U koga će Putin uperiti prstom? 1Foto: EPA-EFE/MIKHAIL METZEL

Naizgled običan petak, 22. mart, pretvorio se u horor koji je potresao čitav svet i koji Moskva sigurno nikada neće zaboraviti. Četiri naoružana čoveka izvela su napad, s pravom nazvan teroristički, u kojem je ubijeno 137 a ranjeno 182 ljudi, koji su, ništa ne sluteći, došli na koncert u dvorani Krokus siti hol u Moskvi.

Sa svih strana sveta stižu „najoštrije osude“ napada u kojem su stradali „nevini“. Iste takve osude stizale su i povodom upada Hamasa u Izrael, izraelskih napada na Pojas Gaze, ruskih napada na Ukrajinu i svih onih nemilih događaja u kojima stradali civili nisu ništa manje „nevini“ od onih u Moskvi, jer svaki ljudski život je podjednako dragocen.

Islamska država (ID) preuzela je odgovornost za napad, za koji kažu da je „izveden u kontekstu tekućeg rata Islamske države protiv zemalja koje se bore protiv islama“. Jedan od četvorice uhapšenih napadača izjavio je da su to učinili „za novac“ i da im je rečeno da „ubijaju sve redom, bez razlike“.

Ruski predsednik Vladimir Putin, očekivano, tvrdi da je Ukrajina bila umešana u napad, što zvaničnici u Kijevu negiraju.

Odgovarajući na Putinove optužbe, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ukazao je da bi „stotine hiljada ruskih vojnika koji trenutno ubijaju na tlu Ukrajine sigurno bili dovoljni da zaustave teroriste“.

Federalna služba bezbednosti Rusije (FSB) saopštila je da su „teroristi nameravali da pređu granicu Rusije i Ukrajine i da su imali kontakte na ukrajinskoj strani“. FSB navodi i da je utvrđeno da je teroristički napad pažljivo planiran i da je oružje koje je korišćeno unapred pripremljeno u skrovištu.

Ako su tvrdnje FSB-a tačne, veliko je pitanje zbog čega Moskva nije reagovala na upozorenja, koja su još 7. marta stigla iz SAD, da su „militanti ID odlučni u nameri da napadnu Rusiju“.

Ovakav sled događaja mogao bi da ima vrlo neprijatne posledice po Putina i ruske službe bezbednosti, slično onima koje su usledile pošto je Hamas 7. oktobra „uhvatio nespremne“ izraelske obaveštajce.

Na kraju, čini se da od presudnog značaja neće biti odgovor na to ko je izveo napad, već koga će Rusija okriviti i protiv koga će usmeriti svoj odgovor.

A pošto velike sile „odgovaraju žestoko“ pitanje je kakve će to posledice imati, ne samo kada je reč o eskalaciji rata u Ukrajini, već i mnogo šire, u zavisnosti od toga u koga će Putin uperiti prstom.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari