Matić: Elite da kažu da etiketiranje nije prihvatljivo 1Foto: Medija centar

Mirjana Karanović je snimila film o silovanoj muslimanki, koji za cilj ima da u javnosti stvori utisak o Srbima kao divljacima i genocidnom narodu.

Goran Marković je jedan od prozapadnih primitivaca, jeftini falsifikator istorijskih činjenica. Svetislav Basara je alkoholičar i pljuvač svega što ima u prefiksu „srpski“. Jelena Karleuša koristi medijski prostor za promociju antihrišćanskih ideologija i širi govor mržnje prema srpskoj nacionalnoj ideji. Biljana Srbljanović, u narodu poznata kao kokainski zavisnik, kroz javne nastupe često se na najvulgarniji način odnosi prema srpskom narodu i crkvi.

Ništa od ovoga nije bilo dovoljno Apelacionom sudu u Beogradu da bi osudio predsednika Srpskog narodnog pokreta „Naši“ Ivana Ivanovića, za krivično delo rasne i druge diskriminacije u slučaju poznatom kao „srbomrsci“. Naprotiv, ovaj sud ga je prekjuče pravosnažno oslobodio svih optužbi zbog toga što je na sajtu SNP „Naši“ 28. marta 2014. objavio spisak „30 najvećih srbomrzaca i izdajnika“ među javnim ličnostima.

Dugogodišnji glavni i odgovorni urednik RTV B92 Veran Matić, za koga je Ivanović, između ostalog, napisao da je „simbol ekstremnog antisrpskog novinarstva, veleizdajničke politike i širenja govora mržnje prema Srbima“, ističe za Danas da oslobađajuća presuda Apelacionog suda otvara mnoga važna pitanja koja nisu samo pravne prirode.

– Pre svega, u ovom postupku (i prvostepenom i drugostepenom) se utvrđivalo postojanje elemenata bića krivičnog dela rasna i druga diskriminacija, koje, između ostalog, propisuje i sankcionisanje proganjanja organizacija ili pojedinaca zbog njihovog zalaganja za ravnopravnost ljudi. Apelacioni sud je utvrdio da nije dokazano da je zaista bilo proganjanja u konkretnom slučaju, pa je posredno rekao i da za proganjanje u krivičnopravnom smislu nije dovoljno da neko istakne vaše ime i prezime i nazove vas srbomrscem. Ova presuda može da ima opravdanje u formalnopravnom smislu, mada se o tumačenju suda može debatovati, objašnjava Matić.

Ipak, dodaje naš sagovornik, ostaje nerešeno suštinsko pitanje – kako se društvo odnosi prema etiketiranju ljudi, koje u stvarnom životu može da ima jako teške posledice.

– Zbog toga zaštita od ovakvih diskreditujućih kampanja ne treba da se traži isključivo od organa krivičnog postupka, nego mora da bude praćena i jasnim stavom političkih i drugih društvenih elita da etiketiranje ljudi nije društveno prihvatljivo, ukazuje Matić.

Marketinški stručnjak Nebojša Krstić je, po Ivanoviću, jedan od „simbola veleizdajničkog režima Borisa Tadića i veleizdajničke plaćeničke klike okupljene oko nekadašnjeg DS za koju je dokazano da je „plaćenički politički servis Stejt departmenta u Srbiji“.

– Apelacioni sud se ovom presudom složio da su ljudi sa spiska Naših, među kojima je i moja malenkost, „antisrbi“ i „izdajnici“. To bi sudija koji je odluku doneo trebalo krupnim slovima da napiše u svojoj biografiji, naglašava Krstić za Danas.

Predsednik Odbora za Kosovo i Metohiju Skupštine Srbije, Milovan Drecun, koji se takođe nalazi na Ivanovićevom spisku, kaže za Danas da nije pročitao presudu Apelacionog suda i da zbog toga ne može da je komentariše, ali naglašava da ne prihvata takav način ponašanja da se neko ocenjuje preko spiskova i lista. Ivanović je za Drecuna napisao da je „izdajnik i politička fukara koja se zarad boljeg života učlanila u SNS, jedan od učesnika izdaje KiM i potpisivanja Briselskog sporazuma“.

Podsetimo, Ivanović je za direktorku Centra za kulturnu dekontaminaciju, Borku Pavićević, rekao da je „veliki borac protiv „srpskog nacionalizma i SPC, a kao šiptarski lobista u Beogradu je organizovala izložbu slika šiptarskog teroriste Adema Jašarija“, a za osnivačicu Fonda za humanitarno pravo Natašu Kandić da je „simbol za posleratnu veleizdajničku kliku u Srbiji“ i „strani agent“, te da „postoji ceo niz teških krivičnih dela koja je počinila, ali nikad nije izvedena pred lice pravde“. Za predsednicu Helsinškog odbora za ljudska prava Sonju Biserko, Ivanović je naveo da Srbe predstavlja kao „patološke ubice i zločince“, da je „veliki zagovornik nezavisnog Kosova“ i saradnik nevladinih organizacija iza kojih stoje šiptarski narko karteli, a da je za vreme bombardovanja Srbije pozivala na ubijanje civila.

Ko je sve „srbomrzac“?

Na spisku Ivana Ivanovića nalaze se glumica Mirjana Karanović, glumac Nikola Đuričko, režiser Goran Marković, književnik Svetislav Basara, pevačica Jelena Karleuša, spisateljica Biljana Srbljanović, novinar Miša Brkić, psiholog Jovan Bajford, reditelj Gorčin Stojanović, političar Žarko Korać, istoričarka Latinka Perović, direktorka CZKD Borka Pavićević, politički analitičari Branko Radun i Dragomir Anđelković, novinar Petar Luković, književnik Vladimir Arsenijević, dugogodišnji glavni i odgovorni urednik TV B92 Veran Matić, osnivačica FHP Nataša Kandić, direktor Balkanskog fonda za demokratiju Ivan Vejvoda, jedan od vođa „Otpora“ Srđa Popović, novinar Teofil Pančić, predsednica Helsinškog odbora za ljudska prava Sonja Biserko, Miljenko Dereta (preminuo), direktorka CEAS Jelena Milić, Mirko Đorđević (preminuo), profesorka Srbijanka Turlajić, političar Milovan Drecun, novinar Nenad LJ. Stefanović, Svetlana Lukić iz Peščanika i marketinški stručnjak Nebojša Krstić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari