Mladi jasno prepoznaju anahrone stereotipe 1

Za razliku od mnogih koji sumnjaju da je moguće pokrenuti pripadnike mlađih generacija, kulturološkinja Aleksandra Đurić Bosnić smatra da postoji prostor za rad sa mladima i kaže da ima „čudan optimizam“.

* Na čemu bazirate optimizam?

– Optimizam baziram upravo na reakcijama mladih učesnika u projektu koji su pokazali da vrlo jasno prepoznaju anahrone ideološke matrice i stereotipe, da uočavaju pokušaje revizije istorije u školskim udžbenicima, da im je jasna manipulacija kroz izostavljanje književnih baština regionalnih kultura, kao i da prepoznaju značaj istinitog i objektivnog informisanja u eri postistine. Mislim da je veoma značajno i to da su sugerisali da se u programima predmeta gde je to moguće (istorija, sociologija, književnost, filozofija, građansko vaspitanje) uvrste teorijske pretpostavke i analiza pojmova ideologije i ideološkog oblikovanja stvarnosti, mogućnosti i osnovnih preduslova društvene realizacije modela interkulturalnosti. Mislim da su to stavovi koji zaista učvršćuju naš optimizam..

* Da li mladima u Srbiji išta znači evropski identitet?

– U fokusu rada sa mladima bilo je tematizovanje njihove percepcije evropskog, građanskog i nacionalnog identiteta putem analize uloge ideoloških predstava i zadatih narativa u formiranju slike o drugom, uloge društvenih konstrukata posredovanih sistemima medija, obrazovanja i kulture. Odgovor na pitanje „šta zapravo znači biti građanin Evrope?“ za mlade je, očigledno, bio kompleksan izazov imajući u vidu da žive u društvu u kojem dominira tabloidna stvarnost koja kritičku svest uspešno konvertuje u populističku, u kojem su suočeni sa formalno interkulturalnom i proevropskom orijentacijom, s jedne, i tradicionalistički-nacionalnom i anahronom matricom, s druge strane. Međutim, ohrabrujuće je to što mladi koji su učestvovali u projektu smatraju da biti građanin Evrope ne isključuje činjenicu da ste istovremeno i pripadnik sopstvene nacije.

* Koje su osnovne odlike kolektivnog i individualnog identiteta o kome su vam govorili?

– Najveći izazov identitetskoj samopercepciji i percepciji mladih u Srbiji jeste ideološko, političko, kulturološko paradoksalni kontekst u kojem se odvijaju njihove egzistencije i koji čini da kolektivni, nacionalno/patriotski identitet biva često traumatično suprotstavljen individualnom, građanskom identitetu. Identitetske konfuzije kod mladih građana Srbije i 2018. godine i dalje uslovljavaju nedovoljno ili sasvim nedekonstruisani ideološki konstrukti o „nama“ i „njima“, prijateljima i neprijateljima, tradicionalizam, antizapadnjaštvo, autoritarnost, i sl. Nametnute slike ideološki oblikovane istorije uvek iznova podstiču imperativ vrednosnih opredeljenja koja stare identitetske konflikte i strasti održavaju vitalnim i koja, osim što uzurpiraju svest o realnom prostoru i vremenu u kojem žive, mladim građanima u Srbiji nameću i destruktivne, binarno šematizovane stereotipe o „pripadanju“ i „nepripadanju“, „lojalnosti“ i „nelojalnosti“, „patriotizmu“ i „izdajništvu“.

* Da li smo možda previše „strogi“, ne samo prema mladima već i celoj Srbiji? Nacionalizam, konzervativizam, ekstremizam raznih oblika jača i u razvijenijim i bogatijim zemljama EU i među mladim Evropljanima.

– Tačno je da konzervativna, nacionalistička matrica postaje sve frekventnija i u onim društvima za koja se verovalo da su takve stavove ostavila davno u prošlosti. Izolacionizam i ksenofobija su se, u nekim slučajevima, materijalizovali u vidu pravih zidova koji su podignuti duž nekih granica. To je veoma zabrinjavajuće. Ali, ne mislim da smo suviše „strogi“ prema samima sebi. U stvari, trebalo bi da svako bude, pre svega, strog prema samom sebi, pa onda prema drugima. Osim što je moralnije, to je i logičnije, jer objektivno možemo vrednosno intervenisati samo u sopstvenom društvu, a ne u nekom drugom. Konačno, sintagma o Balkanu kao „buretu baruta“ i dalje važi, što nas sve obavezuje na dodatnu i maksimalnu opreznost.

Projekat “Mladi u eri postistine: Proširi vidike” realizuje se uz podršku Fondacije za otvoreno društvo, Srbija. Mišljenja izrečena u ovim tekstovima isključivo su odgovornost autora i ne odražavaju nužno stavove Fondacije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari