Slučaj Zrenjanin: Bitka za ispravnu vodu 1Foto: Grad Zrenjanin

Još je stari grk Tales podučavao da sve potiče iz vode i sve se u nju ponovo pretvara ali u Zrenjaninu kao da to ne važi. To je grad u Srbiji u kome je 15 godina zabranjena za upotrebu voda iz gradskog vodovoda.

To je grad gde građani stalno protestvuju, tražeći vodu. To je grad gde još nije rešen problem ispravne pijaće vode iako se to stalno najavljuje. To je grad koji ima nedozvoljene količine arsena u vodi i gde brojna pilot prostojenja nisu dala odgovarajuće rezultate. Znači, od 2004. godine kada je zabrana stupila na snagu, nije da se nije radilo.

Najavljivana rešenja su bila brojna, čak je izgrađen i prečistač vode u junu 2017. godine, koji je na kratko testiran u jesen iste godine. Poslednje alarmiranje javnosti bilo je pre mesec dana, u decembru 2018. kada je izmenom Zakona o komunalnim preduzećima uklonjena zakonska prepreka po kojoj nije moguće da se privatni investitor bavi vodosnabdevanjem.

Probni rad je započeo, obavešteni su građani. Potekla je ta probna voda, vidno belja, kroz cevi ali je zabrana upotrebe i dalje na snazi. Da li je samo pitanje dana kada će moći da se pije ?

– Prečistač, koji mnogi nazivaju fabrikom vode, u epicentru je već godinu dana. Političari su, očekivano, slatkorečivi. Njima je lako, građani im veruju, a oni sami se ne razumeju u temu o kojoj pričaju. S druge strane, već nedeljama je „bela voda“ u sistemu, a ne oglašava se nijedan tehnolog, lekar ili stručnjak druge specijalnosti. Nemoguće je da za to vreme nadležni ne poseduju rezultate merenja kvaliteta vode na razlitičim mestima u gradu – ocenjuje urednik lista Zrenjanin Dalibor Bubnjević.

Samo što nije

Zrenjaninski prečistač u najavi je od 2014. godine, kada je raspisan poziv za javnu nabavku usluge prečišćavanja vode kao bolje rešenje a pre toga pompezno je raskinut ugovor za izgradnju velike fabrike vode sa nemačkim Vasertehnikom. Početkom 2015. potpisan je ugovor sa italijanskim Zilliom za izgradnju prečistača ali se trag ovom investitoru gubi, pojavljuju se organci sličnog naziva i Erste banka koja u 2017. godini kreditira posao.

– Bitno je istaći da po pitanju fabrike vode ne postoji nikakav investitor, iako nadležni uporno koriste taj termin. Naime, JKP „Vodovod i kanalizacija“ je raspisao javnu nabavku usluge prečišćavanja vode, pa se samim tim na istu javio ponuđač usluge, a ne ulagač – stav je Dalibora Bunjevića.

Postrojenje za prečišćavanje vode je konačno izgrađeno 2017. ali nije moglo da počne sa radom zbog toga što po Zakonu o komunalnim delatnostima privatna firma ne može da se bavi tom delatnošću, što je bilo poznato i kada je ugovor sklopljen. Ugovorom koji je sklopljen između Vodovoda i privatnog investitora bilo je predviđeno da investitor finansira izgradnju prečistača, a da prečišćenu vodu prodaje gradu po ceni od 28 evrocenti po kubiku.

Konzorcijum

Posao je dodeljen konzorcijumu firmi koji je formiran neposredno pre sklapanja posla, sa jednim zaposlenim. Ugovor je potpisan u februaru 2015. godine a do isteka predviđenog roka od osam meseci nije pribavljena građevinska dozvola. Umesto da tada ugovor bude raskinut, pristupilo se izlivanju kamena temeljca, pribavljena je građevinska dozvola od gradske adminsitracije za manji kapacitet postrojenja a kada je došlo do povlačenja kompanije “Zillio” obaveze se prenose na “Sinertek” koji ne raspolaže ni finansijskim, ni kadrovskim, ni tehnološkim kapacitetima navode u Udruženju građana “Zajedno za vodu”, koje su formirale grupe građana i opozicionih stranaka kako bi insistirale na rešavanju ovog pitanja.

– Pošto ne raspolaže sopstvenim sredstvima, što je uslov za dodelu ugovora, traži se kredit od domaćih banaka, a osnov je upravo ugovor o dodeljenom poslu. Umesto da raskine ugovor, grad Zrenjanin se javlja kao garant za dobijanje kredita. Naknadno se odobrena garancija povlači i zamenjuje hipotekom, odnosno učešćem u vlasništvu na buduće postrojenje – navodi Dušan Kokot ispred UG “Zajedno za vodu”.

Slučaj Zrenjanin: Bitka za ispravnu vodu 2
Foto: Grad Zrenjanin

Koliko to košta?

Ne gradimo fabriku, ne zadužujemo se kod banaka već italijanskom partneru plaćamo uslugu prečišćavanja vode, pričali su početkom 2015. godine građanima Zrenjanina i vlast i rukovodstvo JKP “Vodovod i kanalizacija” kada je potpisan ugovor sa Grupom Zillio kako bi se rešila agonija sa neispravnom vodom.

– Potrošeno je mnogo vremena i novca, samo garancije izvođaču za plaćanje usluge grad godišnje koštaju šest miliona dinara, a na vodu se još čeka i pitanje je kakvog je kvaliteta. Upozoravali smo na instant rešenja, kao ovo iz ugovora. Rešenje ovog kompleksnog proglema zahteva ozbiljnu profesionalnu studiju izvodljivosti koju prati tehnoekonomska analiza i javna rasprava – stav je Aleksandra Korovljeva iz DJB, koja je okupila javne aktere u Zrenjaninu.

U 2015. godini, kada je potpisan ugovor sa italijanskom firmom Zillio kao investitorom, navedeno je da je ugovoreno investiranje 6,5 miliona evra, a potpisani ugovor predviđa 20 godina eksploatacije, koja bi omogućila zaradu od 40 miliona evra. Danas je u opticaju cifra od 8,5 miliona evra.

Zavera ćutanja

O celom poduhvatu postoji zavera ćutanja, građani do informacija dolaze zaobilaznim putem, smatraju oni koji prate ovaj slučaj.

– Do sada građani nisu učestvovali u rešavanju ovog ključnog komunalnog problema u našem gradu. Izgradnju ovog postrojenja prate brojne kontroverze. Više stručnjaka za oblast tehnologije vode izrazilo je skepsu u vezi sa tehničkim kvalitetom realizovanog projekta – navodi Miroslav Samardžić iz ZSF.

Ovo udruženje je zbog problema sa zrenjaninskom vodom do sada organizovalo mnoštvo tribina u pokušaju da građani saznaju sve okolnosti koje prate problematiku vodosnabdevanja. Tim povodom snimljen je i film “Zrenjaninski rašomon”. Podizanje pogona prečistača, kao u španskim sapunicama, prati stalni obrt. Od čestih najava da će investitor tužiti Ministarstvo zdravlja, pa zatim državu, pa grad Zrenjanin, do toga da na pitanje “Kad će voda ?” odgovaraju predsednik Srbije i premijerka.

Sadržaj vode

Zrenjaninska voda u više elemenata ne odgovara standardima koji su propisani Pravilnikom o ispravnosti vode.

– Najveći problem je prisustvo arsena u koncentraciji deset puta većoj od dozvoljene. Takođe, zrenjaninska voda ima žutu boju, neprijatan ukus i miris. Najgori sastojak zrenjaninske vode je organska materija, jer ona daje boju vodi i poredstavlja podlogu za razvoj mirkorganizama, a za nju je vezan arsen kao radikal. Kada se uklone organske materije mi rešavamo problem vode – stav je nekadašnjeg šefa laboratorije JKP „Vodovod i kanalizacija“, diplomiranog biologa Živojina Đurina.

On podseća da sadržaj vode nije jedini problem, tu je i stara azbestna mreža. Čak 70 odsto vodvodne mreže u Zrenjaninu čine azbestno-betonske cevi. Prema njegovim rečima, drugi gradovi u Banatu imaju sličan problem a nisu zabranili upotrebu vode iz vodovoda za piće, pa je pitanje da li je Zrenjanin doveden u zabludu.

– Naši zakonodavci su se zatrčali, još krajem 90-ih kada su doneti ovako rigorozni propisi, stroži nego u Evropskoj uniji i nekim susednim zemljama. Da li ćemo kao grad, na kraju, ispasti smešni, pokazaće vreme. Teško je sa sigurnošću reći da li je izgradnja prečistača uopšte dobar potez i kolika će cena vode biti. Pokazatelji su da će biti dva i po puta skuplja od sadašnjih 29 dinara po kubnom metru – smatra Živojin Đurin.

Slučaj Zrenjanin: Bitka za ispravnu vodu 3
Foto: MP

Studije o uticaju arsena

Institut za javno zdravlje Srbije Batut, referentna ustanova za uzorkovanje i utvrđivanje kvaliteta pijaće vode u zemlji, nije od oktobra 2017. godine odgovorio na pitanja Danasa o uticaju zrenjaninske vode na zdravlje građana, iako su pitanja više puta slata.

Prema dostupnim informacijama, ne postoje istraživanja u Vojvodini koja bi pokazala uticaj arsena u vodi za piće na zdravlje ljudi ali zato takve studije postoje u Mađarskoj, gde je istraživanje sprovedeno 2012. godine. U susednoj Mađarskoj otkriveno je da dugoročno izlaganje niskim količinama arena u vodi može biti povezano sa karcinomom kože.

Istu činjenicu ističe i italijanska kompanija Zilio, proizvođač opreme za prečišćavanje pijaće vode, navodeći na svom sajtu da problem sa arsenom postoji u pojedinim regionima na Apeninskom poluostrvu, ali i u basenu Dunava, gde spadaju naselja u Mađarskoj, Slovačkoj, Vojvodini i Rumuniji.

Prema podacima ove kompanije, koja je prvobitno bila partner za izgradnju pogona prečistača u Zrenjaninu jer garantuje da poseduje tehnologiju za uklanjanje ovog sastojka, arsen u pijaćoj vodi na duge staze utiče na pojavu dijabetesa i karcinoma kože.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari