Da li je Čerčil bio za rat? 1Foto: Matea Milošević/Univerzitetska biblioteka "Svetozar Marković"

Dve evropske nacije treba da se spoje u jednu akciju. Ona treba apsolutno da bude podređena jednom cilju – miru.

Ovako je govorio Vinston Čerčil pre tačno osam decenija, neposredno pred izbijanje Drugog svetskog rata.

U tom trenutku Čerčil je bio na čelu konzervativne stranke. Pariški listovi komentarišu, a prenosi Pravda, da je Čerčil održao govor na zboru u Mančesteru.

Da li je Čerčil bio za rat? 2

“Jugoslavija, Rumunija, Mađarska i Čehoslovačka treba da pristupe savezu Francuske i Engleske, koji bi obezbedio mir”, govorio je tada Čerčil. “Predlažem Turskoj, Bugarskoj i Grčkoj da i same stvore takvu sličnu zajednicu”.

Što se tiče Sovjetskog saveza, engleski političar, od 1940. godine i premijer Velike Britanije, koji je odigrao ključnu ulogu tokom i posle rata, mislio je da ne treba umanjivati ulogu i uticaj koji ima Rusija na neke od evopskih zemalja, zbog njenog velikog potencijala u održavanju mira.

Donosi se još izveštaj sa sednice Društva naroda, gde je priznato – Italijansko carstvo, a diskusija nije vođena.

List još piše o političkim pobudama koje su izbile u Boliviji, zbog ubistva tadašnjeg popularnog pukovnika u ovoj zemlji.

Pravda još piše kako je Hitler u tom trenutku boravio u Italiji i podvukao da Nemačka gaji izražene miroljubive i pacifističke odnose sa Rimom i Musolinijem.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

List Vreme prenosi priču o “ratu hemičara beogradskih opština i falsifikatora životnih namirnica”.

“Objavljen je rat mlekadžijama i vodadžijama”, piše list.

Da li je Čerčil bio za rat? 3

Ispostavlja se da su zapravo uvedene pooštrene kontrole sadržaja mleka, jer su navodno do tada mlekadžije masovno u mleko stavljale – vodu i tako povećavale ukupne količine. Zato je u tom trenutku uvedena prva, kako piše u tekstu, laboratorijska kontrola namirnica.

Na osnovu teksta u rubrici “Privredni život” još se vidi da je u protekloj budžetskoj godini, odnosno u 1937, Jugoslavija imala skoro 900 miliona dinara prihoda više nego što je bilo predviđeno budžetom. Godinu je završila u plusu od 1,3 milijardi dinara.

Baš u tom trenutku počeli su i trgovinski pregovori sa bogatom Švajcarskom, a glavna tačka je bio – platni promet.

Jugoslavija se zalagala da se ukine “kliring”, sistem trgovine koji se ne bazira na novcu, već na robnoj razmeni. Jugoslavija ga je u tom trenutku imala sa mnogim zemljama, a održao se i tokom socijalističkog perioda. Švajcarska je bila protiv ukidanja. Dve zemlje su mahom trgovale – stokom.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

List Danas svakoga dana prelistava glavne vesti na današnji dan pre 80 godina, tačnije 1938. godine. Predmet analize su dnevni listovi Vreme i Pravda, koji danas ne postoje. Ideja jeste da se čitaoci vrate u prošlost, da sa vremenske distance vide kako su izgledale vesti, ali i kako su novinari, pa i sami sugrađani, razmišljali u Srbiji u turbulentnom periodu između dva rata i pred sam početak Drugog svetskog rata. Pored političkih vesti, objavljivaćemo i društvene, ekonomske, ali i vesti iz domena zabave i sporta.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari