Dok se u Mađarskoj organizuju protesti za izlazak iz Evropske unije, a u Hrvatskoj će uskoro biti održan referendum o ulasku u Uniju, u Srbiji se iz godine u godinu proverava puls naroda o EU, onako uzgred, bez jasnog povoda za to, jer ni građani, ali ni državni vrh s izjavama poput „I Kosovo i EU“, kao da još uvek ne znaju šta u stvari žele.

Čini se da su Hrvatska i Mađarska za Srbiju u tom pogledu jako daleko.

Podrška građana Srbije članstvu u EU opala je na 51 odsto u odnosu na podatke iz juna 2011, kada je evrointegracije podržavalo 53 odsto ispitanika, rezultati su najnovijeg istraživanja javnog mnjenja vladine Kancelarije za evropske integracije. Preciznije rečeno, ukoliko bi sada bio raspisan referendum o pristupanju Uniji, 51 odsto građana glasalo bi „za“, 28 odsto „protiv“, 18 procenata ne bi glasalo.

To što su šefovi država i vlada EU u decembru odložili donošenje odluke o tome da se Srbiji dodeli status kandidata za članstvo, očigledno nije puno uticalo na pad entuzijazma za napredak ka Uniji. Možda su takvi rezultati istraživanja posledica i toga što običan svet nije puno ni razumeo šta dobijanje statusa kandidata znači, odnosno kako će se odraziti na njihov džep, a istraživanje je i rađeno u drugoj polovini decembra, ubrzo posle negativnog razvoja događaja po Srbiju. Ipak, bez obzira na mali pad podrške u odnosu na jun, ne može se prevideti činjenica da je trenutna stopa podrške građana ulasku Srbije u EU najmanja od 2002. godine.

Za razliku od onih koji „po pravilu“ glasaju za evropske integracije, ali se u dobrobiti evropskih vrednosti baš i ne razumeju, čini se da oni koji su protiv imaju malo jasniju sliku onoga što neće, odnosno da su jasnije profilisani, jer 23 odsto građana smatra da EU ne donosi ništa dobro Srbiji i misli da bi više koristi od EU imala država, a ne oni.

Jedan od dobrih pokazatelja da građani dobro razumeju šta koči Srbiju u evropskim integracijama je podatak da na pitanje koji je najveći uslov koji se postavlja pred Srbiju, čak 70 odsto njih ističe Kosovo. Isto tako, čak 53 odsto anketiranih deli mišljenje da je rukovodstvo države odgovorno zbog nedobijanja statusa kandidata za članstvo u EU, njih 32 odsto smatra da je za to kriva situacija u Uniji, dok samo pet procenata građana kao problem u tom smislu vidi Kosovo. Zanimljivo je i da tri četvrtine ispitanika smatra da bi probleme Beograda i Prištine trebalo rešavati bez obzira na evrointegracije, kao i da građani i dalje podržavaju reforme (85 odsto), navodeći da ih treba nastaviti „radi stvaranja bolje Srbije zbog nas samih“, a ne isključivo zarad ulaska u Uniju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari