Šta to od javnosti krije predsednik SANU?

Pismo člana Srpske akademije nauka koje je Politika odbila da objavi kao odgovor na optužbe

Ostavite komentar


  1. Nije čudo što danas kao nekada ugledne novine ne objavljuju ni PISMA akademika i bivših saradnika, ako se to ne „uklapa“ u smisao odnosno koncepciju onih kompanija ili interesnih grupa koje dugi niz godina vladaju(a i vlastodršci) JAVNOŠĆU-puten CENZURE! Mnogo čega lično znam i iz 20 veka, a kamo li u ovom 21 veku na kakv se način dobijau doktorati i titule akademika. Ako se dirne u „osonjak“ onda se tu dobijaju velike posledice po onoga ko piše kritičke stavove i ćeli da ih iznese u javnosti. Moć je „voćka čudnovata“! Miroslav B Mladenovic Mirac, Vlasotince, Srbija

  2. Pogrešno citirana latinska sentencija-treba „Similis simili gaudet“ tj sličan se sličnom raduje. Ako je hteo autor da kaže „sličan sličnog hvali“ onda bi glasilo „similis similem laudet“. Dativ i akuzativ ni u srpskom ni u latinskom nisu isti.

  3. Imao sam priliku da mi svojevremeno akademik Časlav Ocić pokaže svoju biblioteku koju je locirao u nekoliko prostorija svoga doma. Biblioteka je tematska i saglasna sa naučnim profilom Časlava Ocića. Slobodno mogu da kažem da je to najkvalitetnija i najveća biblioteka te vrste u Srbiji, a verovatno i u jugoistočnoj Evropi. Narodna biblioteka Srbije i Univerzitetska biblioteka, zajedno sa bibliotekama svih ekonomskih i tzv. menadžerskih fakulteta joj ne mogu ni prići. Časlav Ocić mi je zaneto pričao o svom naučnom radu. Takvu posvećenost do tada nisam imao priliku da vidim. Inače akademik Časlav Ocić potiče iz stare srpske porodice. Njegov mlađi brat Ozren Ocić je doktor tehnoloških nauka i poznati istraživač i bivši veoma uspešni rukovodilac razvoja u NIS. Stariji je brat, video sam, uvek bio naučno veoma strog prema mlađem. Obojica su ljudi na koje se uvek možete osloniti, i u dobru i u zlu. To nisu ličnosti koji rade po principu pizme. Ali, jednostavno, ne trpe ošljarenje i nenaučni princip autoriteta, koji je odomaćen u našoj akademskoj zajednici, a pogotovu u SANU. Znajući ih, posebno mlađeg brata Ocića, mislim da se Časlav sudario sa korteštvom i principima ja tebi – ti meni, i da ne može da podnese dalje obezvređivanje SANU, koja je uspostavljanjem principa citiranosti kao vrhunskog principa kvaliteta istraživača, najčešće nameštene i mafijaški ostvarene, a ne realnih i konkretnih doprinosa građanima i naciji, spala na niske grane i zapretila da pretvori i ono malo njenih dičnih i pravih akademika u najobičnije plaćenike i prišipetlje Vučićeve vlasti. Umesto što progoni akademika Časlava Ocića, predsednik SANU treba da stopira sve izbore, uspostavi komisiju akademika sa Francuske, Ruske i Nemačke akademije nauka, da prečešljaju, prvo kreacije svih članova SANU, i predloži predloži metodologiju za eliminaciju onih koji su se u nju penetrirali korupcijom, raznim porodično-političkim vezama, pa da se zatim preostali akademici pozabave i novopredloženim članovima. Korist bi bila višestruka. Prvo, smanjili bi se nepotrebni troškovi i broj članova SANU, koji je neprimeren kapacitetima srpske naučne zajednice. Drugo, sprečilo bi se ošljarenje u nauci i promocija nenaučnih i nerazvojnih principa. Treće, zaustavilo bi se dalje degradiranje SANU, koja je sada u očima većine najkvalitetnijih istraživača i profesora ispod nekih domaćih strukovnih akademija, a time i srozavanje univerziteta i visokih škola i kadrova koje oni proizvode. I još nešto, o čemu akademik Ocić, kao častan čovek ne govori, na čast SANU i njenog predsenika ne ide ni činjenica da ona u plenumu nije nikad raspravljala o odomaćenom pristupu plagiranje doktorskih radova, niti se o tome izjašnjavala. A to bi bilo od krucijalnog interesa za osunčavanje Srbije, i njen izlazak iz mraka.

  4. Akademiče, goveda se vezuju za rogove a predlozi se daju u vezi sa procedurom izbora.
    Srdačan pozdrav,

  5. Postovani gospodine,osmeh na lice,buducnost je uvek bila svetla, definisem je kao putovanje brzinom Gee u lezecem stavu jer tako lakse podnosim neumitne cinjenice,a Vama Evo misljenje mog dede seljaka is Toplickog gvozdenoc puka:Ako znas da si u pravu,celom sell na jednu stranu a to na drugu,I’ll ces da pretegnes ilo ce konopac da pukne!♿

Ostavite komentar


Lični stavovi

Moral jedne anatomije 10

Moral jedne anatomije

Đavo je u detaljima: Vasilije Đ. Krestić odbranio je doktorat „Hrvatsko-ugarska nagodba 1868. godine“. To je, međutim, bila Ugarsko-hrvatska nagodba! Onomad (1967) na odbrani doktorata to se nije smelo pominjati jer bi remetilo važeću ideološku istoriografiju koju je čuvao Vaso Čubrilović (i onda predao svom nasledniku da nastavi)! Znači, Krestić nije pouzdan ni u naslovu doktorata!!!

Naslovna strana

Naslovna strana za 26. april 2024.
Galerija

Pretplati se i postani deo Kluba čitalaca Danasa

Klub čitalaca Danasa je zajednica pretplatnika na dnevni list Danas kojima je, pored ekskluzivnog pristupa novinama u PDF formatu veče pre nego što se štampano izdanje nađe na trafikama, dostupna i celokupna arhiva lista onlajn. Članska kartica obezbeđuje i preko 50 popusta naših partnera, kao i pozivnice za naše događaje i akcije.

Maja Cetković - E-play

Dnevnu novinu Danas jako cenim i poštujem pre svega zato što je jedna od retkih koja ima rubrku o kulturi i sceni.