Smiljanićeva ulica u Beogradu - prostorno kulturno-istorijska celina 1Smiljanićeva ulica Foto: Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda

Smiljanićeva ulica u Beogradu je utvrđena za prostorno kulturno-istorijsku celinu, saopštio je Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, koji je uradio predlog odluke a Vlada Srbije to usvojila na sednici održanoj 8. aprila ove godine.

Kako se navodi u saopštenju, Smiljanićeva ulica predstavlja gradski prostor koji je formiran krajem 19. i početkom 20. veka. Iako se proteže od Makenzijeve ulice do Krunske, sa kulturno – istorijskog i arhitektonsko – urbanističkog aspekta najvredniji deo Smiljnićeve ulice je na potezu od Njegoševe do Krunske ulice, u okviru bloka između ulica: Njegoševe, Kneginje Zorke, Krunske i Smiljanićeve.

Prostorno kulturno – istorijska celina „Smiljanićeva ulica“ iako obuhvata manji prostor, zbog svojih karakterističnih tipoloških odlika i arhitektonsko – urbanističke vrednosti, odnosno zbog činjenice da formira jedan skladan ambijent sa početka 20. veka, kakvih je malo sačuvano do danas, predstavlja neprocenjivo nasleđe i svedočanstvo u okviru hronologije razvoja prestonice.

Specifičan ulični potez koji čine prizemne kuće autentičnog izgleda, građene u istom vremenskom periodu i istih tipskih odlika i stilizacije, neraskidivi je deo arhitektonsko – urbanističkog razvoja šireg područja Istočnog Vračara. Vizija dvojice stranaca o novom, urbanizovanom naselju na zapuštenom terenu, raznolika sociološka struktura stanovnika od građevinara, generala/majora učesnika u Prvom svetskom ratu, doktora, sudija do profesora na Univerzitetu koja razotkriva posebnost uloge pojedinca i njegovog uticaja u različitim sferama srpskog društva sa početka 20. veka i nadalje, predstavljaju kulturno – istorijsko nasleđe ove značajne i vredne celine.

„Smiljanićeva ulica danas predstavlja jednistven gradski prostor koji poseduje kulturno-istorijske, urbanističke, arhitektonske i sociološke vrednosti. Osnovna svojstva ovog područja predstavljaju očuvanost građevinskog fonda i urbanističke matrice, sa karakterističnom urbanističkom koncepcijom u okviru širenja i razvoja grada Beograda. Očuvan je niz objekata koji se ističu svojim arhitektonskim karakteristikama, stilskim i tipskim posebnostima. Graditeljsko nasleđe pripada stilskim karakteristikama koje se vezuju za akademsku i secesijsku koncepciju. Sociološka i kulturno-istorijska vrednost prostorno kulturno-istorijske celine vezana je za ličnosti koje su imali neposredan uticaj na društveni i obrazovni razvoj Beograda i Srbije, a koji su bili stanovnici ovog prostora“, dodaje se u saopštenju Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari