A young Cambodian mother feeding her baby and petting a pigeon

Getty Images
Očekivani životni vek naglo je pao u nekim zemljama

Decenije napretka u pogledu očekivanog životnog veka, obrazovanja i ekonomskog napretka počele su da se osipaju od kada je počela pandemija virusa korona, pokazuje novi izveštaj Ujedinjenih nacija (UN).

Tokom protekle dve godine, devet od 10 zemalja je nazadovalo na Indeksu humanog razvoja UN.

Kovid-19, rat u Ukrajini i uticaj klimatskih promena uzrokovali su da globalni razvoj krene u kontra smeru.

Indeks humanog razvoja uveden je 1990. u nastojanju da se blagostanje posmatra šire od nivoa BDP-a.

Švajcarska je na vrhu ovogodišnje liste sa očekivanim životnim vekom od 84 godine, prosekom od 16,5 godina provedenih u obrazovanju i medijalnom godišnjom zaradom od 66.000 evra.

Na drugoj strani lestvice je Južni Sudan, gde je očekivani životni vek 55 godina, ljudi se u proseku školuju pet i po godina u i zarađuju 769 evra godišnje.


Kako je na Balkanu

Kada je reč o zemljama bivše Jugoslavije, najbolju poziciju ima Slovenija, koja se nalazi na 23. mestu liste.

Očekivani životni vek u u toj zemlji je 80,7 godina, na školovnje u proseku olazi 12,8 godina, dok je medijalna godišnja zarada oko 39.750 evra.

Sledi Hrvatska, na 40. mestu, sa očekivanim životnim vekom od 77,6 godina, 12,2 godine školovanja i zaradom od 30.130 evra.

Crna Gora je na 49. mestu, uz životni vek od 76,3 godine, 12,2 godine prosečnog obrazovanja i zaradom od 20.840 evra.

Srbija je na 63. mestu indeksa, sa prosečnim očekivanim životnim vekom od 74,2 godine, 11,4 godine prosečnog školovanja i 19.120 evra medijalne godišnje zarade.

Na poslednjem mestu od zemalja nekadašnje Jugoslavije je Bosna i Hercegovina, sa očekivanim životnim vekom od 75,3 godine, 10,5 godina prosečnog školovanja i srednjom godišnjom zaradom od 15.240 evra.

Za medijalnu zaradu bi moglo da se kaže da je srednji iznos zarade, pošto deli skup zaposlenih na dva jednaka dela, tako da polovina prima manje, a polovina više od toga.

Izvor: Indeksu humanog razvoja UN


Nedostaci u većini od 191 zemlje koje su se našle u indeksu, posebno u očekivanom životnom veku, vratili su nivoe razvoja na one iz 2016, preokrenuvši 30-godišnji trend.

U Sjedinjenim Američkim Državama, na primer, očekivani životni vek opao je za dve godine od 2019.

U drugim zemljama, pad je mnogo veći.

Tokom godina od kada je uveden indeks, mnoge zemlje su se suočile sa krizama i klizile unazad, ali je globalni trend stalno kretao naviše.

Indeks u celini je prošle godine opao, prvi put od kada se računa, a ovogodišnji rezultati su učvrstili taj trend pada.

Uticaj je ipak bio neujednačen.

Dve trećine bogatih zemalja oporavilo se prošle godine, dok je većina ostalih nastavila da opada.

Ovogodišnji indeks je zasnovan na podacima iz 2021.

„Ali, izgledi za 2022. su mračni“, kaže Ačim Stejner, jedan od njegovih autora.

Dodaje da se više od 80 zemalja suočava sa problemima otplate nacionalnog duga.

„Osamdeset zemalja na korak od suočavanja sa krizom je veoma loša perspektiva“, kaže on.

„Vidimo duboke poremećaje, čiji će se kraj odvijati tokom nekoliko godina.“


Krize koje su pogodile svet 2022. godine

Porast cena, rat u Ukrajini, klimatske promene – kako je sve povezano
The British Broadcasting Corporation

Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari