
Na pitanje zašto postupak još uvek traje, u službi Poverenika kažu za Danas da su na osnovu člana 56 Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, 28. maja upozorili Ministarstvo da je obrada podataka o ličnosti u servisu esDnevnik nedozvoljena, odnosno bez zakonskog ovlašćenja ili pristanka lica za obradu.
– Poverenik je upozorio Ministarstvo na propuste u normativnom okviru za uspostavljanje servisa esDnevnik, te na problematičnu sadržinu ugovora kojim se ugovara uspostavljanje ovog servisa. Istim upozorenjem Ministarstvo je obavezano da izvesti Poverenika o preduzetim merama i planiranim aktivnostima za otklanjanje uočenih nepravilnosti u obradi podataka o ličnosti – kažu u toj nezavisnoj instituciji.
Nakon što je Ministarstvo to učinilo, poverenik je tražio dopunsko izjašnjenje, a potom je stigao odgovor u kom se najavljuje donošenje odgovarajućih podzakonskih akata.
– Poverenik je 17. avgusta zatražio od Ministarstva informaciju o aktivnostima koje su u međuvremenu preduzete, da bi 29. avgusta dobio odgovor da je izrada predmetne normative u toku. Na sastanku predstavnika Poverenika i Ministarstva, koji je održan u ponedeljak, potvrđeno je da se na istoj normativi i dalje radi, te da će poverenik biti blagovremeno obavešten o rezultatu – ističu u toj instituciji.
Od 1. septembra esDnevnik se koristi u ukupno 649 osnovnih i srednjih škola u Srbiji. U Ministarstvu prosvete kažu za Danas da škole mogu da izaberu način da li će voditi samo elektronsku evidenciju ili i elektronsku i papirnu.
– Izbor zavisi od IT opremljenosti same škole. Sve škole koje imaju mogućnosti da vode samo elektronsku evidenciju imaju saglasnost da to i urade – ističu u Ministarstvu.
Goran Manojlović, nastavnik informatike u OŠ „LJuba Nešić“ u Zaječaru, navodi za Danas da je aplikacija elektronskog dnevnika dobra i laka za korišćenje, ali da je najveći problem na terenu nedovoljna opremljenost škola.
– Prvi uslov koji je trebalo ispuniti da bi se ušlo u projekat je da se u svakoj učionici obezbedi pristup internetu i računar. U nekim školama nema dovoljno računara pa su nastavnici prinuđeni da podatke u elektronski dnevnik unose posle časova ili za vreme pauze. Kada se pobune, direktori ih podsećaju da njihovo radno vreme traje osam sati – kaže Manojlović.
U Ministarstvu odgovaraju da su, od prvog dana ovog projekta svesni da je odgovarajuća opremljenost škola neophodni preduslov za njegovu uspešnost.
– Uporedo sa ovim, planiran je i projekat opremanja škola sa IT opremom, ali je za to potrebno vreme. Zbog toga smo zahtevali da esDnevnik bude urađen tako da je moguće pokrenuti ga i na slabijim računarskim konfiguracijama. Pristup esDnevniku je moguć i sa tablet računara, ali i preko pametnih mobilnih telefona – ističu u Ministarstvu, napominjući da su obuke i testiranja znanja školskih koordinatora završene, a one su obuhvatile i obuku za uvođenje roditeljskih naloga u internet portalu „Moj esDnevnik“.
Uvid u ocene i izostanke
U Ministarstvu prosvete kažu da će roditelji pristupom na portal „Moj esDnevnik“ imati uvid u sve ocene, izostanke, mere i pohvale, kao i vladanje svog deteta. Ocene će roditelji dobijati sa vremenskim zakašnjenjem od 48 časova, dok će ostale informacije dobijati kada se unesu u školski elektronski dnevnik. Roditelji koji imaju više dece u istoj ili u različitim školama koje su u projektu elektronskog dnevnika, imaće uvid u školske izveštaje sve svoje dece koristeći jedinstven nalog.
Podržite nas članstvom u Klubu čitalaca Danasa
U vreme opšte tabloidizacije, senzacionalizma i komercijalizacije medija, duže od dve decenije istrajavamo na principima profesionalnog i etičkog novinarstva. Bili smo zabranjivani i prozivani, nijedna vlast nije bila blagonaklona prema kritici, ali nas ništa nije sprečilo da vas svakodnevno objektivno informišemo. Zato želimo da se oslonimo na vas.
Članstvom u Klubu čitalaca Danasa za 799 dinara mesečno pomažete nam da ostanemo samostalni i dosledni novinarstvu u kakvo verujemo, a vi na mejl svako veče dobijate PDF sutrašnjeg broja Danas.
Skandalozan je način na koji se uvodi e-dnevnik po mnogo osnova. Prvo, e-dnevnik predstavlja dosije o detetu koji se vodi iz dana u dan. Kao što ste i napisali, tu se vidi kada je dete izostajalo, koliko je izostajalo, koje je veroispovesti kroz veronauku, pohvale i mere. Tu su podaci o roditeljima, gde rade, bračni status, podaci o socijalnom statusu i ko zna šta sve još. Deo tih podataka su posebno osetljivi podaci koji ne mogu po zakonu o zaštiti podataka o ličnosti da se prikupljaju bez saglasnosti, a saglasnost od roditelja u školama koje su u pilot projektu niko nije tražio. Ne samo da nije tražena saglasnost, nego niko roditelje nije ni obavestio koji su to privatni podaci koji se unose u e-dnevnik (idite u neku školu, pa proverite, napravite reportažu). Škole koje su ovlašćene po zakonu da te podatke prikupljaju i čuvaju (i do sada su ih čuvale u papiru u školama) ovim dnevnikom ih bez ikakve kontrole unose u informacioni sistem koji održava i čijim svim sirovim podacima ima pristup hrvatska firma koja je prodala dnevnik i koja nema nikakvu obavezu da te podatke čuva, odnosno ako ih preda trećoj strani, šta će onda biti? Ko će znati, ko će biti odgovoran? Elektronski dnevnik da, ali ovakav elektronski dnevnik NE. To je zločin prema našoj deci i narodu.
Bravo za komentar!
Pogrešan je naslov ovog članka. Trebalo je da glasi: „Kilav nadzor omogućava tiho uvođenje elektronske evidencije o deci“. Ponašanje Poverenika (ili službenika koji vode nadzor u okviru kancelarije) povodom ovog pitanja je u najmanju ruku čudno. U nekim slučajevima kao što su senior kartice se nadzor završi za mesec-dva, ima rezultata u medijima, svi znaju da se nešto dešava, a ovde više od godinu dana ne može da se završi. 600 škola je trećina, to je preko 250.000 dece koje su tiho već u sistemu i čiji podaci su otišli ko zna gde. Uz svo poštovanje prma našim sedim glavama, deca su nezaštićena, ne mogu sama da odlučuju gde će njihovi podaci biti, a predstavljaju budućnost ove zemlje. Dalje, dali su mišljenje da ja Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja koji „ozakonjuje“ e-dnevnik neustavan u delu gde se reguliše prikupljanje podataka, a postupak kod Ustavnog suda nisu pokrenuli (a pokrenuli su ekspresno takav postupak za zakone o odbranim, BIA ili zakona o zaštiti konkurencije(!?) npr.). U toku samog postupka nadzora, ovde u članku pominjete da ugovor nije bio regularan pa su ga menjali. Ugovor je Ministarstvo nakon upozorenja promenilo i sada je sve OK? U međuvremenu, tokom leta je Ministarstvo potpisalo potpuno novi ugovor nakon sprovedenog tendera, tako da taj ugovor o kojem su oni razglabali u okviru nadzora nije više ni aktuelan. O novom ugovoru i odredbama regulisanim tenderom se nije ni raspravljalo. Sada se u okviru nadzora pomera fokus sa e-dnevnika na neki jedinstveni identifikator u prosveti i tako u nedogled, a podaci o deci i roditeljima se ubacuju i ubacuju u elektronski dnevnik, u njih ko zna ko ima uvid i nikom ništa.
Sve to odaje utisak da Poverenik ima svoju agendu i da bira gde hoće a gde neće da reaguje, a verujem da je pitanje podataka SVE dece ove zemlje bitno pitanje koje bi moralo da se reši i razjasni i to vrlo hitno.