Oko dobre vesti koja je u sredu došla iz Evropskog parlamenta o ratifikaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU i Srbije, političari u Srbiji su se ponovo podelili. Pozicija kaže da je to korak bliže EU, a deo opozicije da je to samo jedna u nizu odluka o ratifikaciji tog sporazuma.

Važnost vesti o usvajanju Rezolucije o Srbiji u Evropskom parlamentu i onome što u njoj piše verovatno je shvatio mali broj političara, koji će sasvim jasne formulacije pokušati da relativizuju i ulepšaju. Podrška Srbiji i njenoj evropskoj budućnosti je očigledna i nesporna, ali bi trebalo da bude jasno da Srbija status kandidata neće dobiti ako ne ispuni obaveze napisane i u ovoj rezoluciji.

Podsećanje je ključna reč, jer EU i sada, putem Evropskog parlamenta, ponovo govori Srbiji šta sve mora da uradi kako bi imala šansu da joj se približi. To je najbolje shvatila direktorka Kancelarije za evropske integracije Milica Delević koja jasno kaže da nam sada predstoji da pokažemo da ozbiljno shvatamo sve obaveze iz Akcionog plana koji je usvojila vlada, da se ozbiljno angažujemo na hapšenju preostalih haških begunaca i da što pre uđemo u dijalog sa Prištinom. Evropski parlamentarci, između ostalog, pozivaju Vladu Srbije da sprovede reformu pravosuđa, omogući efikasniju borbu protiv korupcije, obezbedi nezavisnost medija, sprovede niz reformi u izbornom zakonodavstvu i vrati nacionalizovanu imovinu. Sve te reforme je Vlada sebi zadala kao zadatak kojim treba da se bavi ove godine.

I kada je reč o saradnji s Haškim sudom i predstojećem dijalogu Beograda i Prištine EP je tu jasna. EU parlamentarci naglašavaju da se samo hapšenje i izručivanje begunaca Hagu može smatrati najubedljivijim dokazom pune saradnje, koja bi omogućila dobijanje statusa kandidata za članstvo i otvaranje pregovora o članstvu, i poziva Beograd na preispitivanje trenutnog pristupa tom poslu. Šta tu nije jasno i koliko puta ovo treba ponoviti srpskim vlastima? Evropski parlament pozdravlja spremnost srpske vlade da učestvuje u obnovljenom dijalogu s Kosovom u okviru EU i poziva na što skoriji početak pregovora, ali poziva i Srbiju da započne dijalog s Kosovom bez pominjanja novih pregovora o statusu. Mediji već spekulišu da izostavljanje poziva Beogradu da se uzdrži od razgovora o podeli, ukazuje na činjenicu da bi Evropljani bili spremni da prihvate podelu Kosova i promenu granica ukoliko se o tome dogovore Beograd i Priština. Ipak, razgovori i dogovor o tome na dugačkom su štapu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari