Donedavno monolitna vlast u Čajetini, opterećena je velikim problemima i unutrašnjim sukobima, što je rezultiralo ostavkama važnih funkcionera. U toj opštini, jednoj od najbogatijih u Srbiji, koja najveći deo prihoda ostvaruje od gradnje na Zlatiboru koji je veoma privlačan i za investitore sa sumnjivim kapitalom, na vlasti je koalicija DSS-a sa 17, i PUPS-om koja ima jednog od ukupno 31 odbornika.

Seriju ostavki pokrenuo je Siniša Bulatović, sada bivši načelnik opštinske uprave, uz obrazloženje da nije u stanju da sprovede racionalizaciju broja zaposlenih u opštinskoj administraciji. Potom je Zoran Militarov, nekadašnji kadar SPS-a i do 2000. godine načelnik Zlatiborskog okruga, napustio radno mesto stručnog saradnika u službi za urbanizam i „uhlebio“ se u Užicu kao načelnik novoformirane gradske Uprave za inspekcijske poslove i komunalnu policiju. Vrhunac se dogodio pre nekoliko dana kada je ostavku na mesto zamenika predsednika opštine podneo Milan Lazović (DSS), rekavši da se ne slaže sa politikom izvršne vlasti u toj varošici.

Milan Stamatović (DSS), predsednik opštine, kaže da su kadrovske promene posledica želje za reformama i efikasnijim radom, ali i potrebe suočavanja sa teškim odlukama o racionalizaciji broja zaposlenih i novoj sistematizaciji radnih mesta u opštinskoj upravi.

– Bez posla je trebalo da ostane 12 zaposlenih, od kojih su neki stekli uslov za penziju, neki su pravosnažno osuđivani, a treći nisu bili ažurni na poslu – rekao je Stamatović, dodavši da Butalović nije potpisao odluku o sistematizaciji radnih mesta, koja zbog toga šest meseci nije mogla da bude primenjena.

O neslaganju sa načinom rada izvršne vlasti, što je kao razlog za ostavku naveo njegov dugogodišnji saradnik Milan Lazović, Stamatović kaže da „ne želi da kaže ništa loše o čoveku sa kojim je radio šest godina“. – To su njegovi razlozi, a vreme će pokazati ko je bio u pravu i šta je glavni razlog za podnošenje ostavke – kaže Stamatović, a potom navodi da je Čajetina, kao jedna od retkih opozicionih opština u Srbiji, pod velikim političkim pritiskom, ali i pritiscima interesnih i moćnih grupacija.

– Nekim grupacijama ulazimo u interesne sfere, jer ne dozvoljavamo da na nelegalan način dođu do nekih sredstava ili da ostvare neke druge ciljeve. Imali su podršku pojedinih službi u opštini i nekih političkih partija, a u sve ovo što se sada dešava uplela se politika stranaka koje su u vlasti na republičkom nivou. Inspekcije, koje su se obrušile na našu opštinu, govore da nekome nije stalo da Čajetina, kao opoziciona opština, bude uspešna. Ipak, to nam još više daje snage da istrajemo u svojim ciljevima – naveo je Stamatović.

Istakavši da je uprkos želji da se poslednjih godina spreči bespravna gradnja na Zlatiboru, tek nedavno je utvrdio da je bilo opstrukcije u opštinskoj upravi, pa su tako pojedini službenici prikrivali podatke o nelegalnoj gradnji, ali i sami nelegalno gradili i podnosili zahtev za legalizaciju, a neki su, kako navodi, tokom cele godine rešili svega pet zahteva za građevinske i druge dozvole.

Međutim, Milan Lazović (DSS), koji je Stamatovićev zamenik bio od 2004. godine, kaže da je DSS 2008. godine dobila apsolutnu vlast u Čajetini, ali da je „izgubila osećaj za drugačije stavove i mišljenja i da je Stamatović u opštini postao sve i svja“, a da su se u međuvremenu nagomilali problemi i dugovanja izvođačima radova za važne projekte.

– Osim što je predsednik opštine, Stamatović je i predsednik Okružnog odbora i član Predsedništva DSS-a, što je previše za jednog čoveka, pa makar on bio Milan Stamatović i više puta – smatra Lazović, a potom objašnjava da je jedan od razloga za njegovu ostavku i nerealno planiranje opštinskog budžeta.

– Budžet za 2008. godinu promovisan je na velika zvona i to u iznosu od 1.260.000.000, a ostvario se sa oko 700 miliona dinara. Mislio sam to je izborna godina i da to u redovnim uslovima ne bi trebalo ponoviti, ali 2009. godine to se ponovilo i budžet je planiran na 1,2 milijarde dinara, a ostvario se sa 66 odsto. Za ovu godinu budžet je planiran na oko 820 miliona, a prihodi nisu ni 360 miliona dinara. Kad nema para, pojavi se mnoštvo problema – ocenjuje Lazović i ističe da ove godine nema ni programa kapitalnih i prioritetnih investicija, već da se i dalje radi po programu iz prethodne godine, koji nije realizovan.

– Vraćamo se unazad, a pričamo o nekoj viziji, velikim parama, gondolama, kupovini hotela „Zelenkada“… Zgrada opštine se dograđuje u vreme kada se racionalizuje broj zaposlenih. Jednostavno, to više nisam mogao da gledam. To nije opština koja pravi ambijent, već se bavi tržišnim poslovanjem. Imali smo projekat izgradnje puteva i ugovor sa užičkim „Putevima“ na oko 60 miliona, a ne verujem da je plaćeno 20 odsto. Nisu završeni vrtić, trg, vodovod u Mačkatu. Mnogo toga se radi i to treba da se plati, a prihodi u budžetu su mnogo manji nego prošle godine – naveo je Lazović, dodavši da je sistematizacija radnih mesta u opštinskoj upravi bila ključni problem. On objašnjava da je opština angažovala Milana Mitrovića, profesora na beogradskom Fakultetu organizacionih nauka, da zajedno sa pravnim savetnicima predsednika opštine Ljubišom T. Radulovićem i Ljubišom R. Radulovićem, sudijama bivšeg Okružnog suda u Užicu koji nisu prošli reizbor, pripremi tu odluku, a potom su se izuzimala zakonska prava u odlučivanju načelniku opštinske uprave.

– Taj predlog predviđa da od sadašnja dva građevinska inspektora, ostane jedan, a od pet urbanista predvideli su dva, iako Čajetina živi od izgradnje na Zlatiboru. Pojavili su se pravni savetnici Radulovići, pa DSS nije imala toliko uticaja na predsednika opštine, a ja nisam imao potrebu da se namećem – objašnjava Lazović, koji je i potpredsednik čajetinskog odbora DSS-a, dodavši da je zbog takve sistematizacije ostavku podneo Siniša Bulatović na mesto načelnika opštinske uprave, koju je obavljao takođe od 2004. godine.

Samo poslanik

Na poslednjoj sednici lokalnog parlamenta, usvojena je odluka o razrešenju Arsena Đurića sa mesta direktora Turističke organizacije Zlatibor, a na njegovo mesto kao v.d. imenovan je mr Darko Đurović, stručni saradnik u toj organizaciji. Arsen Đurić bio je direktor te organizacije deset godina, a ostavku je podneo pošto je istovremeno i narodni poslanik DSS-a.

LAZOVIĆ: Ja s tim nemam ništa

– Pitajte Stamatovića šta je sa lokacijom zatvorene pijace? Parcela je prodata i sklopljen ugovor, a opština je posle izgubila oko 126 miliona dinara. Zašto to nije realizovano, a da ne pričamo o „Rašici“, „Pioniru“, „Simesku“… Osim „Mone“, jedini koji je završio projekat i skladno dogradio svoj objekat je Dragan Kićanović. „Hemel“, koji je napravio apartmanski kompleks i mali hotel, umesto 60 miliona dinara za komunalno opremanje, novom odlukom je platio 20 miliona dinara za ceo kompleks. To nije sporno, ali moralo bi da se vidi ko s kim ulazi u interesne grupacije, a ja sa tim nemam ništa – uzvratio je Lazović na Stamatovićeve navode o interesnim grupama.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari