Srpski bregzit 1Foto: FreeImages/Anna Platkowska

Deo građanske javnosti smatra da je premijer Vučić u obraćanju novinarima povodom bregzita „negirao demokratiju“, time što je rekao da bi na referendumu o ulasku u EU Srbi verovatno glasali kao Britanci.

On je izjavio i da taj referendum može da organizuje samo neko ko ga pobedi na izborima 2020.

Ali, ishitrena je i jedna i druga ocena, kao i ona sa treće strane, iz pravca građanske desnice, koja je šokirana time što je Vučić odbacuje ideju o referendumu. Sva tri stava – građanski, Vučićev i desnice, data su u političkom trenutku koji je najmanje dobar upravo za to – za ishitrene i nepromišljene istupe.

Jer, sada je situacija kada jednostavno treba pokazati malo životne koliko i političke mudrosti. Treba dakle, videti prvo šta će se dešavati sa Evropskom unijom, a tu se ukazuju dva scenarija. Prvi je „Nemačka Evropa“, odnosno jača federalizacija EU, u kom slučaju bi srpska priča mogla biti neočekivano dobra – ubrzano proširenje, sa manjim pritiskom prema Rusiji. Ovo ne zavisi od Srbije, ali ne znači da Beograd ne može da povuče neki kontraproduktivni potez.

Drugi aspekt je stvarno raspoloženje građana Srbije i realni odnos proevropskog i antievropskog krila. Prema podacima Ipsos stratedžika iz maja, protiv ulaska u EU glasalo bi 40 odsto građana Srbije, što bi, sada lako moglo da narasta. Ali ono što je Srbiji i njenim građanima potrebno jeste realna demokratska debata na tu temu, bez obzira što je reč o državi kandidatu koja se ne pita mnogo ni o čemu, i u kojoj bi referendum mogao da dođe na red tek kroz iks godina. Diskusija podrazumeva pre svega racionalno izlaganje sopstvenih argumenata i slušanja drugih. I to počev od onih svakodnevnih koliko gastarbajteri iz zemalja EU svake godine svog novca vrate u domovinu, koliko je čega obnovljeno i izgrađeno sredstvima EU u Srbiji, ali i onih da je briselska birokratija postala sama sebi cilj, narastajući do besmislenih razmera. Argumenti su ti koji treba da budu jedino legitimni, a ne to šta bi neko sa političke pozicije moći dozvolio ili ne bi dozvolio, ili šta bi neko ideološki negirao ili ne bi negirao. Ako hoćemo da pokažemo da smo zaista u 21. veku, da nam je moderna istorija dostupna kroz knjige, dokumente i digitalne medije, i još više, da smo nešto naučili, ako ne zbog sebe, ono zbog dece i omladine koji treba da žive u Srbiji, onda je sada trenutak da to pokažemo.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari