Poštovana gospodo,



Prošlo je godinu dana od sprovođenja reforme u pravosuđu. Interesovanje javnosti je bilo ogromno. Reformatori su govorili da su izabrane najkvalitetnije, najstručnije i najmoralnije sudije, da je opšti izbor izvršen u skladu sa Ustavom i Zakonom i da su ispoštovani svi međunarodni pravni standardi.


Društvo sudija Srbije je zaključilo da su prilikom reizbora sudija povređeni Ustav, Zakon o sudijama i drugi zakoni, kao i međunarodni pravni standardi koji se odnose na stalnost sudijske funkcije. Domaća stručna javnost je potvrdila zaključke Društva sudija Srbije, a to su učinila i oba međunarodna strukovna udruženja sudija i tužilaca. Evropska komisija je takođe potvrdila zaključke Društva sudija.

U međuvremenu su nereizabrane sudije uložile ustavne žalbe i žalbe Ustavnom sudu. U decembru mesecu 2010. godine Narodna skupština je izmenila set pravosudnih zakona. Društvo sudija je upozorilo da se pojedinim odredbama povređuje Ustav Republike Srbije. Januara 2011. godine trideset uglednih stručnjaka, većinom profesora iz Beograda, Novog Sada i Niša uputilo je apel „reformatorima“ da je nedopustivo kršenje Ustava. Kakvo je stanje u reformisanom pravosuđu godinu dana, posle?

Sudije osnovnih sudova su preopterećene velikim brojem predmeta u radu. Sudije u proseku imaju po 400 do 700 predmeta u radu, dok određene izvršne sudije imaju po 7.000 do 12.000 predmeta u radu. Veliki broj sudija putuje, a sa njima i zapisničari. Putuju i učesnici postupka, advokati, svedoci i veštaci. Stvaraju se nepotrebni troškovi na ime naknade za stanarine i odvojen život sudija, kao i troškovi zapisničara, referenata, kojih nije bilo dok je postojala stara mreža sudova. Pojedine stranke, svedoci i advokati prevoznim sredstvom prelaze po 100 i više kilometara u jednom pravcu da bi se odazvali pozivima osnovnih sudova.

U krivičnim predmetima u kojima je propisan skraćeni postupak prema članu 433. ZKP, sudi se u sedištima osnovnih sudova, a ne u sudskim jedinicama. Takvo postupanje predstavlja dodatne troškove za stranke, advokate, svedoke i veštake koji moraju iz sudskih jedinica da dolaze u sedišta Osnovnih sudova.

Dakle, pravosudna reforma se zaglibila u živom blatu. Ona je već uzela crni danak. U protekloj godini više naših kolega je preminulo, među kojima su Veljko Marić, v.f. predsednika Višeg suda u Valjevu, Ćamil Hubić, sudija Višeg suda u Novom Pazaru, Slobodan Spasić, nereizabrani sudija Vrhovnog suda Srbije, Jovica Mitrović, v.f. predsednik Privrednog suda u Požarevcu, Radiša Stojadinović, nereizabrani sudija za prekršaje iz sela Buljane kod Paraćina. Mnoge naše kolege, reizabrane i nereizabrane, teško su obolele. Doživljavaju moždane udare, srčane udare, čak i na radnom mestu…

Nereizabrane sudije primaju sa zakašnjenjem od tri meseca novčanu naknadu. Predsednica Društva sudija Srbije Dragana Boljević je početkom 2010. godine, i više puta kasnije, predlagala Predsednici VSS da se nereizabrane sudije angažuju u sudovima radi obrađivanja starih predmeta, izrade nacrta odluka i slično. Za 11 meseci nereizabrane sudije izradile bi najmanje 140.000 sudskih odluka u zakonskom roku za svoje izabrane kolege, što bi izabranim sudijama omogućilo da se posvete rešavanju starih predmeta koji imaju prioritet u odnosu na druge predmete i efikasnije i kvalitetnije postupaju i u ostalim predmetima. Predlog nije prihvaćen. Verujem da je vreme euforije prošlo i da su „reformatori“ izvukli određene pouke.

Primam novčanu naknadu kao i druge nereizabrane sudije, ali ne mogu ostati ravnodušan dok se većina izabranih sudija „guši“ u gomilama predmeta. Njihova snaga je na izmaku, posrću pod ogromnim teretom, ali trpe i ćute. Dokle, pitam vas?

Zato predlažem da:

1. Predsednica Visokog saveta sudstva hitno rasporedi nereizabrane sudije, koje to žele, do okončanja postupka o njihovom statusu, u sudove koji su preuzeli nadležnost sudova u kojima su te sudije radile do januara 2010. godine,

2. Predsednici osnovnih sudova da omoguće sudijama da sude u sudskim jedinicama krivične predmete koji se odnose na krivična dela za koja je propisan skraćeni postupak (član 433 ZKP),

3. Ministarka pravde ponudi socijalni program reizabranim i nereizabranim sudijama u vidu otpremnine.

Verujem da će glas razuma, pobediti sujetu, gordost… U Vašim rukama su Ustav i Zakon. Narod kaže, „Ko radi, taj i greši“ i dodaje, da je ljudski grešku ispraviti. Što pre, to bolje.

Mihajlo T. Makić, nereizabrani sudija iz Despotovca

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari