Kako je izgledala Prva međunarodna vazduhoplovna izložba u Beogradu? 1Foto: Nataša Matović / Univerzitetska biblioteka

Samo za jedan dan preko trideset hiljada ljudi posetilo je vazduhoplovnu izložbu.

Dnevni listovi „Pravda“ i „Vreme“ na današnji dan, 1938. godine, na više strana pisali su o Prvoj međunarodnoj vazduhoplovnoj izložbi u Beogradu.

Kako je izgledala Prva međunarodna vazduhoplovna izložba u Beogradu? 2List „Pravda“ piše da za vojno vazduhoplovstvo vlada veliko interesovanje, da se čak i seljaci interesuju za avione.

„Na sajmištu je puno sveta. Puno oficira i još više građana. Svi sa istim interesovanjem, jedni kao stručnjaci, drugi sa nekoliko osnovnih znanja o vazduhoplovstvu razgledaju izložene aparate, motore, delove…“

Pominje se i veliki banket koji je priredio Kraljevski aeroklub u čast stranih vazduhoplovnih misija. Tu su i članci o osnovama vazduhoplovstva.

„Vazdušna sila nije organizam koji može da živi sam od sebe. On crpi svoju snagu iz opšteg vazduhoplovstva. Samo narod sa razvijenim smislom za letenje može imati jaku avijaciju“.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

 

List „Vreme“ na svojim stranama opisuje atmosferu na Sajmištu tih dana. Pominju se koncert nemačke muzike, zabavni park, glas radio spikera, kao i razgovor sa avijatičarom koji je „potšišao“ krila svog aviona u prašumama Sibira i tako prešao još 7000 kilometara.

Pančevo se pominje kao mesto koje sve više privlači našu industriju. „Ove godine podižu se još tri nove fabrike“, piše „Vreme“.

Kako je izgledala Prva međunarodna vazduhoplovna izložba u Beogradu? 3

List „Vreme“ piše i o obnavljanju Ćele-kule i podizanju spomenika Stevanu Sinđeliću. Takođe, povodom ovog događaja, najavljuje velike nacinalne svečanosti 1. juna.

„Kad je Lamartin 1833. prolazio kroz Srbiju, našao je u Ćele-kuli preko 5000 glava. Posle Svetskog rata ostale su samo tri lobanje. Ostale su bile raznesene, zatrpane ili polomljene. Posle oslobođenja povedena je akcija d strane učitelja Mila Cvetanovića da se Ćele-kula obnovi, pa je kod Ćele-kule podignuta kapela“.

Pri radu, navodi se, nađeno je još 50 lobanja, koje su takođe smeštene u šupljline građevine.

Pominje se i spomen-ploča Lamartinu, na kojoj je ispisan njegov citat: „Narod koji ima ovakve spomenike i koji ima poštovanje prema svojoj prošlosti neće i ne može propasti“.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

 

List Danas svakoga dana prelistava glavne vesti na današnji dan pre 80 godina, tačnije 1938. godine. Predmet analize su dnevni listovi Vreme i Pravda, koji danas ne postoje. Ideja jeste da se čitaoci vrate u prošlost, da sa vremenske distance vide kako su izgledale vesti, ali i kako su novinari, pa i sami sugrađani, razmišljali u Srbiji u turbulentnom periodu između dva rata i pred sam početak Drugog svetskog rata. Pored političkih vesti, objavljivaćemo i društvene, ekonomske, ali i vesti iz domena zabave i sporta.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari