Dva lica Beograda: U sobičcima u kojima se jedva uspravno stoji spava i po 10 radnika 1Foto: Matea Milošević / Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković

Na današnji dan pre 80 godina list Vreme pisao je o problemu nehigijenskih stanova u kojima žive radnici na periferiji Beograda, dok je list Pravda preneo vest o tragičnoj sudbini jedne britanske polarne ekspedicije.

Intenzivna izgradnja centra grada zamagljuje situaciju na periferiji, gde niču čitava naselja sa nehigijenski građenim objektima, piše list Vreme.

„U Beogradu žive dva Beograda, onaj centra i onaj periferije, Beograd palata i Beograd vlažnih, mračnih, nehigijenskih stanova“, piše Vreme.

Dodatna segmentacija grada dovešće do uvećanja društvenih razlika, što će uvećati socijalne probleme u Beogradu.

Sa daljom izgradnjom i povećanjem broja stanovnika širi se periferija, te strancu ili onom koji stanuje u centru grada, postaje sve teže da uvidi kakva je situacija u drugim delovima grada.

Uprkos ovome, vlasti u Beogradu najavile su odluku da stambeno pitanje, a naročito u odnosu na pitanje radnika, skinu sa dnevnog reda. Isto je najavila i Radnička komora.

Vreme navodi konkretne primere u kojima ljudi „po ceo dan rade da bi spavali na podu, u vlazi“, dok su im „deca bleda jer rastu u podrumima i udžericama“.

Dva lica Beograda: U sobičcima u kojima se jedva uspravno stoji spava i po 10 radnika 2
Foto: Screenshot/digitalna.nb.rs

Potrebno je da se priča o ovom problemu, kako bi javnost i nadležne vlasti bili svesni ozbiljnosti situacije.

Više nadnice i veća ponuda za zaposlenje dovele su radnike iz Dalmacije, Like, Bosne i Srbije do vrata Beograda, međutim uslovi u kojima žive radnici koji su od jutra do mraka na poslu ostaju veoma teški.

„U sobi od 16 kvadratnih metara spava 18 ljudi“, piše list Vreme.

Mnogi vlasnici lokala i imanja u Beogradu uvideli su priliku u naglom dolasku velikog broja radnika u Beograd, te su njima počeli da iznajmljuju sobe koje često uopšte nisu bile prilagođene za život.

U sobičcima u kojima se jedva uspravno može stajati spava i po 10 radnika.

Vlasnici iznajmljuju što god mogu, te mnogi radnici spavaju u bivšim štalama, šupama i konjušnicama.

„Stare šupe i konjušnice veoma lepo mogu da se iskoriste za stanovanje, samo ako se pokaže dovoljno smisla za ekonomiju“, navodi se u tekstu.

U jednom takvom naselju od konjušnica je napravljeno 13 soba u kojima stanuje 100 ljudi.

Vlasnici ovakvih smeštaja žive u palatama u centru grada, dok za zakup štala od radnika uzimaju skoro cele njihove plate.

Većina ljudi koja živi u centru grada ne bi verovala da u Beogradu i dalje postoje naselja u kojima ljudi žive sa konjima u štalama, bez prozora i podova.

Trenutna situacija sa iznajmljivanjem smeštaja radnicima u Beogradu prerasta u svojevrsnu industriju kojoj je potrebno što pre stati na put.

Celokupno izadnje može se čitati na sajtu Narodne biblioteke.

List Pravda piše o velikoj tragediji jedne britanske polarne ekspedicije.

Dok se treća Berdova antarktička ekspedicija, dosad najbolje opremljena, sprema za početak misije po završetku snežnih mećava, list Pravda donosi priču o jednoj od ranijih misija, započetoj sa ne manje optimizma, koja se i pored velikih očekivanja završila tragično.

Misija koja je počela 14. decemrba 1911. godine koju je predvodio Amudsen stigla je do Južnog pola.

U isto vreme kreće i britanska misija Skota koja se završila stravičnom tragedijom u kojoj su umrli svi članovi ekspedicije.

Skot nije želeo pse smatrajući da oni samo usporavaju napredak, te su članovi njegove ekipe sami nosili svoj prtljag u malim saonicama.

Dva lica Beograda: U sobičcima u kojima se jedva uspravno stoji spava i po 10 radnika 3
Foto: Screenshot/digitalna.nb.rs

Ubrzo ih je zatekla oluja zbog koje su morali da pauziraju napredak na pet dana.

Nastavili su dalje i nadomak Južnog pola naišli na ostatke logora i tragove saonica Amudsenove misije i uvideli da ih je neko već preduhitrio.

Sa tim saznanjem nestalo je početnog elana koji im je pomogao da i posle oluje nastave svoje istraživanje.

Oni su 18. januara 1912. stigli do Južnog pola gde su našli Amudsenov šator sa norveškom zastavom.

„Povratak Skotove ekspedicije je bio strašan. Iscrpljeni od umora, ljudi su se jedva kretali“, piše Pravda.

Vremenski uslovi su bili veoma loši zbog čega se dosta članova Skotove ekipe razbolelo, što im je dodatno usporilo kretanje.

Mornar Evans bio je prva žrtva ove misije. Bio je veoma slab, danima su ga saputnici vukli u saonicama, da bi na kraju i preminuo.

Drugi član misije iznemogao u toku noći napušta šator, kako ne bi dalje usporavao članove svoje ekipe i više se ne vraća.

Iako smešteni nedaleko od jednog rezervnog logora, vejavica ih sprečava u daljem kretanju.

Nađeni su smrznuti osam meseci kasnije.

„U Skotovoj beležnici, koju je on brižljivo vodio očekujući smrt u beloj pustinji, opisan je u potpunosti tragičan kraj ove grupe odvažnih ljudi“, piše list Pravda.

Više o tome možete pročitati na sajtu Narodne biblioteke.

„List Danas svakoga dana prelistava glavne vesti na današnji dan pre 80 godina, tačnije 1940. godine. Predmet analize su dnevni listovi Vreme i Pravda, koji danas ne postoje. Ideja jeste da se čitaoci vrate u prošlost, da sa vremenske distance vide kako su izgledale vesti, ali i kako su novinari, pa i sami sugrađani, razmišljali u Srbiji u turbulentnom periodu između dva rata i pred sam početak Drugog svetskog rata. Pored političkih vesti, objavljivaćemo i društvene, ekonomske, ali i vesti iz domena zabave i sporta.

Projekat je realizovan u saradnji i uz materijal iz digitalne arhive Narodne biblioteke Srbije i Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“.“

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari