Revoltirana bukom pucala na avion 1Foto: Matea Milošević/Univerzitetska biblioteka "Svetozar Marković"

List Vreme na današnji dan, pre tačno 80 godina, na naslovnoj strani izdvaja ratne tenzije u Evropi i svetu. Balkanski narodi su pre 80 godina imali najveću stopu nataliteta u Evropi, ali istovremeno je visok bio mortalitet, što nije uticalo opet da ima negativni prirodni priraštaj, piše Pravda.

Revoltirana bukom pucala na avion 2

U ovom broju list Vreme donosi zanimljivu priču o gospođi sa Floride koja je revoltirana bukom motora jednog aviona koji je nadletao kuću dohvatila lovačku pušku i ispalila nekoliko metaka u njega.

Ova 66 godina stara žena je na sudu rekla da joj je lupanje motora išlo na nerve, te da je u afektu osula paljbu. Jedan od metaka pogodio je pilota u ruku ali je tragedija izbegnuta i on je bezbedno sleteo.

Zanimljiva je i priča o Marku, dečaku iz Banja Luke, koji je postao medicinski fenomen. On je jedne večeri zaspao i od tada se nije probudio čitavih 29 dana. U trenutku kada je tekst objavljen, petogodišnje dete je još uvek spavalo, a ovaj slučaj izaziva veliku pažnju lekara.

Još jedan redak medicinski fenomen je i bolest gospođe Alvin iz Estonije, koja je nakon nervnog oboljenja počela naglo da se goji i dostigla težinu od čak 357 kilograma. Ona je bila sasvim normalno razvijena ali je nakon bolesti za samo osam godina dostigla neverovatnu kilažu. Iz ove vesti saznajemo da je najdeblja žena na svetu, kako se za nju govorilo, preminula.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

List Pravda piše da je natalitet balkanskih naroda u tom trenutku bio dva puta veći od svih ostalih u Evropi. Na 10.000 stanovnika godišnje u Engleskoj rađalo se 148 dece, u Francuskoj 160, u Švajarskoj 162, u Nemačkoj 171 , u Čehoslovačkoj 188, a kod balkanskih naroda: u Bugarskoj 283, u Grčkoj 289, u Jugoslaviji 308, u Rumuniji 328 dece.

Revoltirana bukom pucala na avion 3„Ma da je mortalitet kod balkanskih naroda strahovito visok – kreće se od 160 do 206 godišnje na 10.000 stanovnika (dok kod vanbalkanskih naroda izmešu 100 i 200), ipak je fiziološki priraštaj balkanskih naroda, zahvaljujući fenomenalnom natalitetu, vrlo visok i neuporedivo veći od stranih evropskih nacija kod kojih se pojavljuje postupno izumiranje“, navodi se u tekstu.

Dalje se dodaje da najviši godišnji fiziološki priraštaj, kako se tada govorilo za prirodni priraštaj, u Evropi ima Jugoslavija – 137 na 10.000 stanovnika, „što dokazuje jaku vitalnost naše nacije“.

Balkanske zemlje, s druge strane, imale su i najveći stepen mortaliteta dece u Evropi, odnosno smrtnost odojčadi bila je 370 odsto veća nego kod zapadnih i severnih evropskih naroda.

Najviši natalitet u to vreme, piše Pravda, imale su Vrbaska, Vardarska, Zetska i Primorska banovina, a najmanji u Savkoj, Dunavskoj i Dravskoj.

Naslov tog teksta, inače, je glasio: „Za poslednjih deset godina u našoj zemlji učinjeno je mnogo na socijalnoj zaštiti dece, tako da je njihov mortalitet smanjen na 50 odsto“. U tom pogledu, ističe se, naročito uspešnu akciju u ovom pogledu predvodila je Beogradska opština.

List Pravda piše da podaci pokazuju da se sa podizanjem prestonice u urbanističkom smislu smrtnost smanjuje, a da je taj procenat najveći zabeležen do tada u Evropi.

Navodi se u tom smislu da su najkarakterističnije bolesti za našu zemlju, protiv kojih se vodila borba, bile malarija i bolesti kože.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke

List Danas svakoga dana prelistava glavne vesti na današnji dan pre 80 godina, tačnije 1938. godine. Predmet analize su dnevni listovi Vreme i Pravda, koji danas ne postoje. Ideja jeste da se čitaoci vrate u prošlost, da sa vremenske distance vide kako su izgledale vesti, ali i kako su novinari, pa i sami sugrađani, razmišljali u Srbiji u turbulentnom periodu između dva rata i pred sam početak Drugog svetskog rata. Pored političkih vesti, objavljivaćemo i društvene, ekonomske, ali i vesti iz domena zabave i sporta.

Projekat je realizovan u saradnji i uz materijal iz digitalne arhive Narodne biblioteke Srbije i Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari