Obeležavanje 80 godina od Kladovskog transporta 15. i 16. oktobra 1Foto: Centar za kulturu Kladovo

Ovo je mesto koje je od januara do septembra 1940. godine bilo jedina mirna luka na putu za obećanu zemlju Jevreja, žrtava nacizma, stoji napisano na spomeniku žrtava Kladovskog transporta na Dunavskom keju u Kladovu u kome će u utorak i sredu biti obeleženo 80 godina od Kladovskog transporta.

Kako Danas saznaje od Davora Saloma, člana Jevrejske opštine Beograd, u kladovskoj osnovnoj školi u utorak popodne biće organizovano nekoliko radionica za osnovce i srednjoškolce. Teme kojima će se baviti su jevrejski i hrišćanski simboli, kao i izgon i lutanje jevreja krajem 15.veka o čemu će govoriti Čedomila Marinković, profesorka istorije umetnosti. Sutradan će NVO Haver Srbija koja je prethodnog dana realizovala radionicu o jevrejskim simbolima, za srednjoškolce organizovati radionicu posvećenu holokaustu, da bi u sredu u podne na spomenik Kladovo transportu na dunavskom keju bili položeni venci.

Završnicu će činiti svečani program „Kladovo juče, danas, sutra“ u kome će o 80 godina od Kladovskog transporta govoriti Davor Salom, član Jevrejske opštine Beograd, o jevrejskoj tradiciji i nasleđu Brane Popović, član Jevrejske opštine Beograd, a o izložbi „Nada je zauvek ostala na Dunavu“, autorke Mirjane Lehner-Dragić Čedomila Marinković, profesorka istorije umetnosti. U programu, koji će se odvijati u Osnovnoj školi “Vuk Karadžić” u Kladovu učestvuju i učenici kladovske OMŠ „Konstantin Babić“.

Krajem oktobra 1939. godine oko 1.200 Jevreja iz Nemačke, Austrije i Čehoslovačke je preko svojih i organizacija koje su se posebno bavile pokušajem spasavanja Jevreja, organizovano krenulo na veliko putovanje do Palestine, kako bi se spasili od nacističkog pakla u Nemačkoj. Bilo je predviđeno da se Dunavom putuje do Suline, odakle bi prekomorskim brodom izbeglice putovale do Palestine. Nedostatak tranzitnih viza i viza za ulazak u Palestinu zaustavio je u Kladovu tri broda – Car Dušan, Car Nikola II i Kraljica Marija, na kome su se nalazili Jevreji. Nažalost, u Kladovu je zbog blizine Nemaca u Rumuniji postalo opasno, pa su u septembru 1940. godine šlepovi putnike vratili natrag do Šapca. Sa nemačkom okupacijom Jugoslavije i u Šapcu su zavedene mere od kojih su Jevreji bežali, a posle rata napravljen je spisak od 1.057 imena pobijenih muškaraca i žena, austrijskih, nemačkih, slovačkih i šabačkih Jevreja.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari