Kancelarija UN sa partnerima pokreće u Srbiji inicijativu za smanjenje zagađenja vazduha od grejanja 1Foto: EPA/KOCA SULEJMANOVIC

Kancelarija Ujedinjenih nacija (UN) u Srbiji objavila je danas da, na Međunarodni dan čistog vazduha za plavo nebo, pokreće plan reagovanja na uzroke i posledice zagađenja vazduha, ističući da je kvalitet vazduha u regionu i dalje alarmantan.

Kao odgovor na zagađenje vazduha iz ložišta na čvrsta goriva u domaćinstvima širom Srbije, agencije, fondovi i programi UN su, zajedno sa partnerima i zainteresovanim akterima, započeli pripremu zajedničkog programa za rešavanje najvažnijih izazova u vezi sa zagađenjem vazduha, koji će se nadovezati na postojeće mere države i lokalnih vlasti, navedeno je u saopštenju.

Između ostalog, proceniće se stepen energetskog siromaštva i povezanost zagađenja vazduha i zdravlja (Program UN za životnu sredinu – UNEP). Razvijaće se nova i inovativna tehnička rešenja i poslovni modeli za smanjenje emisije gasova staklene bašte i drugih oblika zagađenja na lokalnom nivou, kao i internet geoplatforma, da se utvrde lokacija na kojima se spaljuje strnjika (Program za razvoj UN – UNDP). U škole, u 15 opština, biće uvedeno praćenje i procena uticaja zagađenja vazduha (Dečji fond UN – UNICEF).

„Zagađenje vazduha je kompleksan problem koji se mora rešavati na više nivoa (nacionalnom, lokalnom, pojedinačnom), kroz delovanje u više socioekonomskih sektora. To je ujedno i velika prilika za uvođenje socijalnih, upravnih i tehnoloških inovacija koje će podstaći investicije u korist svih, za bolji kvalitet života“, kazala je stalna koordinatorka UN u Srbiji Fransoaz Žakob.

Dodala je da UN podržavaju oblasti u kojima se ukrštaju zdravstvena, socijalna, rodna, klimatska, energetska i ekološka politika.

„Konkretnije, sarađujemo sa vlastima, finansijskim institucijama i zajednicama na razvoju rešenja za osetljive i marginalizovane grupe, za omladinu, sa krajnjim ciljem da ostvarimo pozitivne promene kroz Zelenu transformaciju – što je jedna od najvažnijih ambicija Agende do 2030. godine“, rekla je Žakob.

Podseća se da je po završetku konkursa „Inovacije za čistiji vazduha“, koji je UNDP raspisao u septembru 2020. u saradnji sa Svetskom zdravstvenom organizacijom (SZO) i UNICEF-om, podrška dodeljena ovoj inovaciji Biosens instituta u maju 2021. godine.

„Danas pozivamo sve, od vlada i korporacija do civilnog društva i pojedinaca, da se angažuju na smanjenju zagađenja vazduha i da u živote ljudi unesu transformativne promene“, rekao je direktor Kancelarije UNEP-a za Evropu Bruno Poci.

On je naveo da pored poboljšanja zdravlja, mere za unapređenje kvaliteta vazduha mogu da doprinesu i borbi protiv promena klime, jer su često u pitanju isti izvori emisije.

„Osim toga, te mere pospešuju i rodnu ravnopravnost, jer zagađenje vazduha nesrazmerno pogađa žene. Radujemo se prilici da, zajedno sa partnerima u zemlji i članovima Tematske koalicije za životnu sredinu i zdravlje, ostvarimo promene u korist ljudi u Srbiji“, rekao je Poci.

Iz UN podsećaju da, dok se približava nova grejna sezona, a sa njom i očekivani rast zagađenja vazduha u gradovima zbog grejanja domaćinstava, prema novijim podacima, zagađenje vazduha prouzrokuje svaku petu preranu smrt u gradovima Zapadnog Balkana, a da je grejanje domaćinstava jedan od dva glavna izvora emisije čestica.

Podseća se i da oko milion domaćinstava u Srbiji za grejanje koristi mala ložišta i peći na drva ili ugalj.

Ukazano je da, čak i kad su novi, ti uređaji su neefikasni i troše nesrazmerno mnogo ogreva. Unutrašnje i spoljno zagađenje vazduha koje tako nastaje zavisi od vrste ogreva, veština korisnika i efikasnosti samog uređaja.

Zbog zagađenog vazduha, gradsko stanovništvo na Zapadnom Balkanu izgubi u proseku i 13 do 16 meseci života, a svake godine skoro 5.000 ljudi prerano umre iz razloga neposredno povezanih sa zagađenjem vazduha, navedeno je u saopštenju.

U Srbiji se skoro 3.600 preranih smrti godišnje može pripisati izlaganju sitnim česticama dimenzija do 2,5 μm (PM2.5), navedeno je u studiji SZO o stanju u 11 gradova Srbije.

Kao što ukazuje studija UNICEF-a o efektima promena klime na decu, u Srbiji su respiratorne bolesti najčešća oboljenja kod dece i mladih: na njih otpada 17 odsto, odnosno 37 odsto ukupnog obolevanja dece uzrasta do šest godina, odnosno od sedam do 19 godina, a posebno su izražene u gradovima sa veoma zagađenim vazduhom, kao što su Niš i Bor.

Dodaje se i da je u nedavno sprovedenom istraživanju UNDP-a i Institut za nuklearne nauke „Vinča“, utvrđena pozitivna korelacija između koncentracije zagađujućih materija uvazduhu (PM2.5, PM10, CO, NO2) i incidencije korona virusa u dva grada sa najvećim brojem slučajeva zaraženih ovim virusom – Beogradu i Nišu.

Posmatranjem za vreme vanrednog stanja, od 15. marta do 6. maja 2020. godine, najveća pozitivna korelacija utvrđena je za čestice PM10 i PM2.5.

Takođe, anketa o prihodima i uslovima života iz 2019. godine, čije je rezultate objavio Republički zavod za statistiku, pokazala je da u Srbiji 9,9 odsto domaćinstava ne može adekvatno da greje stan ili kuću, a više od četvrtine (26 odsto) ne može redovno da izmiruje račune za komunalije.

Prema jednoj novijoj analizi rodnih aspekata energetskog siromaštva, žene u Srbiji su u većem riziku od energetskog siromaštva i izlaganja unutrašnjem zagađenju vazduha, jer imaju niže prihode i na kućne poslove troše dva puta više vremena nego muškarci.

Podaci prikupljeni u okviru UNICEF-ovog istraživanja pokazuju da samo polovina domaćinstava (52 odsto) koristi čista goriva i tehnologije za kuvanje, grejanje i osvetljenje.

Čista goriva i tehnologije najmanje se koriste u domaćinstvima iz najsiromašnijeg kvintila (šest odsto), a najviše u onima iz najbogatijeg kvintila (97 odsto).

Navedeno je i da zagađenje vazduha uzrokuje oko sedam miliona preranih smrti godišnje u svetu, pa predstavlja najveći pojedinačni ekološki rizik po zdravlje ljudi i jedan od glavnih globalnih uzročnika umiranja i obolevanja koji se može sprečiti.

Podseća se i da Agenda održivog razvoja do 2030. godine prepoznaje da je smanjenje zagađenja vazduha značajno za ostvarivanje Ciljeva održivog razvoja.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 2019. godine proglasila 7. septembar za Međunarodni dan čistog vazduha za plavo nebo zbog sve većeg interesovanja međunarodne zajednice za čist vazduh, kao i da bi ukazala na potrebu da se više radi na poboljšanju kvaliteta vazduha kako bi se zaštitilo zdravlje ljudi.

U svetu danas devet od deset ljudi diše zagađen vazduh, zbog čega ovaj dan dobija sve veći značaj.

Obeležava se s ciljem da se izgradi globalna zajednica aktera koji će pozivati zemlje da kroz saradnju rešavaju problem zagađenja vazduha i obezbede čist vazduh za sve i da se ljudima ponudi platforma za saradnju na smanjenju zagađenja vazduha na pojedinačnom, regionalnom, kao i međunarodnom nivou.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari