U savremenom svetu prisutna je sveopšta kriza, koja nije samo ekonomska, već pogađa i osnovna ljudska prava, istaknuto je juče na otvaranju desetog Međunarodnog naučnog skupa koji organizuje Udruženje za međunarodno krivično pravo. Tema ovogodišnjeg savetovanja je „Zaštita ljudskih prava i sloboda u vreme ekonomske krize“.


Vladimir Komisarov, šef Katedre za krivično pravo i kriminologiju Pravnog fakulteta univerziteta Lomonosov u Moskvi, istakao je da je borba protiv kriminala jedna od najvažnijih unutrašnjih funkcija države.

– Borba protiv kriminala je istovremeno i neophodan uslov za obezbeđivanje osnovnih prava i sloboda čoveka i građanina. Kriminal, posebno u njegovim organizacionim oblicima predstavlja opasnu socijalnu pojavu koja je sposobna da ozbiljno dezorganizuje život društva. Nažalost, mi ne poznajemo realno stanje kriminala, naročito u Rusiji, odnosno, kako kažu kriminolozi, mi ne poznajemo posledice kriminala, ukazao je Komisarov.

Milan Škulić, profesor Pravnog fakulteta u Beogradu, napomenuo je da reformisanje krivičnog postupka Srbije sve više dobija grotesknu formu „igre bez granica“. Prema njegovim rečima, istina je u Nacrtu novog Zakonika o krivičnom postupku Srbije implicitno označena kao svojevrstan nepotreban luksuz u krivičnom postupku, jer se ne samo utvrđivanje istine, već i težnja ka njoj, od službenih aktera krivične procedure uopšte ne označava kao cilj krivičnog postupka.

– Novelama Krivičnog zakonika iz 2009. nije se mnogo dobilo. One uglavnom i nisu neophodne, a neke odredbe KZ koje bi zasluživale da budu promenjene nisu ni dotaknute. Nacrt ZKP predstavlja prilično loš i sasvim nedoteran tekst, za koji se treba iskreno nadati da nikada neće u ovom obliku postati izvor prava, naglasio je Škulić.

Miloš Babić, profesor na Pravnom fakultetu u Banja Luci i sudija Suda BiH, istakao je da krivično delo pranja novca obuhvata različite delatnosti kojima se prikriva poreklo imovinske koristi stečene kriminalnim radnjama.

– Radi se o delu koje je veoma kompleksno i specifično. Pored toga što je samo po sebi kriminalno i nosi visok stepen opasnosti, ono uvek predstavlja postojanje još najmanje jednog, a najčešće se radi o više ili čak seriji drugih krivičnih dela. Time se ovo delo pojavljuje kao neka vrsta „logičnog“ produžetka kriminalne aktivnosti, ukazao je Babić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari