Izbeglice uglavnom bez socijalne pomoći 1Foto: Fonet/AP

Za interno raseljena lica u Srbiji najveći problem za uključivanje u društvo i ostvarivanje prava i dalje predstavlja izdavanje ličnih dokumenata, dobijanje zdravstvene zaštite i socijalne pomoći, a pravo na adekvatno stanovanje je jedno od najznačajnijih koje država ne uspeva da osigura.

Ovo su neki od glavnih zaključaka izveštaja „Ostvarivanje ekonomskih i socijalnih prava interno raseljenih lica u Srbiji“, koji je predstavila Inicijativa za ekonomska i socijalna prava A11 juče u Medija centru.

Danilo Ćurčić, programski koordinator Inicijative A 11, objasnio je da je neposedovanje ličnih dokumenata godinama unazad osnovna prepreka u pristupu pravima za interno raseljena lica, što posledično utiče i na mogućnost ostvarivanja prava na zdravstvenu i socijalnu zaštitu, uz komplikovane birokratske procedure i pojedina nelogična zakonska rešenja.

– Nacrt Zakona o izmenama i dopunama zakona o socijalnoj zaštiti, koji je Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja objavilo u julu 2018. ne otklanja prepreke koje godinama unazad postoje u oblasti socijalne zaštite. Naprotiv, usvajanje predloženih rešenja vodilo bi ka novim povredama prava iz oblasti socijalne zaštite, naveo je Ćurčić.

Pored toga, jedan od najvećih problema za izbeglice i interno raseljena lica je i nedostatak sredstava za rešavanje stambenog pitanja, u čemu je potrebna veća pomoć države, istakla je Milijana Trifković, pravna koordinatorka Inicijative A 11.

– To podrazumeva obavezu države da ima aktivan odnos prema pronalaženju sredstava koja nedostaju ali i da se dostupni resursi koriste na pravičan i racionalan način. Situacija je dodatno pogoršana izmenama Zakona o porezima na imovinu 2014. godine kojima je propisano da se porez na imovinu plaća i za zakup stanova koji su dodeljeni izbeglicama i interno raseljenim licima, što dodatno opterećuje njihove skromne budžete, objasnila je Trifković.

Posebno je problematično pitanje stanovanja interno raseljenih Roma, koji najčešće žive u neformalnim naseljima ili kolektivnim centrima, ovaj problem još uvek nije rešen niti postoje naznake da će biti, navodi se u izveštaju.

Obrok u narodnoj kuhinji isključuje pravo na novac

Poteškoće sa kojima se susreću interno raseljeni najbolje se uočavaju u poslednjem preostalom kolektivnom centru za interno raseljena lica KC „Salvatore“ u Bujanovcu, gde postoje problemi koji pogađaju isključivo stanovnike tog centra. „Uprkos oskudici u kojoj žive, stanovnici tog centra ne ostvaruju pravo na socijalnu pomoć. Centar za socijalni rad Bujanovac odbija da primi zahteve tih lica uz obrazloženje da oni ne ispunjavaju uslove za novčanu socijalnu pomoć budući da imaju obezbeđen smeštaj i obrok u narodnoj kuhinji“, navodi se u izveštaju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari