Godišnje 36.000 stanovnika manje 1Pixabay/ B_Me

U Srbiji u 2017. godini živorođeno je 64. 894 lica, a umrlo je 103.722 lica, pri čemu je prirodni priraštaj 38.828, saopštio je Republički zavod za statistiku navodeći da je procenjen broj stanovnika u Republici 7.020.858.

Od 2007. do 2017. godine broj stanovnika u Srbiji je samo na osnovu prirodnog priraštaja smanjen za oko 392.000. Godišnje smanjenje broja stanovnika od oko 36.000 lica dovodi do zaključka da svake godine nestaje opština veličine Bečeja ili Savskog venca.

Stopa prirodnog priraštaja u Srbiji iznosi -5,5 odsto (povećanje za 0,4 odsto u odnosu na vrednost iz 2016.).

U Beogradskom regionu je, kao i u 2016, zabeležena najniža negativna vrednost prirodnog priraštaja (-2,2 odsto), dok se najviša negativna vrednost prirodnog priraštaja, koja je zabeležena u Regionu Južne i Istočne Srbije (-8,1 odsto), povećala za 0,3 odsto u odnosu na 2016.

Najveći broj dece, 39 111, rodile su žene starosti 25–34 godine. Prosečna starost majke je 29,8 godina. U gradskim naseljima, prosečna starost majke je 30,6 godina, a u ostalim naseljima 28,1 godina. Učešće broja živorođenih u gradskim naseljima je 67,5 odsto, dok je u ostalim naseljima 32,5 odsto od ukupnog broja živorođenih.

Prema podacima za 2017. godinu, registrovano je 103.722 umrla lica (51.756 muškaraca i 51.966 žena). Prosečna starost umrlih u Republici Srbiji je 75,1 godina. Najveći broj umrlih je u starosnom intervalu od 75 do 84 godine. Posmatrano po polu, među licima te starosti, više umiru žene (20.480) od muškaraca (16.955).

Broj umrlih nasilnom smrću je blago porastao u odnosu na prethodne godine i u 2017. godini iznosi 2. 987. Broj samoubistava je za 43 slučaja veći nego u 2016. godini i iznosi 1.005.

Vodeći uzrok smrti kod oba pola bile su bolesti sistema krvotoka. Od ovog uzroka smrti umrlo je 53.668 lica (51,7 odsto od ukupnog broja umrlih lica), i to: 24.362 muškarca i 29.306 žena. Drugi uzrok smrti po učestalosti umiranja su tumori, od koga je u 2017. godini umrlo 21.944 lica (21,2 odsto od ukupnog broja umrlih), odnosno 12.342 muškarca i 9.602 žene.

Depopulacione tendencije stanovništva s negativnom stopom rasta i negativnim prirodnim priraštajem zabeležene su u Regionu Vojvodine krajem 80-ih godina prošlog veka, a u ostalom delu Srbije početkom 90-ih, i one su još prisutne, navodi se u saopštenju i predviđa da će se, prema postojećim indikatorima, odvijati i u budućnosti.

Republički zavod za statistiku od 1998. godine ne raspolaže podacima za AP Kosovo i Metohija, tako da oni nisu sadržani u obuhvatu podataka za Republiku Srbiju.

Selidba u Beogradu

Republički zavod za statistiku saopštio je danas da je tokom 2017. godine 120.355 lica promenilo prebivalište i trajno se preselilo iz jednog u drugo mesto u Srbiji, a najveći broj migratornih kretanja zabeležen je na teritoriji beogradske oblasti.

Prosečna starost lica koja su promenila prebivalište je 34,3 godine, odnosno za muškarce 34,7 godina, a za žene 34 godine.

U Srbiji u 2017. godini najviše osoba se selilo iz drugog grada ili opštine u okviru iste oblasti – 38,5 odsto, a najmanje iz drugog naselja u okviru istog grada ili opštine 23,5 odsto.

Od ukupno 25 oblasti u Srbiji, najveći broj migratornih kretanja ostvaren je na teritoriji beogradske oblasti, 49.494 doseljena lica i 43.057 odseljenih lica.

U okviru četiri regiona Srbije, beogradski region i region Vojvodine su u 2017. godini imali pozitivan migracioni saldo, odnosno veći broj doseljenih u odnosu na odseljene, navodi se u saopštenju.

Od 169 opština i gradova Srbije, 38 je u 2017. godini imalo pozitivan migracioni saldo, u 130 opština i gradova zabeležen je negativan migracioni saldo, a u jednoj opštini je, u toku 2017. godine, broj doseljenih i odseljenih lica bio jednak.

Beogradska opština Zvezdara se izdvaja sa najvećim pozitivnim migracionim saldom, koji iznosi 2.231, sledi Novi Sad sa 2.084 doseljena, Palilula 1.601, Voždovac 899.

Veći broj odseljenih u odnosu na doseljene najviše je izražen na teritoriji beogradske opštine Stari grad, gde je migracioni saldo minus 419, a zatim slede Kraljevo, Savski venac (Beograd), Leskovac, Smederevo i Užice, navodi se u saopštenju.

Nastavljen trend depopulacije

Broj stanovnika u Srbiji, sredinom 2017. godine, iznosio je 7.020.858, od čega 51,3 odsto čine žene, a 48,7 odsto muškarci, a nastavljen je trend depopulacije pa je prirodni priraštaj negativan i iznosi minus 5,3 odsto (promila), saopštio je danas Republički zavod za statistiku.

U saopštenju se navodi da i pored smanjenja ukupnog broja stanovnika Srbije, beogradska i južnobačka oblast beleže lagan porast stanovništva.

U odnosu na procenjen broj stanovnika 2016. godine, najveći relativni pad broja stanovnika zabeležen je u zaječarskoj i borskoj oblasti, dok je najveći relativni porast zabeležen u beogradskoj oblasti, navodi se u saopštenju.

Prosečna starost ukupnog stanovništva u Srbiji konstantno raste i u 2017. godini iznosi 43 godine, odnosno muškarci 41,6 i žene 44,4 godine.

Proces starenja stanovništva posledica je sve manjeg udela mladog stanovništva, od nula do 14 godina u ukupnom stanovništvu, koje u 2017. godini iznosi 14,4 odsto, dok je udeo starijih od 65 godina u ukupnom stanovništvu 19,6 odsto.

Radno sposobno stanovništvo starosti 15–64 godine čini 66 odsto ukupne populacije. Udeo ženskog stanovništva starosti 15–49 godina, fertilni kontingent, u ukupnom stanovništvu iznosi 21,9 odsto, dodaje Republički zavod za statistiku.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari