Boško Đukanović: Stop teroru, hoćemo bolju Srbiju 1Foto: BETA AP Photo Darko Vojinovic

Broj potpisa ispod apela podrške građanskim protestima pod nazivom „Univerzitetska podrška # jedan od pet miliona“ povećao se sa inicijalna 144 na više od 670, što je, prema mišljenju sagovornika Danasa, ohrabrujući znak.

Dr Boško Đukanović, profesor po pozivu na Katedri kardiohirurgije Medicinskog fakulteta u Beogradu, kaže da je veliki optimista i ocenjuje da poređenje protesta sa grudvom snega koja se kotrlja i postaje sve veća najbolje opisuje trenutnu situaciju. Posebnu snagu, prema njegovom mišljenju, predstavlja to što su građani samoinicijativno započeli proteste, dok su političke partije bile samo šetači.

– Građani treba da uzmu svoju sudbinu u svoje ruke, a kada to rade obični ljudi, to treba da rade i najobrazovaniji. Moj motiv za podršku protestima je isti kao i građana koji šetaju: stop teroru, hoćemo bolju Srbiju, hoćemo pravedniju zemlju, a ljudi koji su napravili ovo zlo su zaslužili da odu. Protesti su bili neminovni, jer je ovo zaista užas u kome se nalazimo, to je svima jasno, pa čak i ljudima iz njihove stranke sa kojima sam nekad u kontaktu. Ni oni ne mogu da veruju dokle je ovo došlo – kaže Đukanović, koji je pre dva dana pozvao svoje kolege da se oglase.

Na pitanje kako ocenjuje skromnu podršku zaposlenih na medicinskim fakultetima, odgovara da je slična situacija i na drugim visokoškolskim ustanovama.

– Kao što smo i očekivali, prvi su iskoračili profesori Filozofskog i Fakulteta političkih nauka. Zna se da su oni najslobodoumniji. Mi lekari smo malo drugačiji i ja to razumem. Uputio sam apel svojim kolegama da se pridruže i kažu šta misle, pa i ako su za Vučića, neka to saopšte – ističe Đukanović.

Jedan od potpisnika apela podrške Miodrag Stojković, profesor Fakulteta medicinskih nauka Univerziteta u Kragujevcu, smatra da je veoma važno to što motivacija za podršku i učešće u građanskim protestima nije partijska ideologija već uspostavljanje demokratskog i vrednosnog sistema.

– Trenutno je shvatanje vlasti da narod treba na demokratiju naterati – uz ucene i strah kako bi se sputali svaki vid kritike i drugačijeg mišljenja. A koliko je sistem urušen najbolje pokazuje i rukovodstvo SANU koje ćutanjem odobrava ne samo navedeno već i okupaciju zemlje lažnim stručnjacima i diplomama, katastrofalno stanje u obrazovanju i nauci, egzodus mladih, a time i kvantitativno i kvalitativno odumiranje zemlje – smatra Stojković.

Jovanka Matić, naučna saradnica Instituta društvenih nauka u Beogradu, proteste shvata kao oblik samoorganizovanja građana koji se protive zarobljavanju države, a sve više i društva, od strane populističkog vođe

i njegove partije.

– Vučić još uvek uspeva da velikom delu javnosti svoj režim predstavi kao demokratski i efikasan u rešavanju društvenih i političkih problema, ali to je zato što režim ima monopol na ocenu svoje uspešnosti i što je veliki broj ljudi egzistencijalno ucenio iskazivanjem tihe poslušnosti ili javne podrške vlastima. Građanima ne preostaje ništa drugo nego da taj monopol razbijaju svojim fizičkim prisustvom, glasom i pištaljkom na ulici – navodi Matić.

Prema njenom mišljenju, akademska podrška je važna jer iskazuje mišljenje zasnovano na struci i većem znanju od prosečnog da je režim naopak i da su aktivni građani ta snaga koja može da donese promene.

– Nije lako akademskim ustanovama da iskažu podršku protestima kao institucije, jer one finansijski zavise od države, to jest od vlasti. Nije to ni toliko važno, koliko je značajno da to učine profesori i naučnici kao aktivni pojedinci, odnosno građani sa stručnim znanjem. Sve veće podrška pojedinaca iz akademske zajednice je utoliko ohrabrujući znak. Za mene je ona najznačajnija kao oblik pobijanja predrasude da građani Srbije nemaju kapacitet da stvore demokratsku zajednicu – kaže Matić.

Branimir Jovančićević, profesor Hemijskog fakulteta u Beogradu i bivši dekan te visokoškolske ustanove, smatra da će od uprave Univerziteta u Beogradu, a pre svega od rektorke Ivanke Popović, zavisiti da li će pitanje eventualne institucionalne podrške građanskim protestima biti jedna od tema Senata. Upitan o mogućem ishodu glasanja, s obzirom da je veliki broj dekana svojevremeno podržao predsedničku kandidaturu Aleksandra Vučića, naš sagovornik kaže da ne može da proceni odnos snaga, ali dodaje da bi to bila „vrlo, vrlo interesantna tema, ukoliko bi je rektorka stavila u dnevni red“.

On podseća da u poslednjih dvadesetak i više godina Rektorat nije bio prvi koji je reagovao na različita događanja u društvu, za razliku od nekih fakulteta i pojedinačnih istupa profesora.

Obrazlažući zašto je podržao građanske proteste, Jovančićević ističe da se slaže sa svim činjenicama iznetim u apelu i poručuje da bi svi univerzitetski radnici koji dele takvo uverenje iz moralnih razloga trebalo da se oglase. Smatra da je važno da javnost bude upoznata sa mišljenjem srpskih intelektualaca.

– Nisam siguran zašto je srpska inteligencija u ovolikoj meri uspavana, ali mislim da njeno mišljenje nije u saglasju sa ovim što radi aktuelna vlast – kaže Jovančićević.

Akademska zajednica pokazala integritet

Sanja Filipović, profesorka Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu, ocenjuje da je akademska zajednica svojom podrškom pokazala profesionalni i ljudski integritet, kao i sposobnost združenog delovanja, što je ohrabrenje da postoji kritična masa u stručnoj javnosti koja je spremna da se na legitiman način bori za suštinsku transformaciju zajednice.

– Na prvom mestu, za uspostavljanje nezavisnih institucija, posebno univerziteta, koji moraju ostvariti punu autonomiju. Tek tada možemo očekivati da će ovo društvo biti u stanju da se razvija u duhu demokratije, humanizma i ostvarivanja ljudskih prava na slobodu govora, odlučivanja i postupanja, kao i preuzimanja lične i kolektivne odgovornosti u skladu sa demokratski uspostavljenim zakonima – smatra Filipović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari