Severni pol se pomera nenormalnom brzinom 1Foto: Pixabay

Zemljina magnetna polja se pomeraju – i naučnici nisu sigurni zašto. Istraživači kažu da Severni pol “beži” od Kanade, prema Sibiru i da su stoga neophodne hitne dopune mapama koje koriste elektronski navigacijski sistemi.

Problem je postao toliko velik da istraživači širom sveta pokušavaju da ažuriraju globalni model polja iz dana u dan, piše list Dailymail.

Zašto se magnetna polja Zemlje pomeraju?

Svetski magnetni model je osnova savremene navigacije, od sistema koji upravljaju brodovima na moru do Gugl mapa na pametnim telefonima.

Problem je jednim delom u tome što se polovi kreću, a drugim delom u pomeranjima duboko unutar planete.

Konvekciono kretanje magme u Zemljinom jezgru generiše većinu magnetnog polja, koje se vremenom menja kako se duboki tokovi menjaju.

U 2016. godini, na primer, deo magnetnog polja se privremeno ubrzao duboko ispod severne Južne Amerike i Istočnog Pacifičkog okeana.

Najnovija verzija modela izašla je 2015. godine i trebalo je da traje do 2020. godine. Međutim, istraživači kažu da se magnetno polje menja tako brzo da moraju hitno popraviti model.

Iako je planirano da se ažuriranje modela završi do 15. januara, zbog gašenja američke vlade, odloženo je do 30. januara.

Severni pol se pomera nenormalnom brzinom 2
Foto: World Data Center for Geomagnetism/ Kyoto University

„Greška se konstantno povećava“, rekao je Arno Šulie, geomagnetista sa Univerziteta u Koloradu. „Početkom 2018. godine, kao deo naše redovne procene Svetskog magnetnog modela, otkrili smo da je model premašio očekivano smanjenje samo nakon tri godine od predviđenog petogodišnjeg ciklusa”, rekao je on na sastanku Američke geofizičke unije.

“Mi smo istražili ovu grešku i pratili je do kombinovanog efekta globalnog geomagnetskog ubrzanja i brze promene magnetnog polja u Severnom polarnom području. Za razliku od toga, pomeranje Južnog magnetnog pola je veoma sporo – manje od deset kilometara godišnje” objasnio je Šulie.

Da bi popravio model, on i njegove kolege “hranili” su ga tri godine najnovijim podacima, koji uključuju geomagnetski puls iz 2016. godine, tako da smatraju da bi novi model, kada bude objavljen, trebalo da ostane tačan do sledećeg redovnog ažuriranja 2020. godine.

Fil Livermor, geomagnetista sa Univerziteta u Lidsu u Velikoj Britaniji, izjavio je na sastanku Američke geofizičke unije da se čini da je lokacija Severnog magnetnog pola “pod upravom” dve krupne “zakrpe” magnetnog polja, jedne ispod Kanade, a druge ispod Sibira.

Naučnici su poslednjih godina predviđali da se Zemljino magnetno polje može „okrenuti” tako da Južni pol postane Severni i obrnuto.

Severni pol se pomera nenormalnom brzinom 3
Foto: Getty Images

Takav događaj mogao bi imati katastrofalne efekte, jer bi uništio električnu mrežu i ostavio život na površini izložen mnogo većim količinama Sunčevog zračenja.

Iako se ranije smatralo da se ovi preokreti dešavaju u intervalima od stotine hiljada godina, nedavna studija pokazuje da bi to moglo da se dogodi za samo nekoliko vekova.

Šta se može dogoditi Zemlji ako se polovi “okrenu”?

Zračenje na nivou tla bi se povećalo, a ukupna izloženost kosmičkom zračenju udvostručila bi mogućnost dobijanja raka.

„Ali samo malo. I to mnogo manje nego na plaži na Floridi za jedan dan. Dakle, ako bi se to desilo, metod zaštite bi verovatno bio da nosite veliki šešir „, rekao je profesor Ričard Holm.

Međutim, kolaps električne mreže od teških solarnih oluja predstavlja veliki rizik.

Kako magnetno polje i dalje slabi, naučnici naglašavaju važnost energetskih sistema koji koriste obnovljive izvore energije za zaštitu Zemlje od zamračenja.

Takođe, nedavna danska studija otkrila je da je Zemljina klima značajno pogođeno magnetnim poljem planete. Henrik Svensmark, naučnik iz Danskog nacionalnog svemirskog centra veruje da planeta doživljava prirodni period “niskog oblaka” zbog manje kosmičkih zraka koje ulaze u atmosferu.

„Zemljino magnetno polje, koje postoji najmanje tri i po milijardi godina, pruža štit od direktnog uticaja sunčevog zračenja. Danas, čak i sa jakim magnetnim poljem Zemlje, još uvek smo podložni solarnim olujama koje mogu naškoditi našem društvu zasnovanom na električnoj energiji“, kaže profesor Roberts iz ANU istraživačke škole nauka o Zemlji.

Šteta na elektroenergetskim mrežama i komunikacionim sistemima koja bi nastala kada bi se polovi stvarno “okrenuli” izazvala bi gubitke u trilionima dolara, objašnjavaju istraživači.

“Nadam se da ćemo u budućnosti razviti tehnologiju, pomoću koje ćemo moći da izbegnemo ogromnu štetu koja bi nastala, ako se polovi stvarno poremete. Svakako, magnetno polje je mnogo nepredvidljivije nego što smo mislili”, zaključio je profesor Roberts.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari