Nova školska godina: Nejasno i neizvesno 1Foto: BETAPHOTO/DRAGAN KARADAREVIC/DS

Uz poruku države da je obrazovni sistem spreman za početak i zahtev jednog od sindikata prosvetnih radnika za odlaganje za mesec dana, u osnovnim i srednjim školama u Srbiji danas počinje nova školska godina. Nikad neizvesnija.

Ne zna se kako će deca pohađati nastavu, koliko dugo će moći da dolaze na časove u školu, koje predmete će slušati preko TV kanala javnog servisa, da li će deca koja će nastavu pratiti od svojih kuća biti prepuštena sama sebi…

Sam kraj avgusta obeležilo je novo konfrontiranje roditelja i škole. Nastavnici su po nalogu Ministarstva prosvete tražili od roditelja da se izjasne na koji način će njihova deca pohađati nastavu, bez ikakvih informacija kako će ona izgledati.

S druge strane, škole su podatke o brojnom stanju dece tražile kako bi na osnovu njih napravili planove i rasporede, a u međuvremenu je stiglo uputstvo Ministarstva, a ubrzo i pojašnjenje tog uputstva iako je vrh prosvetne vlasti stalno ubeđivao javnost da nema direktora škole u Srbiji kome nešto nije jasno.

Resorni ministar najviše je u javnosti govorio o tome kako će izgledati školovanje učenika od prvog do četvrtog razreda i čini se da je to jedini segment obrazovnog sistema koji bi kako-tako mogao da funkcioniše.

Đaci iz svakog odeljenja će biti podeljeni u dve grupe, i dolaziće na nastavu različito vreme.

U nekim školama nisu ispoštovali preporuku da za mlađe osnovce nastava bude organizovana samo u prepodnevnoj smeni pa će u školu ići u različitim terminima. Predviđeno je da isti učitelj radi najpre sa jednom grupom svog odeljenja, potom sa drugom.

Pošto će časovi trajati po 30 minuta ušteđeno vreme do pune norme učitelji će dopuniti tako što će svakog dana biti dostupni onlajn po sat vremena. Ako će to vreme biti potrošeno na dodatnu podršku učenicima koji bi u redovnim okolnostima pohađali dodatnu i dopunsku nastavu, pitanje je kome će biti prepuštena deca čiji su se roditelji opredelili da nastavu prate od kuće.

Ako je suditi po rečima ministra i njegovom obećanju da prosvetni radnici neće raditi preko norme, ovoj deci će školu zameniti TV časovi.

Učiteljica Zilha Krlić, iz novopazarske OŠ „Stefan Nemanja“ kaže da bi takvoj deci držala i onlajn nastavu jer su ionako od marta do juna bila uskraćena za kvalitetnu nastavu, a mnogo gradiva je propušteno.

To, dodaje, ne važi samo za prvake, već i za trećake i četvrtake koji su propustili mnoge stvari važne za nastavak školovanja, a što će učitelji tokom septembra morati da nadoknade. Ona ukazuje da škole u Novom Pazaru nemaju kapacitet da sprovedu kombinovani model organizacije nastave jer imaju malo prostorija, a mnogo učenika.

– Veliko je nepoverenje roditelja, najveći broj njih želi da im deca krenu u školu, ali posle anketiranja strepe da se sva odgovornost ne prebaci na njih. Ni roditelje, ni nas nastavnike niko nije pitao šta mislimo kako da se najbolje organizuje rad, da li imamo neki alternativni plan. Apsolutno je nemoguće održati čas od 30 minuta u prvom razredu. Nama je potrebno više vremena, samo deset minuta će otići na to da se deca pripreme za čas. Najbolje je bilo da su nama nastavnicima prepustili da sami organizujemo svoje časove jer mi najbolje znamo koliko nam vremena treba. Moja ideja je da jedan dan imamo jedan predmet, drugi dan drugi – kaže Krlić.

U prethodnom polugodištu koristila je Zum aplikaciju koja se, kako tvrdi, pokazala kao odlična, jer je imala neposrednu komunikaciju sa svojim đacima. Ipak, napominje da neke škole u Novom Pazaru „nemaju uslova ni za elektronski dnevnik, a kamoli za onlajn nastavu i druge stvari koje prate digitalizaciju obrazovanja“. Sa ovim problemom susreću se i mnogi đaci.

Krlić smatra da je dobro što će TV nastava sada pratiti plan i program po kome će se raditi u školi, ali napominje da nema učenja bez interakcije.

– Klasično predavanje nastavnika koji stoji i predaje nije efektivno i ne drži pažnju, a postavljanje materijala i upućivanje učenika na Jutjub i slično nije onlajn nastava. Nema opismenjavanja bez škole – poručuje naša sagovornica.

Umesto da gradivo bude sažeto, što je zahtev koji se konstantno čuje iz škola, prosvetna vlast je propisala da je dozvoljeno odstupanje od programa do 20 odsto.

Ministarstvo je dalo nalog Zavodu za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja da napravi plan realizacije nastave koji će biti usklađen sa TV časovima. To je, međutim, urađeno samo za osnovnu školu, ali ne i za sve nastavne predmete.

Suzana Mijušković, potpredsednica UO Saveza učitelja Srbije, kaže za Danas da se mnogi učitelji pitaju kako da realizuju nastavu fizičkog i zdravstvenog vaspitanja jer za ovaj predmet nije napravljen plan.

Ona dodaje da će umesto tri časa nedeljno, deca fizičko imati jedan čas. Pošto su zbog aktuelne epidemiološke situacije zabranjeni timski sportovi i presvlačenje učenika, učitelji nameravaju da taj jedan čas posvete pre svega sadržajima iz zdravstvenog vaspitanja, dok bi onlajn slali đacima vežbe i predloge za neke igre koje bi deca mogla da izvode kod kuće.

ZUOV nije radio plan nastave za izborne predmete u osnovnoj školi (drugi strani jezik, verska nastava, građansko), niti planove za srednje škole, uz obrazloženje da je to nemoguće zbog velikog broja različitih nastavnih programa.

Tako će svaka srednja škola morati da donese plan realizacije nastave u skladu sa svojim programom nastave i učenja.

U Zavodu kažu da će srednje škole dobiti plan snimanja TV časova sa kojim treba da usklade rad. List Danas je tražio od Ministarstva prosvete spisak predmeta za koje će biti snimljeni TV časovi, ali ga nismo dobili.

U stručnom uputstvu koje je upućeno srednjim školama piše da se TV časovi snimaju za matematiku, srpski jezik, fiziku, hemiju, istoriju, geografiju i biologiju i ključne stručne predmete za obrazovne profile u svim područjima rada, ali se ne precizira koje.

– Ja predajem engleski jezik i za moj predmet nije urađen plan realizacije nastave. Dozvoljeno odstupanje od programa do 20 odsto je značajno, ali bi bilo bolje da je gradivo sažeto jer bi nam to olakšalo rad. Može se za 30 minuta, koliko će trajati čas, uraditi koliko i za 45, ali ćemo morati da se „setujemo“ na to vreme, da budemo brži i efikasniji. Odstupanje od gradiva nastavnicima nije novo, i do sada smo mogli u određenom procentu da nešto ubacimo, izbacimo, prebacimo…samo je pitanje koliko će neke kolege to vešto raditi. Tu pre svega mislim na mlade kolege koje nemaju iskustvo i koje se boje da nešto ne urade. A vremena za sve neće biti – kaže za Danas Ana Dimitrijević, profesorka engleskog u Devetoj gimnaziji u Beogradu.

Ona ukazuje da će mnogi nastavnici „cupkati“ u mestu jer će isto gradivo morati da predaju dva puta. Upravo to je jedna od glavnih nedoumica naše sagovornice.

– Ako treba jednoj grupi učenika da predajemo uživo, nije jasno šta radi druga grupa koja te nedelje nastavu prati od kuće. Ukoliko toj deci samo šaljem materijal i eventualno zadatke da sami provežbaju, oni će biti ugroženi. Ne sumnjam da su Ministarstvo i nastavnici koji snimaju TV časove uložili veliki trud. Ne mislim da su ti časovi beskorisni, tu svašta deca mogu da čuju, ali vi kao profesor imate sistem rada sa svojim učenicima i znate šta od njih očekujete, a to je ono što im pružate. Ono što dobiju kroz TV časove ne mora nužno, a najčešće i nije ono što vi od vaših učenika očekujete. Drugo, nastava na TV ekranima je frontalni model nastave, a učenici su danas mnogo više uključeni u u proces nastave nego ranije. I kad predajete novu lekciju od njih tražite odgovore, da zaključuju, oni kroz obradu gradiva uče, a ovde će biti samo nemi slušaoci. Naravno, pod uslovom da uopšte imaju TV časove – ističe Dimitrijević.

Ona napominje da za predmet koji predaje TV časova nema, što automatski podrazumeva da paralelno radi i sa đacima koji su jedne nedelje kod kuće.

– Ja ću im slati nešto nezavisno od časa koji držim te nedelje u školi, što oni mogu samostalno da urade i što će im biti korisno za učenje engleskog, ali ću morati duplo da predajem jer ne želim da nijedno dete bude ugroženo zato što me nije čulo uživo. Samim tim ću morati da skraćujem gradivo, da procenim šta je bitno, a šta manje važno. Recimo, mogu neku lekciju da izostavim čime ću dobiti na vremenu, ali u srpskom, matematici i još nekim predmetima kolege ne smeju da izostave deo gradiva jer će to učenici imati na maturi i prijemnom ispitu. Mi se bojimo da će najveća žrtva ovakvog načina rada biti deca i kvalitet njihovog znanja. A mi nastavnici ćemo uvek biti odgovorni za to koliko učenici znaju ili ne znaju – napominje Dimitrijević i dodaje da će nastavnici sigurno morati da rade više nego u redovnim okolnostima.

I ona zamera prosvetnim vlastima što ljude koji su u neposrednoj nastavi nisu pitali za mišljenje.

– Po meni bi bilo najidealnije rešenje da kada predajem gradivo taj čas istovremeno mogu onlajn da prate učenici koji su tada kod kuće ili da snimim svoj čas i „okačim“ ga u Gugl učionicu kako bi svi đaci mogli da čuju moje predavanje. To bi bio moj TV čas i to je ono što ću tražiti od svojih učenika kada ih budem ispitivala. A da bih to mogla da radim, morala bih da donesem u školu svoj laptop i da imam jako dobar internet – navodi Dimitrijević.

Praksa pokazuje da je mali broj škola i nastavnika radio na pomenuti način, a mnogi su đacima samo slali materijale i zadatke i od njih očekivali da uče sami. Uz to su ih upućivali da prate TV časove, ako ih je uopšte bilo.

Ovakav (ne)rad prošao je u velikom broju škola jer je i ocenjivanje bilo „na daljinu“, ali sada postoji realna opasnost od pobune učenika i njihovih roditelja pošto će odgovaranje biti isključivo u školi.

– Uvek imate nezadovoljnih roditelja, ali sada oni mogu da prigovore nastavniku da je samo slao materijale i nije ništa objašnjavao, a na kontrolnom je dao pitanja ili zadatke koje deca nisu mogla da reše. Mi računamo na međusobnu solidarnost jer smo svi u istom sosu, ali ne možete nikad sto odsto da računate – ističe naša sagovornica.

Na pitanje da li je to pritisak na škole da smanje kriterijum, ona kaže da je tokom vanrednog stanja od nastavnika traženo da deci „gledaju kroz prste“ i da dele „smajliće“.

– U gimnaziji je to smešno jer učenicima „smajlić“ ne znači ništa. Kad ste dali pet tužnih „smajlića“ nisu se ni brecnuli, a kada je to postala dvojka onda je odjednom bio problem. Ocena je u našem sistemu važnija od znanja i to jeste veliki pritisak na nastavnike – smatra Dimitrijević.

Opismenjavanje prvaka

Komentarišući primedbe nekih kolega da je planom realizacije nastave za prvi razred predviđena samo bukvarska metoda opismenjavanja, Suzana Mijušković potvrđuje da je kompleksna metoda skrajnuta. Slaže se s našom ocenom da postoji realan problem jer su neki učitelji, u nameri da po njoj rade, već proletos naručili udžbenike.

– Učiteljima koji žele da rade po kompleksnoj metodi niko ne može to da zabrani, ali će morati dobro da promisle kako će organizovati rad jer učenik ne može da radi samostalno bez pomoći učitelja – ističe Mijušković.

U Zavodu za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja za Danas objašnjavaju zašto je planom realizacije nastave za prvi razred osnovne škole predviđena metoda pojedinačne obrade slova u nastavi početnog čitanja i pisanja:

– Kontekst TV nastave i mogući scenario prelaska realizacije nastave isključivo na onlajn nastavu zahtevali su posebna promišljanja o najboljem rešenju. Nismo mogli da razmišljamo ni o grupnoj obradi slova, jer je raspored slova i planirane grupe slova za obradu od bukvara do bukvara drugačiji – ističe Tatjana Mišović iz ZUOV-a.

Ona napominje da nastavnici koji godinama opismenjavaju generacije svojih učenika kompleksnim postupkom mogu to u „živoj“ nastavi i sada raditi, ali treba da budu svesni svih mogućih situacija do kojih može da dođe zbog epidemije za koju ne znamo kako će se razvijati tokom školske godine.

– Treba da budu spremni i da unapred osmisle načine onlajn rada sa svojim učenicima ukoliko dođe do prekida nastave. Kompleksni postupak je sam po sebi veoma fleksibilan i prilagodljiv i smatramo da učitelji mogu da ga koriste u „živoj“ nastavi uz prethodno dobar plan za dalju realizaciju nastave u onlajn kontekstu, ukoliko do toga dođe, i podršku učenicima koji će se od kuće opismenjavati – ukazuje Mišović.

Većina za školu

Analize operativnih planova koje su dostavile osnovne škole u Srbiji pokazale su da se najveći broj učenika izjasnio da od 1. septembra nastavu pratiti u školi, dok se samo 3,7 odsto učenika opredelio za nastavu od kuće.

Kada je reč o prvom ciklusu obrazovanja, 3,1 odsto učenika od prvog do četvrtog razreda opredelilo se da nastavu prati od kuće, dok se za taj vid nastave opredelilo 4,3 odsto učenika u drugom ciklusu.Škole su se u okviru operativnih planova izjašnjavale i za modele nastave.

U prvom ciklusu osnovne škole za nastavu koja se ostvaruje u odeljenjima u punom sastavu opredelilo se 37,9 odsto, odnosno 479 škola, a za podelu na dve grupe 299 škola, odnosno 23,7 odsto.

U drugom ciklusu osnovne škole, za nastavu koja se ostvaruje u odeljenjima u punom sastavu opredelilo se 31 odsto škola (392), za podelu na dve grupe 30,5 odsto škola (383), dok je neki drugi model izabralo 314 škola. Ministarstvo prosvete nije saopštilo kako će raditi srednje škole.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari