Koliko građana živi bez struje 1Foto: Medija centar

Zbog višegodišnjeg nerazumevanja naših političara i nerešavanja ogromnih problema koje imaju građani Srbije, morao sam da napišem ovaj članak u nadi da će se ipak nešto promeniti.

Reč je o pokušaju rasvetljavanja nastanka milionskih dugova građana prema EPS-u za utrošenu i neutrošenu električnu energiju.

Nastanak milionskih dugova građana za električnu energiju biće prikazan na primeru građana Niša.

Grad Niš je u nekadašnjoj državi Jugoslaviji bio jedan od najvećih industrijskih centara u zemlji a i na Balkanu. Samo u Elektronskoj industriji je bilo zaposleno oko 30.000 ljudi, u Mašinskoj industriji oko 20.000, a Fabrika duvana Niš, Fabrika pumpi Jastrebac, Fabrika aluminijumskih proizvoda Nisal i još mnogo drugih manjih fabrika je zapošljavalo oko 10.000 ljudi.

U to vreme, građani su redovno izmirivali svoje račune za električnu energiju i svake godine su išli sa porodicama na more.

Propast privrede počeo je uvođenjem ekonomske blokade SR Jugoslaviji devedesetih godina prošlog veka. Prvo su nestali industrijski giganti: Elektronska industrija i Mašinska industrija, a zatim i ostali privredni subjekti.

Tako se na tržištu rada u Nišu našlo preko 50.000 nezaposlenih i njihove porodice nisu imale novca da prehrane svoje članove, a za plaćanje komunalnih usluga i električne energije nije bilo nikakve mogućnosti.

Zbog ovakve situacije, bez obzira na neplaćanje računa za komunalne usluge i utrošak električne energije, građanima su pružane ove usluge i redovno su im dostavljani računi.

Međutim, ti računi su svakog meseca uvećavani za kamatu obračunatu konformnom metodom, što znači da je za svaki dan kašnjenja sa plaćanjem zaračunavana kamata, zatim je kamata sabirana sa glavnicom a potom se na tako uvećanu glavnicu ponovo zaračunavala kamata, što predstavlja klasičan primer zaračunavanja kamate na kamatu, koja je članom 279 Zakona o obligacionim odnosima zabranjena.

Iako smo sve vreme ukazivali da je primena konformne metode za obračun zatezne kamate nezakonita (kamata na kamatu), to niko nije uvažavao. Na taj način su dugovi građana enormno nezakonito uvećavani i dostizali milionske cifre.

Ali nije nezakoniti obračun zatezne kamate jedini razlog enormnog uvećavanja dugova građana. Tako je Elektroprivreda Srbije građanima kojima je zbog dugova isključena električna energija nastavila da svakog meseca dostavlja račune u kojima je stajalo da je potrošnja 0 (nula), ali im je fakturisana angažovana snaga, merno mesto i naravno zatezna kamata obračunata konformnom metodom i na taj način i dalje uvećavala dugove.

Nije jasno kako su građani mogli da angažuju snagu ako im je isključena električna energija a naravno nije postojao ni trošak mernog mesta, ali se to svakako naplaćivalo građanima?!

U pokušaju da osporimo primenu konformne metode za obračun zatezne komate obratili smo se Ustavnom sudu Srbije. Postupak pred Ustavnim sudom Srbije za ocenu ustavnosti naplate zatezne kamate konformnom metodom je trajao nekoliko godina. Najzad je na sednici održanoj 12. jula 2012. godine Ustavni sud Srbije proglasio neustavnom primenu konformne metode za obračun zatezne kamate i naložio zabranu njene primene.

Iako u članu 60 Zakona o Ustavnom sudu stoji: „Zakoni i drugi opšti akti za koje je odlukom Ustavnog suda utvrđeno da nisu u saglasnosti s Ustavom, opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava, potvrđenim međunarodnim ugovorima ili zakonom, ne mogu se primenjivati na odnose koji su nastali pre dana objavljivanja odluke Ustavnog suda, ako do tog dana nisu pravnosnažno rešeni“, što znači da je trebalo izvršiti preračun do tada zaračunate zatezne kamate prostom metodom. To nije urađeno pa se i sada u tim dugovima nalazi zatezna kamata zaračunata konformnom metodom, koju je Ustavni sud Srbije proglasio neustavnom.

Zahtev za primenu člana 60 Zakona o Ustavnom sudu smo uputili EPS-u i Ministarstvu energetike, ali na taj zahtev nikada nismo dobili odgovor.

Najzad je Vrhovni kasacioni sud dana 30. maja 2014. godine objavio pravni stav – o sprovođenju izvršenja izvršne isprave donete primenom neustavnog propisa, u kome je jasno definisan postupak da se zatezna kamata obračunata konformnom metodom počev od 3. marta 2001. godine pa nadalje mora preračunati metodom prostog interesnog računa.

Na taj način bi se dugovi građana umanjili za skoro 50 odsto.

Međutim ni pravni stav Vrhovnog kasacionog suda u Srbiji nije obavezujući za EPS, već se ti nezakoniti dugovi i dalje vode u knjigovodstvu EPS-a i povremeno se koriste za ucenu potrošača, posebno prilikom promene vlasnika nekretnina ili ustanovljavanja neispravnosti mernog mesta. I ako se radi o dugovima koji se zakonskim putem zbog zastarelosti ne mogu naplatiti jer se radi o dugovima koji su nastali pre pet i više godina a ti dugovi prema članu 378 Zakona o obligacionim odnosima zastarevaju za jednu godinu, a prema članu 86 Zakona o zaštiti potrošača zabranjeno je uslovljavanje priključenja – nastavak pružanja usluga plaćanjem zastarelih dugova, građanima se postavlja uslov isplate takvog duga da bi mogli da prenesu nekretninu ili da dobiju priključenje električne energije nakon otklanjanja neispravnosti na mernom mestu.

Kako su se dugovi građana za električnu energiju uvećavali gotovo geometrijskom progresijom, prikazaćemo kroz primer jedne četvoročlane niške porodice u kojoj je otac bio zaposlen u Mašinskoj industriji a majka u Elektronskoj industriji, koji su početkom 2000. godine ostali bez posla. Otac je išao po gradilištima da zaradi novac da bi prehranio porodicu a majka je čuvala dvoje dece i održavala kuću. Naravno, nisu plaćali utrošenu električnu energiju, jer nisu imali novca.

Do 2005. godine dug za električnu energiju je dostigao iznos od 500.000 /(petsto hiljada) dinara, kada ih je EPS isključio sa mreže. Od tada ova četvoročlana porodica živi bez električne energije, ali svakog meseca dobija račun u kome stoji da je potrošnja 0 (nula), ali im se fakturiše angažovana snaga, trošak mernog mesta i naravno zatezna kamata zaračunata konfomnom metodom. Kada nam se 2007. godine ovaj bračni par obratio, iako je dve godine živeo bez električne energije, na njihovom računu je prikazan dug koji je premašio 1.000.000 (milion) dinara.

Da li neko u državi Srbiji ima podatak koliko građana u ovoj 2016. godini zbog ovakve situacije živi bez električne energije !?

Verujte da taj broj nije mali…… 

Autor je predsednik Centra za zaštitu potrošača „Forum“ iz Niša

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari