Izveštaj Benkvoča pokazuje ogromno zagađenje iz Kostolca 1Foto: FoNet/ Aleksandar Levajkovic

Termoelektrana Kostolac B sama je emitovala više sumpor-dioksida nego što je dozvoljeno za ceo region uprkos tome što je to jedina termoelektrana u regionu koja ima novo postrojenje za odsumporavanje, pokazao je izveštaj Benkvoča (Bankwatch).

Postrojenje koje je trebalo da smanji emisiju sumpor-dioksida radila je kineska kompanija CMEC, koja treba da gradi i novi blok Kostolac B3, a taj posao koštao je 130.5 miliona dolara. Iako je još 2017. najavljeno da će postrojenje početi sa radom, u izveštaju Benkvoča navodi se da to nije slučaj, jer objekat još nije dobio upotrebnu dozvolu.

– Ne postoje informacije o tome šta se događa, da li je došlo do greške u izgradnji, proizvodnom procesu ili se radi o kombinaciji oba faktora – navodi se u izveštaju Benkvoča, u kojem se podseća i da su samo u 2016. otrovi iz Kostolca doveli do smrti 657 osoba i 460 miliona zdravstvenih troškova.

Na pitanje zašto postrojenje za odsumporavanje ne radi, list Danas nije uspeo da sazna ni od Ministarstva za zaštitu životne sredine ni od Elektroprivrede Srbije pošto nisu odgovorili na naša pitanja.

Zvezdan Kalmar iz Centra za ekologiju i održivi razvoj kaže za naš list da su pare građana Srbije u ovom slučaju bačene niz vodu.

– Novac građana Srbije bačen je niz vodu, a taj novac mogao je da bude upotrebljen za izolaciju kuća, izgradnju solarnih panela i mnoge druge stvari kojima bi se smanjila upotreba energije, emisija CO2 i sledstveno i emisije SO2 i otrovnih čestica kancerogenih teških metala. Pri tome, termocentrala je rekonstruisana 2017. da se njen kapacitet poveća. I sada imate termocentralu koja radi sa povećanim kapacitetom i postrojenje za odsumporavanje koje ne funkcioniše – ukazuje Kalmar.

Prema izveštaju Benkvoča, ukupna emisija sumpor-dioksida iz termoelektrana na ugalj u Srbiji je 6,16 puta viša od granične vrednosti dozvoljene Nacionalnim planom za smanjenje emisija koje su zemlje dostavile Sekretarijatu Energetske zajednice. Kostolac B je najveći zagađivač sa emisijom sumpor-dioksida, koja je bile čak 14 puta više nego što je dozvoljeno u Nacionalnom planu, a na drugom mestu je termoelektrana Nikola Tesla B, koja je emitovala 89.045 tona sumpor-dioksida.

Kalmar ističe da izveštaj Benkvoča pokazuje da je Srbija bez ozbiljne diskusije prihvatila da mora da zadrži termocentrale po svaku cenu.

– Dugoročna strategija na nivou EU je da se emisija SO2 svede na nulu što je proces koji je u EU već značajno odmakao, dok se emisije gasova sa efektom staklene bašte (posebno Co2) treba da budu svedena na nulu do 2050. godine – objašnjava Kalmar. On podseća da će Evropska komisija ove sedmice objaviti plan dekarbonizacije do 2050. što znači da će sve države koje žele da postanu članice Unije morati da proizvedu planove dekarbonizacije svojih elektro energetskih sektora.

Plaćanje penala

Zvezdan Kalmar navodi da postoji predlog da se uvede plaćanje prava za emitovanje CO2 iz elektro-energetskih postrojenja u državama energetske zajednice. „Uz sve to mi ćemo vrlo verovatno kao član energetske zajednice i kao potencijalnih član EU morati da plaćamo penale na emisiju gasova sa efektom staklene bašte što nas u ovim okolnostima može koštati od 400 miliona pa do milijardu evra godišnje“, upozorava Kalmar.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari