stariji ljudi.

„U Srbiji se najmanje ulaže u infrastrukturu za te ranjive grupe, pa smo rešili da tražimo tehnička i urbanistička rešenja za njih“, počinje priču ovaj saobraćajni inženjer.

Od 2.760 poginulih na srpskim putevima u petogodišnjem periodu zaključno sa 2020, bilo je 250 biciklista ili devet odsto, pokazuju podaci Agencije za bezbednost saobraćaja.

Ivan Velić

Ivan Velic/Sigurne staze
Ivan Velić

Bor je nepristupačan za decu, bicikliste i osobe sa invaliditetom zato što je sve podređeno motornom saobraćaju i biciklističke trake u rudarskom gradu u istočnoj Srbiji ne postoje, ukazuje Velić na probleme.

Grupa stručnjaka za arhitekturu, prostorno planiranje i saobraćaj koju Igor predvodi, upotrebila je Geografsko informacioni sistem (GIS) kako bi popravila situaciju u gradu.

Ovaj alat koristi se za prikupljanje, čuvanje, manipulaciju, analizu i prikazivanje prostornih ili geografskih informacija, a korisnici unosom novih podataka mogu da doprinesu opisivanju lokacija na mapi, navodi se na specijalizovanom sajtu Geoinformatika.

„Mapirali smo lokacije gde su se dogodile sve saobraćajne nesreće u prethodnih šest godina, pa smo izvukli neka kritična čvorišta gde su stradali pešaci i biciklisti.

„Poslali smo i preporuke gradskoj vlasti, kako bi se na tim mestima eventualno postavili saobraćajni znaci ili da se na neki drugi način reše ti problemi, ali nismo naišli na razumevanje“, tvrdi Velić.

Aplikacija BiciBor

Igor Velic/Sigurne staze
Biciklisti putem aplikacije mogu da prijave probleme sa kojima su se susreli, kaže Ivan Velić

Korisnici aplikacije BiciBor mogu da vide i turističke lokacije u okolini grada, koje bi mogle da im budu zanimljive, ali i da se informišu o gužvama na putevima i nivou zagađenja u tom rudarskom mestu.

„Pošto Bor ima veliki problem sa zagađenjem vazduha, nekada nije preporučljivo ni da se ide u šetnju, a kamoli da se vozi bicikl“, objašnjava Velić značaj ovih informacija.

Prema izveštaju državne agencije za zaštitu životne sredine za 2020, vazduh je Boru bio prekomerno zagađen zbog prekoračenja granične vrednosti sumpor-dioksida.

Aplikacija je interaktivna, pa biciklisti mogu pomoći jedni drugima ukazivanjem na probleme na koje su naišli tokom vožnje.

„Dovoljno je da imaju internet na pametnom telefonu, uključe lokaciju i kada uđu na platformu, automatski će ih odvesti na mapu grada i pokazati im lokaciju na kojoj su trenutno.

„Ako je, primera radi, otvoren šaht na putu, mogu da uslikaju, snime ili opišu tekstom problem koji su zatekli, a to mogu da budu i nepropisno parkirano vozilo ili nepostojanje znaka na mestu gde bi trebalo da bude“, priča predsednik udruženja „Sigurne staze“.

Građani Bora jedini imaju priliku da koriste ovakvu tehnologiju u Srbiji, ali ne postoje prepreke da ona zaživi i u drugim gradovima, većim i manjim, smatra Velić.

„Ova metodologija može da se primeni i na druge gradove u Srbiji, samo što zahteva analize za svaki ponaosob – problemi i mere za njihovo rešavanje bi se razlikovali od grada do grada“, dodaje.

3. Beograd na dva točka na holandski način

Biciklistička tura vodi do znametih građevina na Novog Beogradu, među kojima je hotel Jugoslavija

Ralph van der Zijden
Biciklistička tura vodi do znametih građevina na Novog Beogradu, među kojima je hotel Jugoslavija

Iako nema aplikaciju za bicikliste, Beograd ima istoriju i arhitekturu koja privlači turiste, a delovi grada i biciklističku infrastrukturu.

Prošle godine u prestonici Srbije bilo je 120 kilometara biciklističkih staza, mahom na Novom Beogradu, a cilj gradske vlasti je da u naredne četiri godine ta brojka poraste na 450 kilometara, izjavio je tadašnji zamenik gradonačelnika Goran Vesić.

Uprkos tome, u Beogradu do početka prošle decenije biciklizam i turizam nisu išli pod ruku, sve dok se u njemu nije nastanio jedan Holanđanin.

Ralf van der Zijden preselio se u Beograd u martu 2011, a već u maju počeo je da organizuje biciklističke ture, na kojima turisti sa dvotočkaša mogu da razgledaju znamenitosti.

„Vodio sam se vlastitim primerom – uvek kada odem u neki grad iznajmim bicikl i obiđem ga, jer tako imam dobar pogled na grad i steknem osećaj koliko je veliki“, priča Ralf za BBC na srpskom.

Počeo je sa nekoliko bicikala, a svakog popodneva je pokušavao da privuče zainteresovane u Knez Mihailovoj ulici i na Kalemegdanu, što je „upalilo“ i interesovanje je bilo „bolje od očekivanog“, priseća se Holanđanin.

„Sada oko 10.000 ljudi godišnje ovde iznajmi bicikl ili ide na naše ture, a to se sve događa tokom sezone, između marta i novembra“, kaže on.

Ralf van der Zijden

BBC/Grujica Andric
Ralf van der Zijden organizuje obilaske Beograda biciklom od 2011. godine

Van der Zijden strance, koji pretežno dolaze iz Holandije i Nemačke, vodi na „jugoslevensku turu pored reke“, gde razgledaju arhitekturu iz vremena socijalističke Jugoslavije, a uvideo je da im je zanimljivo da „vide kako izgleda prestonica zemlje koja više ne postoji“, objašnjava.

„Vodimo ih da vide Staro sajmište, zgradu SIV-a (današnja Palata Srbija), Hotel Jugoslavija, Geneks kulu i završavamo u Zemunu ili Adi Ciganliji“, dodaje on.

Ralf je osmislio i drugu rutu, pa organizuje obilaske na dva točka do Kalemegdana, Skadarlije, Narodne skupštine, zgrade Radio-televizije Srbije, Hrama Svetog Save.

Ipak, Beograđani nisu zainteresovani za razgledanje njihovog grada sa sedišta bicikla.

„Na ture uopšte ne dolaze Srbi i Beograđani, pre nekoliko godina smo osmislili turu baš za ovdašnje ljude, nudili smo ih besplatno, ali se niko nije prijavio“, smeje se Ralf dok razgovaramo u njegovoj radnji u Karađorđevoj ulici u Beogradu.

Na pitanje zbog čega je to tako, Holanđanin sleže ramenima, pa navodi nekoliko mogućih razloga.

„Možda je do istorije, pošto je grad bio pod otomanskom vlašću, a u Novom Sadu, koji je bio deo Austrougarske, dosta se vozi bicikl.

„Možda i zato što je brdovit ili ljudi nemaju naviku da voze bicikl, a moguće je i da ne žele da se osećaju kao turisti u njihovom gradu“, priča on.

Ralf navodi Novi Sad kao primer grada u kojem postoji kultura vožnje bicikla, gde lokalna samouprava podstiče ovu aktivnost, pa, kako kaže, „podseća na holandske gradove“.

Nasuprot tome, u Beogradu se bicikl vozi isključivo zbog razonode, rekreacije ili sporta, a Beograđani ga ne vide kao sredstvo kojim se mogu prevesti „od tačke A do tačke B“, smatra on.

„Ali verujem da ovde može da se stvori kultura vožnje bicikla, kao u Holandiji ili makar približno. Ako se napravi bolja infrastruktura za bicikliste i bezbedan sistem parkinga, ljudi će, jednostavno, voziti“, smatra Ralf.


Možda će vam i ova priča biti zanimljiva:

Svi žele na bicikl zbog epidemije virusa korona
The British Broadcasting Corporation

Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari