Kako su evropske zemlje vodile statistiku umrlih od korone? 1Foto: EPA-EFE/ MAXIM SHIPENKOV

Među evropskim zemljama postoje značajne razlike u načinu vođenja statistike umrlih od kovida 19, pokazala je analiza Politika i Ekonomista, napravljena početkom maja ove godine.

Dok je u nekim zemljama poput Holandije, u periodu koji je Politiko analizirao, važilo pravilo da se među preminule od korone ubrajaju osobe koje su umrle sa pozitivnim nalazom na kovid 19 i to samo u bolnicama, u Belgiji je bio na snazi pristup da se sve osobe, i one kod kojih je postojao pozitivan nalaz testa i one kod kojih je postojala samo sumnja na kovid, bez obzira na to gde su umrle, da li u bolnici ili van nje, posmatraju kao žrtve korona virusa.

Zbog ovako široke definicije smrti od kovida 19, Belgija je evropska zemlja sa najvećim brojem preminulih na milion stanovnika.

Istovremeno, između ova dva pristupa stoji najveći broj zemalja koji je izabrao takozvani mešoviti put.

Tako je Francuska među preminule ubrajala osobe koje su život izgubile i u domovima za stare i u bolnicama, a čija smrt je povezana sa kovidom 19.

Na drugoj strani, Italija, Španija, Švedska, Velika Britanija izabrale su pristup da se korona vodi kao uzrok smrti kod onih pacijenata koji su imali pozitivan nalaz na kovid 19, bez obzira na to gde su umrle.

Pri tome, neke od ovih država poput Francuske i Velike Britanije menjale su svoje protokole o vođenju statistike umrlih, proširujući takozvanu definiciju smrti od kovida 19 što je onda dovodilo do uvećanja smrtnosti.

Još jedna zemlja koja je promenila svoj protokol bila je Poljska u kojoj od 1. aprila lekari mogu da klasifikuju smrtni slučaj kao smrt povezanu sa kovidom na osnovu simptoma, dok je prethodno to bilo moguće samo kod preminulih koji su imali pozitivan nalaz na testu.

Nezavisno od načina na koji pojedinačne zemlje vode statistiku umrlih, postoji i uputstvo Svetske zdravstvene organizacije u kome se govori ko se sve vodi kao preminuo od korone, o čemu smo juče pisali.

To uputstvo, koga se po rečima članice Kriznog štaba, Darije Kisić Tepavčević pridržava Srbija, navodi da se kao preminule od kovida 19 vode sve osobe kod kojih postoji sumnja na prisustvo virusa a koje su umrle sa određenom kliničkom slikom kao što je upala pluća ili akutni respiratorni distres sindrom (ARDS).

To znači da deo statistike preminulih mogu da postanu i pacijenti kod kojih ne postoji pozitivan nalaz testa na kovid 19, kao i osobe koje su imale pridružene bolesti poput dijabetesa, a koje su umrle na primer uz pneumoniju ili ARDS.

Ovo je donekle u suprotnosti sa izjavama članova Kriznog štaba koji su govorili da je potreban i pozitivan nalaz testa na kovid 19 da bi preminuli postao deo zvanične statistike.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari