Prvi opštinski sud u Beogradu odbio je tužbu za nadoknadu štete koju je Fond za humanitarno pravo (FHP) podneo protiv Republike Srbije u ime 25 članova porodica 16 otetih meštana Sjeverina. Bošnjaci Mehmed Šebo, Zafer Hadžić, Medo Hadžić, Medredin Hodžić, Ramiz Begović, Derviš Softić, Mithat Softić, Mujo Alihodžić, Alija Mandal, Sead Pecikoza, Mustafa Bajramović, Hajrudin Sajtarević, Esad Džihić, Ramahudin Ćatović, Idriz Gibović i Mevlida Koldžić bili su državljani tadašnje SRJ koji su živeli u selu Sjeverin u opštini Priboj.

Kritičnog dana, 22. oktobra 1992. godine, krenuli su svakodnevnim poslom u Priboj, redovnom autobuskom linijom Rudo-Priboj. U mestu Mioče, na teritoriji RS, otela ih je oružana grupa „Osvetnici“ koju je predvodio Milan Lukić, mučila i likvidirala. Tela žrtava još nisu pronađena.

Na konferenciji za novinare održanoj u Beogradu povodom odluke suda, Nataša Kandić, predsednica FHP izjavila je da „nema priznanja za žrtve zločina u Sjeverinu ukoliko država ne isplati novčane nadoknade članovima njihovih porodica“. Ona je podsetila da je otmica i ubistvo Sjeverinaca prvi slučaj teškog kršenja ljudskih prava Bošnjaka, građana Srbije. Država mora da snosi punu odgovornost za zločin koji se dogodio u Sjeverinu 22. oktobra 1992. godine, smatraju članovi porodica žrtava. Oni tvrde da je Srbija odgovorna za zločin koji su počinili pripadnici paravojne formacije „Osvetnici“ pod komandom Milana Lukića. „Ovo je njihovo četvrto pogubljenje. Prvi put, kad su odvedeni i pobijeni, drugi put kad je bilo prvo suđenje, treći put kad je bilo ponovljeno suđenje, i ovo je četvrti put da se izvršava njihovo pogubljenje“, ispričao je Behudin Hodžić. „Mnogo drugačije se reaguje na neke druge, na kriminalce, a mi i posle 17 godina nikakvu pomoć nismo mogli da dobijemo od države“, kaže Dževad Koldžić.

U Fondu za humanitarno pravo najavljuju žalbu na presudu suda. „Generalna obaveza, koja je prema tadašnjim zakonima postojala je da policija mora da pruži bezbednost svojim građanima. Čak, po tadašnjem zakonu o unutrašnjim poslovima, po članu 15, MUP je mogao da ograniči kretanje svojih građana, ukoliko su njihovi životi bili ugroženi“, ukazala je Sandra Orlović iz Fonda za humanitarno pravo. Okružni sud u Beogradu, kojim je predsedavala sudija Nata Mesarović, osudio je zbog ovog zločina 29. septembra 2003. na 20 godina zatvora Milana Lukića (Haški sud ga tereti i za zločine u Višegradu) i Olivera Krsmanovića, Dragutina Dragićevića i Đorđa Ševića na 15 godina. Presudu Okružnog suda u Beogradu, kojom su osuđeni označeni kao pripadnici Osvetnika, iako su mnogi dokazi ukazivali na to da je ova formacija delovala u sastavu Vojske Republike Srpske, je 18. maja 2006. potvrdio i Vrhovni sud u Beogradu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari