Postavljanje skulpture „Slepi guslar“ u parku Kalemegdan 1Foto: Predrag Mitić

Na inicijativu Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, a po odluci Skupštine grada Beograda i Komisije za spomenike i nazive trgova i ulica grada Beograda, u sredu 11. novembra 2020. godine u 9 časova biće otkrivena skulptura „Slepi guslar“ Paskija Paška Vučetića, jedini sačuvani deo spomeničke kompozicije Spomenika Karađorđu koji je bio na Kalemegdanu u periodu od 1913. do 1916. godine.

Postavljanje skulpture je deo aktivnosti na završnom uređenju prostora u okolini Spomenika zahvalnosti Francuskoj, u zelenoj površini sa jugozapadne strane istog.

Ideja o vračanju skulpture Slepi guslar, pre više od dvadeset godina, potekla je od nedavno preminulog arheologa dr Marka Popovića koji je zajedno sa  JP „Beogradska tvrđava“ i Muzejom grada Beograda skulpturu pronašao.

Skulpturu „Slepi gusar“ u originalno stanje vratio je vajar Zoran Kuzmanvić, a izliveni su delovi koji su nedostajali – deo malog prsta, deo gusala i štap.

Bronzana skulptura „Slepi guslar“ visoka  je 200 cm i nalazi se na postamentu od kamena visine 40 cm.

Bronzana skulptura „Slepi guslar“, rad vajara Paskije Paška Vučetića, je jedini sačuvani deo spomeničke kompozicije Spomenika Karađorđu na Kalemegdanu, podignutog 13. avgusta 1913. godine, a srušenog 1916. godine od strane austrougarskih okupacionih snaga, koje su na tom mestu nameravale da podignu spomenik sopstvenom vladaru Franji Josifu.

Sticajem poznatih istorijskih okolnosti, usled austrougarskog i nemačkog vojnog sloma i poraza u Prvom svetskom ratu – do toga nije došlo.

Nakon završetka Prvog svetskog rata, na mestu demontiranog Spomenika Karađorđu, 1930. godine podignut je Spomenik zahvalnosti Francuskoj, koji je 2018. godine sredstvima Vlada Republike Srbije i Republike Francuske u celini obnovljen.

Iste godine, u sklopu radova na sanaciji i restauraciji, izvedeni su i opsežni radovi na uređenju parkovskih površina parka Veliki Kalemegdan u prilaznim zonama i neposrednoj blizini Spomenika zahvalnosti Francuskoj, koje su otvorile mogućnost da se ovaj prostor u svojoj istorijskoj slojevitost adekvatno obeleži.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari