Prirodnjački muzej

BBC/Nemanja Mitrović

Preparirana ptica kivi ili dvoglavi poskok u tečnom preparatu, fosili stari milionima godina, minerali sakupljani širom planete, kao i mnogi drugi eksponati iz bogate zbirke Prirodnjačkoj muzeja u Beogradu, možda će morati da se sele jer je pred ovom institucijom neizvesna budućnost.

Na društvenim mrežama muzeja objavljeno je saopštenje u kome piše da „Vlada Republike Srbije ima nameru da 125-godišnju instituciju sa bogatom istorijom i ogromnim nacionalnim značajem, pretvori u radnu jedinicu Zavoda za zaštitu prirode Srbije“.

„Zabrinuti smo što u godini velikog jubileja, mi sada treba da pređemo negde, ako je to uopšte tačno, da izgubimo svoj status.

„To jednostavno ne možemo da shvatimo i zbog toga smo zabrinuti za sam muzej, i pogotovo za zbirke, i sve ono što se čuva 125 godina ovde“, kaže za BBC na srpskom direktor Prirodnjačkog muzeja Milan Paunović.

Iako su proteklih mesec dana proveli „tražeći informacije i zahtevajući prijem“, nikakav odgovor nadležnih nisu dobijali sve do jutros.

Nekoliko sati posle saopštenja dobili su poziv na razgovor, za sredu, u kabinetu ministarke kulture Maje Gojković.

Pojedine organizacije pokrenule su i internet peticiju čiji cilj je, kako se navodi, očuvanje muzeja.

Do objavljivanja teksta BBC nije dobio odgovore iz Ministarstva kulture na pitanja da li će Prirodnjački muzej zaista postati „radna jedinica Zavoda za zaštitu prirode Srbije“ i da li će na taj način prestati da postoji.

https://www.instagram.com/p/CLna3mspb_Y/?igshid=1hzgmolphjqxo

Šta se desilo?

Pre oko mesec dana rukovodstvo Muzeja je imalo sastanak sa predstavnicima države gde su im najavljene organizacione i strukturne promene.

Paunović kaže da su tada predstavnici muzeja izneli negativno mišljenje, a da ih posle sastanka više niko nije obaveštavao o daljim koracima.

Prirodnjački muzej

BBC/Nemanja Mitrović

Pošto su preteklih mesec dana bezuspešno pokušavali da uspostave kontakt, a do njih su stizale „nezvanične, neobične i nelogične informacije“, odlučili su da objave saopštenje.

U njemu su takođe izneli bojazan da će njihova kuća možda čak i prestati da postoji.

Paunović kaže da bi odluka Vlade o „priključivanju Zavodu“ – osnovanom 1948. godine na inicijativu, između ostalog, i Prirodnjačkog muzeja, dovela do toga da izgube status muzeja.

„Prestaje da postoji kao Prirodnjački muzej, a postojao bi kao muzejska jedinica u Zavodu za zaštitu prirode“, objašnjava Paunović.

Dodaje da su naredni koraci odlazak na ragovor gde će „konačno dobiti zvanične informacije“ i videti „o čemu se radi“.

„Institucija od nacionalnog značaja“

„Prirodnjački muzej je vrlo važna institucija, od nacionalnog značaja, gde se čuvaju vredne zbirke, gde se rade naučni radovi – to je i obrazovna, i kulturna, i naučna institucija“, govori za BBC na srpskom profesorka Stojković.

Ona smatra da vlasti ovim potezom pokazuju koliko im je stalo do „kulture, nauke i prosvete“.

„To se apsolutno ne sme dozvoliti, posebno što je to urađeno bez ikakve konsultacije sa strukom.“

Profesorka navodi da je posredi nastavak „napada“ na zgradu muzeja u Njegoševoj ulici na Vračaru koji traje „izvestan broj godina“.

„Može se pretpostaviti da je ovaj korak koji sada prave u svrhu dobijajanja zgrade, jer ja ne znam šta bi drugo ovde moglo da bude razlog.

„To je očigledno način da se zaokruži ta celina jer je to kvart u kome se nalazi i Muzej Nikole Tesle i Studentska poliklinika“, dodaje profesorka.

Saopštenje Prirodnjačkog muzeja, izazvalo je reagovanja i na društvenim mrežama.

Istorijat

„Prirodnjački muzej je najstariji nacionalni muzej s kontinuitetom od osnivanja do danas“, navodi se u jednom delu saopštenja.

Osnovan je 19. decembra 1895. godine kao „Jestastvenički muzej“, aktom ministra prosvete i crkvenih dela Kraljevine Srbije – Ljubomira Kovačevića.

Prva izložba muzeja otvorena je 1904. godine u Beogradu u prisustvu Kralja Petra Prvog i zvaničnika, a prvo gostovanje prirodnjačkih eksponata u inostranstvu bilo je iste godine na Svetskoj izložbi u Parizu.

Danas muzej ima 117 zbirki, sa više od milion i po predmeta.

Eksponati se nalaze u zgradi u Njegoševoj ulici, dok je u sastavu muzeja i galerija na Kalemegdanu.

Muzej ima četiri sektora – geološki, biološki, sektor za edukaciju i odnose s javnošću i sektor zajedničkih službi.

U muzeju se čuvaju primerci vrsta biljaka i životinja koje se više ne mogu naći u Srbiji.

Muzej uživa svetsku reputaciju jer se u zbirkama nalazi nekoliko stotina holotipova i unikatnih primeraka minerala, stena, botaničkih i zooloških predmeta.

Jedan je od retkih muzeja u čijem sastavu deluje naučno-istraživačka jedinica.

U okviru muzeja se nalazi i naučna biblioteka sa više od 22.000 knjiga, rukopisa, naučih, časopisa, geografskih i geoloških karata.

Obeležavanje jubileja – 125 godina od osnivanja Prirodnjačkog muzeja, prati serija događaja, izložbi, naučnih publikacija, digitalnih programa i sadržaja na društvenim mrežama.


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari