Svetski mediji se pre 20 godina pitali da li je beogradska vlast ubila Arkana 1Foto: Danas Printskrin

“Sahrana je kasnila oko dva sata budući da je na hiljade ljudi želelo da uđe u kapelu kako bi odali poslednju poštu Ražnatoviću”.

Uz zvuke Bože pravde, u četvrtak 21. januara pre 20 godina na beogradskom Novom groblju sahranjen je Željko Ražnatović Arkan, izvestio je list Danas.

“Iako je duže od dva časa vladala gotovo apsolutna tišina, mogli su se čuti neki komentari – dve starije gospođe su navodile razloge ‘zašto je Arkan pravičan i dobar’ za šta je jedna od njih kao ključan argument navela to da Ražnatović ‘nije opljačkao ni jednu banku kod nas, već one u inostranstvu. Njih bih i ja pljačkala’, bila je kategorična”, opazili su novinari Danasa.

Borislav Pelević, član stranke Sabor srpskog jedinstva, je tom prilikom Ražnatovića nazvao generalom Srpske dobrovoljačke garde.

“Da nije bilo Arkana ne bi bilo Republike Srpske”, rekao je Pelević ističući ulogu Ražnatovića u odbrani srpskih enklava u RS.

Pored članova porodice, Srpske dobrovoljačke garde, fudbalskog tima Obilić i prijatelja, sahrani su prisustvovali Željko Mitrović, Brana Crnčević, Goran Hadžić i mnogobrojne estradne zvezde.

Jedna od glavnih tema vikend izdanja Danasa od pre 20 godina bila je analiza lika i dela preminulog Željka Ražnatovića Arkana, pod naslovom “Poruke i pouke ubistva Željka Ražnatovića. Odlazak poslednjeg ‘srpskog viteza’”.

“Dan pre sahrane, savezni ministar informacija Goran Matić, koji poslednjih meseci ponajmanje igra tu, a ponajviše ulogu istražnog sudije, tužioca i portparola policije i državnog vrha, u Njujork tajmsu otkriva: ‘Arkana je ubila crnogorska mafija koja želi da preuzme Beograd’”, navodi Danas.

Kako se navodi, pompezna sahrana je bila ispraćaj “možda i najmarkantnijeg (da li i najkontroverznijeg?) bosa beogradskog podzemlja i aktera (ne)slavne novije srpske ratne istorije.

Smrt Ražnatovića je zainteresovala svetske medije, koji postavljaju pitanje da li je povod za ubistvo, pokušaj beogradske vlasti da ukloni svedoka i saučesnika u ratnim dešavanjima.

“Kao glavni argument osporavanja ‘banalnosti’ uzima se činjenica da je lider jedne marginalne nacionalističke stranke (SSJ) i vođa srpskih paravojnih formacija ‘tigrova’ (Srpska dobrovoljačka garda) isuviše krupan zalogaj da bi dozvolio da ga ‘likvidiraju mangupi iz njegovih redova’ ili kakvi usputni ‘paceri’”, pisao je Danas.

U jednom od poslednjih medijskih nastupa pred svoju smrt 2018. godine, kum porodice Ražnatović i nekadašnji komandant Srpske dobrovoljačke garde Borislav Pelević, govorio je o Arkanu i Legiji kao “velikim ljudima i hrabrim ratnicima”.

“Država nije imala razloga da ga ubije (Arkana), niti je bilo kome on smetao jer se bavio samo Obilićem, i ničim drugim godinama, godinama. Kad je hteo da ode na Kosovo, država mu je rekla ne, on je skinuo uniformu i nije otišao. Rečeno mu je ‘Ne, nemoj zbog Nato pakta molim te’, i on je rekao ‘Ne!’, rekao je Pelević.

Ražnatović je i posle 20 godina ostao aktuelna tema, pre svega u domaćim tabloidima. Piše se o detaljima iz njegovog privatnog života, spekuliše o porodičnim odnosima i izvlače arhivske fotografije kojima se učitava različit kontekst.

Epiteti koji često idu uz, slobodno možemo reći, bizarne naslove su “Mračna tajna”, “Podzemlje”, “Najjeziviji detalj”, “Nepoznati detalji”, često se govori o novim i nepoznatim fotografijama.

Za ubistvo Željka Ražnatovića Arkana 2006. godine su osuđeni Milan Đurić, Dobrosav Gavrić i Dragan Nikolić. Gavrić i Nikolić su uhapšeni, dok je Đurić još uvek u bekstvu. Nalogodavci ubistva do danas nisu poznati javnosti.

Izradu sadržaja podržala Ambasada SAD u okviru projekta “Digitalizacija arhive Danasa”. Stavovi izneti u tekstu su stavovi autora i nužno ne izražavaju stavove Vlade SAD.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari