Kako su LSV i Nenad Čanak pre dve decenije tražili Republiku Vojvodinu? 1Foto: ON

Osnivač i predsednik Lige socijaldemokrata Vojvodine je još 2000. godine, u ime LSV, zagovarao najviši stepen autonomije tog dela Srbije, smatrajući da joj ovo pravo pripada zbog specifičnosti njenog prostora, ali i iz istorijskih i ekonomskih razloga.

Uoči trećeg kongresa LSV, Nenad Čanak je u intrevjuu Danasu objasnio lično i partijsko stanovište da „Bez Republike Vojvodine nema mira na Balkanu“.

– Bez normalnog položaja Vojvodine, Srbija će non-stop biti jedan državni koncept koji će stalno metastazirati u velikodržavničke ideje. I nikada neće početi da se bavi normalnim životom… Pitanje Vojvodine uvek će biti merilo unutrašnje demokratičnosti Srbije. Što je Vojvodina veći subjektivitet unutar Srbije, Srbija će biti demokratičnija. Republika Vojvodina ne znači secesiju i otcepljenje, već pravo jednog prostora da odlučuje o svojoj sudbini, ograničeno samo zajedničkim interesima opstanka države kao celine… Vojvodina ima unutrašnji balans, i nacionalni i zavičajni, koji ljude opredeljuje za drugačiji način razmišljanja.

Imao je spremnu repliku i tvrdnjama da on i njegovi istomišljanici zapravo zagovaraju izlazak iz srpske države.

– Višenacionalna država u kojoj ja vidim Vojvodinu, a verujem da će je videti i druge generacije političara, zove se Evropska unija. Kada se govori o odvajanju Vojvodine govori se o odvajanju od nacionalne države, pošto se Srbija poslednjih godina definiše kao nacionalna država, amputirajući sve one delove koji etnički i politički nepodobni da bi bili njen deo. Tako se teritorija, naravno, smanjuje, a to je cena svake nacionalističke politike… Zašto, uopšte, razmišljati o ovome kada je pitanje budućeg položaja Vojvodine pitanje njenog položaja u evropskim okvirima? Kao i Srbije. Jer će se sve veći veći deo ukupnog suvereniteta prenositi na zajedničke evropske organe. Ovog trenutka Nemačka ima manje suvereniteta od Srbije, zato što nema više svoju valutu i zato što više nema praktično ni svoju odbranu. Čak ima manje suvereniteta nego što je Vojvodina imala po Ustavu iz 1974… Priča o suverenitetu, kako je danas plasiraju vlastodršci iz Beograda, jeste u stvari priča o državnim granicama kao o granicama neometanog bavljenja kriminalom.

Približavajući ideju o samostalnijem položaju Vojvodine unutar postojeće države, Čanak je napravio sledeće poređenja.

– Stalno se zaboravlja činjenica da je opština Pančevo, tradicionalno, imala veći bruto nacionalni dohodak od Republike Crne Gore. Sad opština Pančevo, koja daje tri puta više proizvoda od Republike Crne Gore, nema ništa, a Crna Gora je ekološka država. To je neki duboki nesporazum. Vojvodina ima više stanovnika od Makedonije i veću površinu od Slovenije, a istovremeno nema nikakav subjektivitet. Istorijski, on joj pripada. Ekonomski, on joj pripada. To, da su nacionalne manjine razlog vojvođanskog subjektiviteta, jeste čista laž, jer su sve vođe autonomaškog pokreta u Vojvodini Srbi. To nije nacionalno pitanje, to je demokratsko pitanje – tvrdio je tada prvi čovek LSV-a, posle čega je ista partija izglasala Deklaraciju „Republika Vojvodina“, s argumentom da je to potrebno da bi „ I federalna Srbija imala šansu, da bi u Srbiji opstalo i ostalo Kosovo i da bi bilo zaustavljeno dalje komadanje Srbije“.

Dvadeset godina posle predsednik Lige socijaldemokrata Vojvodine bije istu bitku, jer „Prva i druga i svaka Srbija iz Beograda uporno odbija mogućnost postojanja Vojvodine kao istorijske pokrajine i insistira na njenom ukidanju”.

– Jednostavno, u Srbiji se nije razvila svest o mogućnosti drugačijeg funkcionisanja, osim centralizovane pandurske države, gde se vlast meri po tome ko koga može da uhapsi, a menja tako što se neko rasporen baca sa balkona ili se s prozora ubija snajperom – izjavio je nedavno Čanak.

Izradu sadržaja podržala Ambasada SAD u okviru projekta “Digitalizacija arhive Danasa”. Stavovi izneti u tekstu su stavovi autora i nužno ne izražavaju stavove Vlade SAD.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari