Naučnici su, na temperaturi od 50 stepeni, hrabro koračali po šumi punoj otrovnih zmija kako bi pronašli retku i nauci nepoznatu žabu sa „šarama leoparda“ i otkrili kako se reprodukuje.

Tim argentinskih čuvara prirode se bori da zaštiti sićušnu Santa Fe žabu, koja je ugrožena zbog seče njenog staništa u jednoj od najsuvljih šuma na svet – Suvi Čako.

Otkrili su da se ova žaba krije u pećinama i da izlazi samo zbog parenja.

Takođe, prvi put su pronađeni punoglavci ove vrste.

„Ovo nije bio lak put do sada, ali smo odlučni da učinimo šta možemo za bezbednu budućnost ovih divnih vodozemaca“, rekla je Isis Ibanjez, koja rukovodi projektom Santa Fe žabe u Buenos Ajersu.

Nauka ne zna mnogo o Santa Fe žabi (Leptodactylus laticeps), iako je otkrivena pre više od veka.

Može se pronaći samo u Argentini, Boliviji i Paragvaju, a sve je ređa usled seče tropskih suvih šuma u kojima živi.

Istraživači su postavili kamere kako bi locirali ove žabe svetlih boja i proučavali njihovo ponašanje.

Većina žaba privlači partnera za parenje tako što ga glasno doziva iz jezera, potoka ili močvare, ali ova vrsta živi ispod zemlje.

Tim je otkrio da mužjaci izlaze na površinu tokom noći i oglašavaju se, a potom se vraćaju u jazbine sa zainteresovanim ženkama.

Posle višesatnog kopanja po noći naučnici su uspeli prvi put da pronađu jaja i punoglavce.

Istraživanje reproduktivnog ponašanja žaba prvi je korak ka njihovoj zaštiti u divljini.

Naučnici se nadaju da će skretanjem pažnje na sve više nevolja sa kojima se žabe susreću uspeti da istaknu biodiverzitet Suvog (ili Velikog) Čakoa – kao i drugih životinja koje su u opasnosti od izumiranja.

„Ova vrsta je jasan primer toga zašto moramo da branimo šume u Suvom Čakou“, rekla je Kamila Dojč, jedna od članica tima.

„Nemamo mnogo vremena“, dodala je.

Naučnici se takođe savetuju sa liderima lokalnih zajednica, lovcima i farmerima kako bi naučili više o životu žaba i kako da ih zaštite.

Grand Chaco

Getty Images
Veliki Čako je mešavina niskih, suvih šuma i savana

Veliki Čako je ogromno područje šuma i prašnjavih ravnica, a prostire se kroz delove Bolivije, Argentine i Paragvaja.

Šume Čakoa su postepeno krčene tokom poslednjih decenija kako bi se napravilo mesta za useve i rančeve.

To je jedno od najvećih stopa krčenja šuma na planeti, iako privlači manje pažnje od amazonskog suseda.

Oblast nazivaju i „paklom na zemlji“ zbog nepristupačnosti i ekstremnih temperatura.

Temperature dostižu 50 stepeni preko dana, a kiše je veoma malo.

Ipak životinjski svet uspeva u teškim uslovima – među njima su stotine različitih ptica, sisara, leptira i vodozemaca.

„To je suva šuma sa neverovatnim biodiverzitetom“, rekla je Gabriela Agostini.

Vodozemci su u visokom riziku od izumiranja. Patogena gljiva pustiši populacije širom sveta poslednjih 40 godina.

Takođe ime preti nestanak staništa i lov.


Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari