Oprez pri onlajn kupovini dijetetskih suplemenata 1Foto: Pixabay/Niekverlaan

Globalni je trend kako u svetu tako i u Srbiji da se sve više koriste dodaci ishrani, a više od 30 procenata prometa tih proizvoda ide nelegalnim tokovima, najviše onlajn prodajom, istaknuto je u Privrednoj komori Srbije na panel diskusiji o nelegalnom prometu dijetetskih suplemenata.

Zbog velike upotrebe dijetetskih suplemenata, često bez konsultacija sa lekarom ili farmaceutom, bez znanja o mogućim neželjenim efektima, kao i mogućim interakcijama, neophodna je stalna edukacija opšte javnosti u ovoj oblasti, kako bi upotreba dijetetskih suplemenata postala bezbedna, kontrolisana i racionalna.

Osim opasnosti za zdravlje ljudi, veliku štetu od nelegalnog prometa trpi i država, a najveći problem je onlajn prodaja preko Fejsbuka i Instagrama, ističu u saopštenju iz PKS.

Građanima Srbije je, kako su naveli, na ovaj način pružena mogućnost kupovine neproverenih dodataka ishrani, uz informacije koje ih često mogu dovesti u zabludu u vezi kvaliteta proizvoda. S duge strane, razvoj nelegalnog tržišta predstavlja opstrukciju radu legalnim proizvođačima i distributerima koji obezbeđuju prihod unutar države, dok je država na ime neplaćenog poreza oštećena za više stotina miliona dinara.

„U istraživanju koje smo sproveli, samo na deset Fejsbuk stranica i 17 Istagram profila pronašli smo čak 4.420 neregistrovanih dijetetskih suplemenata, čija je vrednost oko 7,86 miliona dinara bez lagera i oko 176, 9 miliona dinara nije plaćeno za registraciju proizvoda“, rekao je Igor Špadijer, predstavnik Grupacije proizvođača, uvoznika i distributera dijetetskih suplemenata PKS.

Dodaje da je istraživana 251 kompanija u Srbiji i da je njihov promet dijetetskim suplementima veći od 12 milijardi dinara, a da je procena da se u nelegalnom prometu nalazi između 20 i 30 odsto, odnosno između 2, 4 milijarde i 3,6 milijardi dinara. Podseća da je prvi put o ovoj temi PKS organizovala panel 2016. godine, da crno tržište sada nije u porastu već da stagnira, ali da se mora nastaviti dalje sa njegovim suzbijanjem.

Mikailo Tijanić iz Uprave kriminalističke policije MUP-a Srbije upozorava da svaki treći građanin koji kupi robu preko interneta, ne samo dijetetske suplemente već i lekove i medicinska sredstva, bude prevaren, jer je najmanje trećina te robe falsifikat. Falsifikovani suplementi obično nastaju u improvizovanim laboratorijama, bukvalno podrumima, a često se dešava da uopšte nemaju aktivnu supstancu ili čak da sadrže neke materije koje su štetne po zdravlje.

Tijanić savetuje da se vodi računa prilikom kupovine na internetu, da se kupuje u onlajn šopovima, na poznatim i sigurnim veb stranama.

„Ne treba se voditi samo cenom proizvoda i kupovati robu koja je jeftinija, od nepoznatih prodavaca koji nisu vrednovani ili nemaju dobru ocenu od strane korisnika. Bilo bi dobro da se prate i određeni forumi gde ima ocena korisnika“, pojasnio je Špadijer.

Nelegalni promet suplemenata predstavlja i nelojalnu konkurenciju za domaće i strane proizvođače koji poštuju sve zakonske propise. Predstavnik Grupacije proizvođača, uvoznika i distributera dijetetskih suplemenata Aleksandra Mirić kaže da nije problem samo nelojalna konkurencija, već da se na taj način kompromituje čitava industrija. Veoma se lako može izgubiti poverenje u proizvode zbog neodgovornosti proizvođača i distributera koji se na takav način ponašaju, istakla je Mirićeva. Podseća da je proizvodnja suplemenata grana farmaceutske industrije koja beleži najveći rast u svetu.

Nataša Jovanović Lješković, dekan Farmaceutskog fakulteta u Novom Sadu naglasila je da se moraju edukovati građani kako bi mogli da razlikuju preparate koji su prošli legalnu proceduru registracije, od onih koji to nisu. Važno je, podseća, da na svakom pakovanju piše da je upisano u bazu Ministarstva zdravlja, a to znači da je jedan takav proizvod prošao proceduru registracije, da je sastav proveren na Farmaceutskom fakultetu i Institut za javno zdravlje.

U Srbiji je na snazi Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti dijetetskih proizvoda kojim se reguliše ova oblast. Pravilnik, između ostalog, propisuje procedure upisa svakog dijetetskog proizvoda koji se nalazi u prometu u bazu podataka  Ministarstva zdravlja, objasnila je Mirjana Vučićević, sekretar Udruženja za farmaceutsku i medicinsku privredu PKS .

Kupovinom dijetetskih suplemenata koji nisu upisani u bazu podataka Ministarstva zdravlja potrošači rizikuju da kupe nebezbedne i nekontrolisane, često i substandardne proizvode, pa čak i dijetetske suplemente sa nedozvoljenim supstancama, čime mogu ozbiljno da ugroze svoje zdravlje, upozorila je ona.

Učesnici Panel diskusije u PKS usvojili su preporuke usmerene na koordinaciju i zajedničke aktivnosti u koje su uključeni država, građani i privreda na suzbijanju nelegalnog prometa suplemenata, ali i na stalnu  edukaciju opšte javnosti u ovoj oblasti, kako bi upotreba ovih proizvoda bila bezbedna, kontrolisana i racionalna.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari