skupština

Fonet

Ni posle trećeg dana skupštinske rasprave o bezbednoj situaciji u Srbiji posle masovnih ubistava poslanici nisu odmakli od prve od četiri tačke dnevnog reda.

Za razliku od prethodnih dana, međutim, današnja rasprava prolazi u nešto mirnijoj atmosferi i bez prevelikih napetosti.

Vlast i opozicija i dalje razmenjuju optužbe povodom okolnosti i posledica dva masovna ubistva na teritoriji Beograda u kojima je stradalo 18 ljudi, većinom dece i mladih.

Nezapamćena tragedija u beogradskoj osnovnoj školi kada je 13-godišnjak ubio devetoro đaka i čuvara škole i ranio još šestoro, a dan kasnije i masovno ubistvo u Mladenovcu, prigradskoj beogradskoj opštini, šokiralo je i uznemirilo Srbiju.

Dok vlast poručuje da „sistem nije zakazao“ i da će „razoružati Srbiju“, opozicija je optužuje za stvaranje ambijenta koji je doprineo porastu nasilja u zemlji.

Opozicioni poslanici traže smenu ministra policije Bratislava Gašića, koga smatraju „objektivno odgovornim“ za trenutnu bezbednosnu situaciju, kao i da se pojedinim televizijama oduzme nacionalna frekvencija, optužujući ih za dugogodišnje „promovisanje agresije, nasilja i nemorala“.

Dok se čeka na glasanje o nepoverenju Gašiću, deo opozicije poziva predsednicu vlade Anu Brnabić da i sama podnese ostavku – juče su to zatražili poslanici koalicije NADA, a danas i koalicije Ujedinjeni.

Rasprava se održava u nedelji kada su u Srbiji najavljena dva velika skupa – miting vladajuće SNS, pod sloganom „Srbija nade“ u petak, 26. maja, a dan kasnije četvrti protest pod parolom „Srbija protiv nasilja na ulicama Beograda“, koji predvodi deo opozicije.

Ana Brnabić na sednici skupštine Srbije 23. maj 2023.

Fonet
Ana Brnabić na sednici skupštine Srbije 23. maj 2023.

Dnevni red posebne sednice skupštine

  • Prva tačka: Izveštaj Vlade Srbije o bezbednosnoj situaciji u zemlji posle dva masovna ubistva
  • Druga tačka: Izveštaju o nadzoru programa komercijalnih pružalaca medijskih usluga za period od oktobra 2022. do kraja marta 2023. Ova tačka predviđa poseban osvrt na izveštavanja o slučajevima nasilja u televizijskim programima, a podnelo ga je Regulatorno telo za elektronske medije (REM) sa Predlogom zaključka Odbora za kulturu i informisanje
  • Treća tačka: Predlog za obrazovanje Anketnog odbora radi utvrđivanja činjenica i okolnosti koji su dovele do masovnih ubistava, utvrđivanja propusta u vršenju nadležnosti i preduzimanja odgovarajućih radnji, utvrđivanja odgovornosti nadležnih lica i predlaganja mera
  • Četvrta tačka: Predlog 61 narodnog poslanika za glasanje o nepoverenju ministra unutrašnjih poslova Bratislava Gašića

Četvrti dan rasprave: ‘Neprimerena reakcija’ i rasprava o femicidu

Ana Brnabić, premijerka Srbije izjavila da je spremna da preuzme političku odgovornost za sve što je radila, da je svesna šta je radila i da bi možda, da je znala „šta nailazi“, prioritete postavila drugačije.

„Svakako sam uradila, uz ogromnu podršku stranke (SNS) čiji sam ponosni član i koalicionih partnera – mnogo“, rekla je Brnabić.

U skupštinskoj raspravi o bezbednosti u društvu premijerka je rekla da je najagresivnije i nejnemoralnije to što je rijaliti „Veliki brat“ useljen u Pionirski grad u Beogradu.

„Od priče o rijalitima ne bežimo ali nemojte da se svede na to ko je agresivan, a ko je lep – može sve, ali onda da pričamo o svim rijalitijima“, rekla je Brnabić.

Sanda Rašković Ivić, poslanica opozicione Narodne stranke, istakla je da treba oformiti telo za praćenje femicida koje bi analiziralo svaki slučaj.

Od početka 2023. godine, u Srbiji je u partnerskom i porodičnom nasilju ubijeno 18 žena.

Poslednji zabeleženi slučaj femicida dogodio se 10. maja u Novom Sadu, kada je mladić najpre usmrtio bivšu devojku, a onda i sebi oduzeo život.

Vojislav Mihajlović, poslanik POKS-a

Fonet
Vojislav Mihajlović, poslanik POKS-a

‘Otkazati skup SNS-a’

Pokret obnove Kraljevine Srbije (POKS) traži da se otkaže skup vlasti u Beogradu, koji je zakazan za petak, da predsednik Srbije Aleksandar Vučić podnese ostavku i da se raspišu izbori na svim nivoima, rekao je danas predsednik te stranke Vojislav Mihailović na konferenciji za medije.

Kako je istakao, glavni generator nasilja i agresije je predsednik države, jer on u svakom govoru onog ko drugačije misli naziva izdajnikom, šljamom i ološem.

„Te reči imaju uticaja na njegove saradnike koji to kasnije plasiraju u medije i to se spušta na najniži nivo, a atmosfera agresije je evidentna“, poručio je Mihailović.

Bratislav Gašić na sednici 23.05. 2023.

Fonet

Zašto se traži smena Bratislava Gašića?

Jedan od zahteva opozicije sa velikih skupova u protekle dve nedelje, na kojima je učestvovalo desetine hiljada ljudi, jeste i smenjivanje ministra policije Bratislava Gašića, uticajne političke figure u vladajućoj SNS i u Srbiji uopšte.

Gašić je od 2014. do 2016. godine bio ministar odbrane, ali je smenjen pod pritiskom javnosti zbog, kako je tada obrazloženo, seksističkog napada na novinarku i mizoginiju.

„Odluku o razrešenju Bratislava Gašića s mesta ministra potpisao sam zato što naše društvo mora biti pristojno, a Srbija pristojna, normalna i moderna država“, rekao je pred poslanicima Vučić koji je tada bio predsednik vlade.

Dodao je tada da „samo pristojnost može da nam pomogne da nam život ne liči na rijaliti i balkansku krčmu“.

Međutim, samo godinu dana posle ostavke, imenovan je za šefa Bezbednosno-informativne agencije (BIA), gde je ostao sve do decembra 2022. kada je izabran za ministra policije.

„Ne pada nam na pamet da smenjujemo Batu Gašića koji radi odličan posao“, odgovorio je Vučić pre nekoliko dana na zahteve opozicije.

Lider SNS je podsetio i na slučaj u Norveškoj kada je Andreas Brejvik ubio 77 ljudi i upitao „da li je neko tada tamo podneo ostavku“.

„Da li su bili protesti? Demonstracije? Samo direktor policije, a Norveška se uhvatila u koštac sa problemom. Neko mora da nauči u šta sme da ide policija, a u šta ne“, rekao je Vučić.

Bratislav Gašić (levo) i Aleksandar Vučić

MUP Srbije
Bratislav Gašić (levo) i Aleksandar Vučić gledaju u oružje prikupljeno tokom akcije predavanja nelegalnog oružja koje je do sada bilo u rukama civila

Istraga o radu streljana

Ministarka pravde Maja Popović izjavila je da Više javno tužilaštvo sprovodi istragu koliko je puta dečak koji je izvršio masovno ubistvo u beogradskoj osnovnoj školi išao sa ocem u streljanu i kako je došlo do toga da dete bude tako obučeno da puca.

Otac maloletnog dečaka osumnjičenog za ubistvo devetoro đaka i čuvara na saslušanju je negirao odgovornost, a sud mu je odredio pritvor od 30 dana.

Tereti se za izazivanje opšte opasnosti sa težim posledicama, a zaprećena je kazna do 12 godina.

Dečak je, prema policijskoj istrazi, koristio očev pištolj u izvršenju zločina, ali je, prema zakonu, krivično neodgovoran jer nema punih 14 godina, objavilo je Više javno tužilaštvo.

Opširnije o ovom slučaju pročitajte ovde.

Ministarka pravde je dodala i da je država odmah reagovala i na drugi zločin, da su sudovi odmah reagovali i da su izvršioci u pritvoru, kao i oni koji su im omogućili da dođu do oružja.

Opširnije o ovom slučaju pročitajte ovde.

Šta je preduzelo Ministarstvo zdravlja?

Ministarstvo zdravlja je u saradnji sa UNICEF-om izdalo spisak od šest preporuka za rad sa decom, istakla je resorna ministarka Danica Grujičić.

Ona se osvrnula na i navode o dr Ranki Radulović, muzikoterapeutkinji, rekavši da su svi angažovani za rad u školi „vrsni stručnjaci“.

Slobodan Negić, otac jedne od ubijenih učenica, rekao je u televizijskoj emisiji da su neka deca na psihoterapijama po povratku u školske klupe „slušala narodnu muziku“ i kako je naveo, „povezivala sa se duhovima i dušama svojih nastradalih drugara“ u prisustvu dr Radulović.

„Koleginica je jednostavno procenila da deca treba da čuju pesmu, to nije bilo nekakvo pevanje, muzika je puštena preko telefona“, rekla je ministarka.

O tome zašto je muzika puštana deci, govorila je i dr Radulović.

Grujičić je pozvala javnost da „pusti da dečji psihijatri i psiholozi kažu koji je uzrok bio da dete od 13 godina napravi tragediju koja je promenila Srbiju“.

Šta se dešavalo na prethodnim zasedanjima?

Prvog dana rasprave, izveštaj o bezbednosnom stanju u zemlji podnela je predsednica Vlade Srbije Ana Brnabić, braneći ministra policije da dobro obavlja posao.

Drugi dan zasedanja obeležila je žustra polemika premijerke Ane Brnabić i Miroslava Aleksića, poslanika opozicione Narodne stranke.

Aleksić je pokazao fotografiju koju je premijerka objavila na Instagramu prošlog petka povodom protesta.

„Na ovoj fotografiji, smejete se i vi i Aleksandar Vučić i Siniša Mali, potcenjujući građane Srbije i pretite nekim novim protestima“, poručio je.

„Izlaganjem ovog poslanika dotakli smo dno. Neka vam je na čas šta radite. Zloupotrebili ste sve što ste mogli da zloupotrebite politički. Zloupotrebili ste decu. Mrtve žene, porodično nasilje. Samo da vi imate politički ćar“, rekla je premijerka Srbije Ana Brnabić o Aleksićevom obraćanju.

Ona je dodala i da o Aleksiću ima „najgore mišljenje“ i nazvala ga „lokalnom secikesom“ koji „nikakve veze nema sa moralom“ i na kraju govora ljutito udarila mikrofon, a dok se gasio, opsovala je opozicione poslanike.

Brnabić je poručila da „vlast može da se menja, ali ne na ulici, već samo na izborima“.

Prethodno je Boško Obradović, lider opozicionog Pokreta Dveri, rekao da je rešenje za izlazak „iz vanrednog stanja koje nije proglašeno, a u kojem zemlja jeste“, jeste da cela vlada podnese ostavku i da se do održavanja vanrednih izbora osnuje tehnička vlada.

„Kažete da nam je isteklo vreme i da nemamo nikakav legitimitet. OK, mi ćemo se povući, ali neka to kažu građani na izborima“, odgovorila je Brnabić, odbacujući bilo kakvu ideju o tehničkoj, prelaznoj vladi.

Usred rasprave, salu je napustio deo opozicionih stranaka, inicijatora posebne sednice skupštine, nezadovoljni što, kako su rekli, većina nije sednicu shvatila na pravi način i da se koristi za „razvodnjavanje“ priče.

Opozicioni poslanici na sednici skupštine Srbije 18. maj 2023.

Fonet

Zašto je zakazana sednica?

Zakazivanje hitne skupštinske sednice bio je i jedan od zahteva koji je deo opozicije izneo na protestima 8. i 12. maja u Beogradu i drugim gradovima u Srbiji, gde se okupilo desetine hiljada demonstranata.

Predstavnici opozicije traže i ostavke ministra policije Gašića i Aleksandra Vulina, šefa Bezbednosno-informativne agencije (BIA), smenu članova Regulatornog tela za elektronske medije (REM) i Radio-televizije Srbije (RTS), kao i ukidanje nacionalnih frekvencija televizijama Pink i Hepi.

Opozicione stranke smatraju da se u programima ovih televizija „promoviše nasilje, agresija i nemoral“, pre svega kroz rijaliti emisije, a da REM snosi odgovornost što takve programe ne sankcioniše.

U pojedinim rijaliti programima, izuzetno gledanim i popularnim u Srbiji, ponekad su takmičari i osuđeni kriminalci i drugi optuženi za teška krivična dela, a nije retkost da izbijaju tuče i drugi oblici nasilja među učesnicima.

Uoči sednice skupštine, parlamentarni Odbor za kulturu i informisanje razmatrao je rad REM-a i većinom glasova usvojio izveštaj ovog tela, odbijajući zahtev opozicije da članovi REM podnesu ostavke.

Godinama unazad, opozicija kritikuje rad REM-a, nazivajući ga oruđem u rukama vlasti, što iz REM-a negiraju.

poslanici, poslanice, Nataša Jovanović

Fonet/Milica Vučković
U prvom planu poslanice SNS na sednici Odbora za kulturu i informisanje Skupštine Srbije

Veliki skupovi opozicije organizovani su posle masovnih ubistava u osnovnoj školi u centru u Beogradu i selima na području Mladenovca i Smedereva.

Prvo masovno ubistvo dogodilo se u sredu, 3. maja, u osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar“ na Vračaru kada je K.K, učenik sedmog razreda usmrtio osmoro đaka i čuvara, a ranio još šestoro dece i nastavnicu istorije.

Broj žrtava se u ponedeljak popeo na 10, pošto je ranjena devojčica podlegla povredama.

Nekoliko dana posle nezapamćene tragedije, ostavku na mestu ministra obrazovanja podneo je Branko Ružić.

Veče posle tragedije u beogradskoj osnovnoj školi, do masovne pucnjave je došlo i u na oko 60 kilometara od prestonice Srbije.

Dvadesetjednogodišnji U.B. osumnjičen je da je pucajući iz automatske puške ubio osmoro ljudi u selima Dubona kod Mladenovca i Malo Orašje na području Smedereva.

Posle tragedija, Vlada Srbije usvojila je niz mera kako bi se povećala bezbednosti đaka i stanovništva.

Svih 1.800 škola u Srbiji dobilo je stalne policijske čuvare, uveden je moratorijum na izdavanje dozvola za držanje i nošenje oružja, a pokrenuta je i akcija razoružavanja i predaje nelegalnog oružja.


Pogledajte video sa drugog protesta u Beogradu:

Protest „Srbija protiv nasilja“: Blokada mosta i paljenje svetla za „izlečenje društva“
The British Broadcasting Corporation

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari