poštar

BBC (arhivska fotografija)

Dok je deo poštara u Srbiji i dalje u obustavi rada nezadovoljni uslovima rada, a pre svega niskim platama, Javno preduzeće Pošta Srbija objavilo je oglas za zapošljavanje novih ljudi.

Deo zaposlenih u Pošti od 24. oktobra je u obustavi rada, a odbili su i da se povinuju sporazumu koji je Vlada Srbije potpisala sa tri sindikata.

Stefan Mitrović, jedan od poštara koji je već 24. dan u obustavi rada, rekao je za BBC na srpskom da su pojedini koji ne rade, u petak, 17. novembra dobili disciplinsku meru „privremeno udaljavanje sa posla“, a BBC je imao uvid u jedno takvo rešenje.

Istog dana, JP Pošta objavilo je oglas o zapošljavanju za poslove dostavljača i poštara u Novom Sadu.

Deo zaposlenih traži veće plate, ali i da se zaposli veći broj ljudi zbog povećanog obima posla.

Zahtevaju povećanje plate od 30 odsto, ali im je uprava preduzeća i vlast ponudila 10 odsto, što su oni odbili.

Ali tri sindikata, od ukupno sedam koliko ima u Pošti Srbija, pre dva dana su potpisali sporazum sa vladom o povećanju od 10 odsto.

Prema tom sporazumu, svi koji su obustavili rad trebalo je da se vrate na posao u četvrtak, 16. novembra do 12 sati.

Ipak, oni koji su obustavili rad kažu za BBC na srpskom da za njih taj sporazum nema značaja, a za predstavnike sindikata navode da „ne zastupaju njihove interese“.

„Svi koji su obustavili rad, i dalje ne rade.

„Trebalo je da počnemo da radimo 16. novembra od 12 sati, ali nismo i idemo do kraja“, govori Srđan Popadić, beogradski poštar za BBC na srpskom, koji više nedelja ne ide na posao.

Dan pošto je objavljen sporazum Aleksandar Vučić, predsednik Srbije, rekao je da će „biti mnogo promena jer je probleme trebalo rešiti pre obustave rada“.

Poštare koji nisu prihvatili ponudu vlade, Vučić je optužio za „političko organizovanje“, dok za grupu koja potpisala sporazum kaže da su „časni i odgovorni i pošteni ljudi“.

Upravo je saopštenje Vlade Srbije u sredu, 15. novembra u popodnevnim satima izazvalo oprečne informacije o prekidu obustave rada dela zaposlenih u pošti.

Iz vlade je prosleđeno saopštenje, kao i fotografije sa sastanka premijerke Ane Brnabić sa predstavnicima tri sindikata, i objava sporazuma naslovljena: „Sporazum o nastavku rada“.

„Niko nije zadovoljan, prvi ja. Rešenje smo tražili 22 dana i odlučili smo da prihvatimo sporazum, smatrajući da je to najbolje u ovom trenutku jer sve predugo traje“, kaže Slavko Novakov, predsednik sindikata PTT Srbije, jednog od tri koji je potpisao sporazum sa vladom.

„Pošta se godinama stavlja u zapećak. Kada smo shvatili da ne ide u dobrom smeru i da kada ne radi jedan sistem od 14.100 zaposlenih imamo velike gubitke, mi smo prelomili da potpišemo“, rekao je on za BBC na srpskom.

Njegov sindikat je najbrojniji sa 3.300 članova.

Zašto su pojedini sankcionisani?

Stefan Mitrović, jedan od onih koji je obustavio rad, kao neosnovanu ocenjuje meru udaljavanje sa posla koje su, kaže, pojedine njegove kolege danas (petak) dobile.

Takva sankcija se izriče ako zaposleni dođe na posao pod dejstvom alkohola ili opijata, ako ugrožava bezbednost kolega ili korisnika ili se prema njima odnosi sa nepoštovanjem ili u slučaju da je došlo do fizičkog okršaja, rekao je on za BBC, pozivajući se na Zakon o radu i kolektivni ugovor.

„Tokom svih ovih dana, svi mi koji smo u obustavi rada fizički dolazimo na posao, tačno na početak radnog vremena, upisujemo se u liste prisutnih, uz napomenu da obustavljamo rad.

„Usmeno obaveštavamo rukovodioca, upravnike ili kontrolore da smo u obustavi.

„Mi smo na radnom mestu i mirno i dostojanstveno izražavamo naše nezadovoljstvo. Nastavićemo dok se ne ispune zakoni“, kaže Mitrović za BBC na srpskom.

Kad je počela obustava rada?

Radnici Pošte

BBC

Kuriri, poštari i pojedini šalterski službenici Pošte Srbije u Novom Sadu, drugom najvećem gradu u zemlji, obustavili su rad 24. oktobra nezadovoljni uslovima rada, pre svega platom, a potom su im se priključile i kolege iz još nekih mesta u zemlji.

„Sistem se više od deset godina urušava, dovedeni smo do prosjačkog štapa.

„Ljudima možemo samo da se izvinimo, ali je ovo borba za golo preživljavanje“, rekao je ranije Popadić za BBC na srpskom.

Štrajkači su tražili povećanje plata za 30 odsto, kao i da se zaposli veći broj ljudi zbog uvećanog obima posla.

U nekoliko navrata, rukovodstvo Pošte Srbija, kao i ministar telekomunikacija i informisanja Mihailo Jovanović razgovarali su sa zaposlenima koji su obustavili rad, ali su njihove predloge za povratkom na posao glatko odbili.

Zoran Đorđević, vršilac dužnosti direktora Pošte Srbije, rekao je posle razgovora 1. novembra da su im svi zahtevi ispunjeni.

Potom im je ministar Jovanović na sastanku u Novom Sadu 13. novembra ponudio povećanje plate za 10 odsto, ali su i to odbili.

Na tom sastanku u Novom Sadu pred ministra je istupio Stefan Mitrović, a njegov govor se danima deli na društvenim mrežama.

On je za BBC na srpskom rekao da im je jedino uplaćen novčani bonus iz dobiti preduzeća za 2022. godinu, što je jedan od njihovih zahteva, ali ne i ostala četiri.

„Ni ja ni moje kolege se ne vraćamo na posao“, potvrdio je Mitrović za BBC na srpskom.

Nije, međutim, poznato koliko je poštara nastavilo sa obustavom, posle dogovora sa vladom.

U Pošti Srbije zaposleno je oko 15.000 ljudi, prema sajtu ovog Javnog preduzeća.

U međuvremenu je ovo preduzeće raspisalo konkurs za nove radnike na poziciji dostavljača i poštara u Novom Sadu i Beogradu.

Šta je saopšteno iz Vlade Srbije i šta kažu sindikati

U sredu, 15. novembra, Vlada Srbije je na sajtu objavila da je postignut sporazum sa tri sindikata o prekidu obustave rada u Pošti.

Dogovoreno je zapošljavanje novih radnika, isplata jednokratne pomoći svim zaposlenim, izuzev rukovodstvu, od po 20.000 dinara, povećanje plata od 1. novembra ove godine svim zaposlenima u tehnologiji od 10 odsto, kao i dodatno povećanje plata za 10 odsto početkom 2024. godine za sve zaposlene, osim rukovodilaca, navedeno je u saopštenju.

Iz vlade su potom medijima prosleđene fotografije kao potvrda saopštenja o postignutom sporazumu.

Brnabić, poštari

Fonet/Vlada Srbije
Rukovanje predsednice vlade i predstavnika poštara posle dogovora

Slavko Novakov, predsednik Sindikata PTT Srbije, čiji je potpis na objavljenom dokumentu, kaže da od početka smatra da su zahtevi zaposlenih u pošti opravdani, poštujući njihovu volju da se sindikati ne upliću, jer su, kako kaže, obustavu pokrenuli radnici samostalno.

„Jedan broj radnika i dalje je nezadovoljan i ne želi da prihvati povećanje manje od traženih 30 odsto, što jeste opravdano, ali hajde da vidimo koliko je to moguće u ovom trenutku i koliko ćemo ugroziti poslovanje.

„Zato sam insistirao da oročimo sporazum na šest meseci kako bismo se opet sastali i razgovarali o plati jer ona mora da prati rad cena na malom“, dodaje za BBC na srpskom.

Među poštarima koji su obustavili rad bilo je i članova sindikata koji vodi.

Neki su se, kaže, vratili na posao, a bilo je i onih koji su se vratili članske karte njegovog sindikata.

poštari, vlada srbije, dogovor vlade i poštara

Fonet/Vlada Srbije
Vlada je objavila i sporazum sa poštarima

Prema sporazumu vlade i tri sindikata, zaposleni koji su obustavili rad neće biti sankcionisani ako ispune dogovor i vrate se na posao 16. novembra.

Ali 16. novembar je prošao i sada se postavlja pitanje šta će biti sa onima koji se nisu vratili na posao.

Dok Novakov za BBC kaže da očekuje novi sastanak i kompromisno rešenje, Srđan Popović, poštar koji ne odlazi na posao, odgovara: „Niko nam nije pretio i za sada ništa napismeno nismo dobili, ostajemo pri istim zahtevima“.

poštari, vlada srbije, dogovor vlade i poštara

Fonet/Vlada Srbije
Sporazum su potpisali: Zoran Đorđević, vršilac dužnosti direktora JP Pošta Srbije, predsednica vlade, kao i predstavnici tri sindikata

Problemi sa penzijama i računima

Tomislav Mandić, poštar iz Novog Sada, među prvima je odložio plavu uniformu i torbu.

„Šalteri rade, ali se računi ne dele, a i penzije stoje, nema ko da ih deli“, govori on za BBC na srpskom.

Mandić tvrdi da ne radi deo poštara u Novom Sadu, Vršcu, Subotici i Beogradu.

Dušica Slavković, penzionerka iz Beograda, godinama zbog bolesti prima penziju na kućnu adresu i vest o štrajku poštara ju je uznemirila.

„Obično stiže posle 10. u mesecu, ali ako se ovako nastavi, bojim se šta će biti.

„Teško se krećem, deca nisu blizu da odu po penziju, nadam se da neće biti kašnjenja“, dodaje 70-godišnjakinja u telefonskom razgovoru za BBC na srpskom.

Glavna pošta u centru Beogradu

BBC

U mnogim poštama su gužve.

Novinari BBC-ja obišli su Glavnu poštu u centru Beograda u ponedeljak, 13 novembra, zatekavši grupu ljudi koji su strpljivo čekali pred šalterima za uplatu i isplatu.

„Pošiljke primamo, ali se ne raznose, trenutno je tako, ali sve može da se promeni za sat“, rekla je jedna od šalterskih radnica koja nije želela da se predstavi.

Penzioneri su najuznemireniji, jer važe za najrevnosnije u plaćanju mesečnih računa, a uz to mnogi od njih podižu penzije u poštama.

Jedna od njih po imenu Jasna, pokušava da otvori teška vrata zgrade Glavne pošte u centru Beograda, provirujući kroz staklo.

„A pa oni rade, mislila sam da nema nikoga, čula sam da se štrajkuje, pa sam došla da podignem novac za svaki slučaj“, kratko kaže smeđokosa žena za BBC na srpskom.

Njen sugrađanin, Radoslav Filipović nije upućen da je deo zaposlenih u poštama obustavio rad.

„Iskreno, nisam čuo za štrajk, a računi mi uredno stižu na kućnu adresu, ne pamtim da mi je nekada nešto kasnilo“, dodaje u hodu za BBC na srpskom.


Kako platiti račune?

Zbog kašnjenja oktobarskih računa, komunalna preduzeća u Obrenovcu, beogradskoj prigradskoj opštini, omogućila su stanovnicima da za taj mesec plate iznos sa prethodnog računa ili da na njihovom sajtu provere sopstvene račune.

Javno preduzeće Infostan Beograd pomerilo je rok za plaćanje sa popustom do 30. novembra.

Iz Elektrodistribucije Srbije saopštili su da se računi od nedavno mogu platiti i elektronski na sajtu, uz prethodnu registraciju.

Iz Javno-komunalnog preduzeća Informatika u Novom Sadu, gradu odakle je krenula obustava rada, u pisanom odgovoru za BBC na srpskom navode da korisnici račune mogu preuzeti i lično u poslovnici ili da se registruju na sajtu, kako bi račune plaćali elektronski.


Šta traže zaposleni koji su obustavili rad?

Glavni i osnovni zahtev radnika pošte je povećanje plate za 30 odsto, jer, kako kažu za BBC na srpskom, zarađuju oko 500 evra, što je za 300 evra manje od republičkog proseka.

Traže i zapošljavanje novih radnika, posebno kurira i poštara, dodatni novčani bonus iz dobiti preduzeća za 2022. godinu, kao i ostavku v.d. direktora Zorana Đorđevića, nabraja Tomislav Mandić koji gotovo 20 godina raznosi pošiljke po Novom Sadu.

„Oni ne reaguju na naše zahteve i smatraju da nanosimo štetu preduzeću i državi i ne žele da ponude rešenje.

„Ono što nude je neprihvatljivo za nas i ne odustajemo“, dodaje novosadski poštar o petom protestu zaposlenih u poslednje četiri godine.

Obustava rada dela zaposlenih nema karakter štrajka jer da bi on bio organizovan u skladu sa važećim zakonom iz 1996, neophodno je da ga podrži bilo koji sindikat bez obzira na broj članova ili više od polovine ukupnog broja zaposlenih.

Štrajk treba da bude prijavljen prema propisanoj proceduri.

U suprotnom je nezakonit i poslodavac organizatore i učesnike može da otpusti ili da im odredi neku drugu sankciju.

Iz Samostalnog sindikata Pošte, jednog od većih u okviru ovog Javnog preduzeća, rekli su da ne učestvuju u obustavi rada, ali je podržavaju.

„Zahtevi su opravdani, čak i skromni i ponavljaju se više godina unazad, ali da ih niko ne čuje“, navodi Jadranka Stankov, predsednica sindikata u pisanom odgovoru za BBC na srpskom.

„Možda nije zakonski i građanima se ovim putem izvinjavamo, ali ih i molimo da razumeju da je ovo jedini način da se zaposleni izbore za bolji položaj, za prava i bolje uslove rada“, dodaje.

Glavna pošta u centru Beogradu

BBC

Prethodni štrajkovi

Beogradski poštar Srđan Popadić je prošle godine sa dvojicom kolega štrajkovao glađu.

Prekinuli su ga posle 30 sati nakon što su razgovarali sa upravom pošte.

Godinu dana kasnije, Popadić ponovo protestuje, navodeći da se „ništa nije promenilo“ i da je „stanje sve gore i gore“.

Radnici Pošte

BBC
Popadić i kolege iz Pošte tokom štrajka glađu 2022. godine

„Mi znamo da je ovaj vid protesta nezakonit, ali ovde više ništa nije zakonito.

„Svesni smo svih posledica, ali idemo do kraja“, poručuje Popadić.


Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari