Nedelja privatnosti: Predstavljen Vodič za zaštitu podataka o ličnosti kvir zajednice 1Foto: Pixabay

To što je zakonom zabranjena diskriminacija na osnovu seksualne orijentacije kao i obrada podataka o seksualnoj orijentaciji pojedinca, jeste dobar pravni okvir za poboljšanje položaja LGBT+ zajednice ali još uvek nije od velike pomoći za njen realni život, jer je, i pored načelne zakonske zaštite, ovo jedna od najviše diskriminisanih zajednica u društvu.

Seksualna orijentacija spada u kategoriju posebno osetljivih podataka o ličnosti ali zaštita privatnosti LGBT+ osoba još uvek je nedovoljno poznat teren kako za predstavnike organa vlasti tako i za samu zajednicu, koja ne zna koja prava po ovom pitanju ima.

Nedelju privatnosti (25 – 29. januara), kojom grupa organizacija civilnog društva obeležava Međunarodni dan zaštite podataka o ličnosti, udruženje „Da se zna!“ iskoristilo je da javnosti predstavi publikaciju „Pravo da vas ostave na miru – Vodič o zaštiti podataka o ličnosti kvir zajednice„.

„Vodič je nastao kao posledica negativne prakse da se pripadnici LGBT+ bez pristanka javno izjašnjavaju o svojoj seksualnoj orijentaciji i da se na osnovu toga diskriminišu, bez obzira na to što seksualna orijentacija spada u posebno osetljive podatke o ličnosti i što to Zakon o zaštiti podataka o ličnosti jasno kaže. I LGBT+ zajednica nije dovoljno informisana o tome pa želimo da pružimo mogućnost da stekne uvid u svoja prava po pitanju zaštite privatnosti“, rekla je Dragoslava Barzut, izvršna direktorka udruženja „Da se zna!“ na petom panelu organizovanom u okviru Nedelje privatnosti posvećenom privatnosti podataka kvir zajednice.

U Vodiču su ukratko predstavljeni osnovni pojmovi i prava u vezi sa zaštitom ličnih podataka, preporuke koje je udruženje dalo za efikasniju zaštitu privatnosti iz kvir perspektive, kao i primer obrasca zahteva za ostvarivanje prava na obaveštenost o obradi podataka.

Nedelja privatnosti: Predstavljen Vodič za zaštitu podataka o ličnosti kvir zajednice 2
Foto: Promo

Bojan Lazić iz ovog udruženja podsetio je da i Zakon o zabrani diskriminacije, u članu 21 jasno kaže da je „seksualna orijentacija privatna stvar i niko ne može biti pozvan da se javno izjasni o svojoj seksualnoj orijentaciji“, kao i da se ovo pravo dodatno štiti i u Zakonu o zaštiti podataka, u članu 17. Ovaj član svrstava seksualnu orijentaciju u tzv posebno osetljive podatke o ličnosti (rasno i etničko poreklo, političko mišljenje, versko ili filozofsko uverenje ili članstvo u sindikatu, genetski podaci, biometrijski podaci, podaci o zdravstvenom stanju ili seksualnom životu ili seksualnoj orijentaciji fizičkog lica).

Lazić je, međutim, skrenuo pažnju na to da zakonodavac predviđa čak 10 slučajeva izuzeća kada se dopušta obrada ovih podataka i izrazio bojazan da nije jasno definisano koji su to slučajevi u kojima je moguća obrada ovih osetljivih ličnih podataka. Zakonodavac predviđa da je obrada ovih podataka moguća ako je to u „značajnom javnom interesu“ a ne navodi tačno kako taj javni interes definiše. Predlog Udruženja „Da se zna!“ takođe je da se u članove 17 i 18 Zakona o zaštiti podataka o ličnosti koji definišu osetljive podatke o ličnosti, doda i rodni identitet, uz seksualnu orijentaciju, kao takođe posebno osetljiv privatni podatak.

Osim predstavljanja Vodiča, juče održani panel iskorišten je za uspešnu raspravu o Pravilniku o bližim uslovima, kriterijumima i načinu izbora, testiranja i procene davaoca reproduktivnih ćelija i embriona, koji je u julu 2019. donelo Ministarstvo zdravlja. Ovaj Pravilnik, ocenjeno je u pravnoj analizi udruženja, grubo krši prava na privatnost LGBT+ osoba, insistirajući na potpuno neosnovanim kriterijumima za davaoce reproduktivnih ćelija. Međutim, ovom panelu prisustvovala je i predstavnica Ministarstva zdravlja, Snežana Pantić Aksentijević, koja je u ime Ministarstva, uvažila sve primedbe iznete na račun Pravilnika i najavila da će one biti izmenjene u novoj verziji. Osim predstavnice ovog Ministarstva, na panelu su govorile i Marija Zarić, predstavnica Poverenika za zaštitu ravnopravnosti, Zorica Mršević, naučna istraživačica kao i Stefan Šparavalo iz Udruženja Da se zna! koji je predstavio ovu pravnu analizu.

Panelom o zaštiti privatnosti kvir osoba, završena je „Nedelja privatnosti“ kojom je grupa organizacija civilnog društva – Partneri Srbija, Share fondacija, A11 – Inicijativa za ekonomska i socijalna prava, Atina, Da se zna i Beogradska otvorena škola – uz podršku Evropske unije i Ministarstva za ljudska prava i društveni dijalog pokušala da javnosti predstave neke od najkritičnijih tačaka zaštite privatnosti u društvu, u ovom trenutku.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari