Tri kandidata za rektora Univerziteta u Beogradu 1Foto: FoNet/ Zoran Mrđa

Aktuelna rektorka Ivanka Popović, dekan Arhitektonskog fakulteta Vladan Đokić i profesor Matematičkog fakulteta Aleksandar Lipkovski predali su kandidature za rektora Univerziteta u Beogradu, saznaje Danas.

Do zaključenja ovog izdanja našeg lista nismo uspeli da saznamo da li su sve tri kandidature prihvaćene pošto članica Komisije za sprovođenje izbora rektora Gordana Leposavić nije odgovorila na naše pitanje, a upravo su nas na nju uputili u Kabinetu rektorke. Prema saznanjima Danasa, juče je održana sednica ove komisije na kojoj se očekivalo da se razreši dilema da li profesor Lipkovski ima pravo da se kandiduje, s obzirom da ima preko 65 godina.

Povod za nedoumicu je autentično tumačenje Skupštine Srbije o članu 64 Zakona o visokom obrazovanju, doneto u februaru povodom slučaja profesora Radeta Doroslovačkog, koji je nameravao da se kandiduje za još jedan mandat na čelu Fakulteta tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu. Prema tom tumačenju, organ poslovođenja odgovarajuće visokoškolske ustanove – rektor, dekan, predsednik, odnosno direktor „ne može se birati iz reda nastavnika kojima je prestao radni odnos na kraju školske godine u kojoj su navršili 65 godina života, a zatim im je produžen radni odnos ugovorom sa visokoškolskom ustanovom na određeno vreme do dve godine, uz mogućnost dodatnih produženja, a najduže do kraja školske godine u kojoj navršavaju 70 godina života“.

Profesor Lipkovski za Danas tvrdi da se ovo tumačenje na njega ne odnosi.

– Nikome na Univerzitetu u Beogradu, pa ni meni, nije prekinut radni odnos. Moj ugovor o radu neprekidno traje od 2003. godine jer sam tada izabran za redovnog profesora i radni odnos mi je produžen na osnovu rešenja, a ne ugovorom. Dakle, stavke iz autentičnog tumačenja se ne slažu sa mojom situacijom i ne mogu se primeniti na moj slučaj – tvrdi Lipkovski.

Tri kandidata za rektora Univerziteta u Beogradu 2

U delu akademske zajednice smatraju da je problem nastao zbog propusta na fakultetima koji su na ovaj način produžavali radni odnos profesorima, a zapravo je trebalo da im se, kada su stekli uslov za penziju, raskine ugovor na neodređeno i produženje definiše novim ugovorom, ali na određeno.

Lipkovski kaže da je upoznat sa ovim tumačenjem, ali napominje da ni na jednom fakultetu nije tako rađeno i da je, ako je uopšte reč o propustu, u pitanju propust univerziteta u celini. Napominje da je i na drugim univerzitetima u Srbiji radni odnos produžavan na isti način kao i njemu jer se tako tumačio zakon.

– Autentično tumačenje je, po mom mišljenju, napisano pravnički nepismeno i ne odnosi se na slučajeve na koje misle da se odnosi. Ovde je očigledno na delu jedna pristrasna aktivnost Rektorata UB koji pokušava da onemogući druge kandidate. Konsultovao sam o ovom pitanju dva bivša dekana Pravnog fakulteta, razgovarao sa pet, šest pravnika i sa bivšim rektorom UB i svima je interpretacija bila jasna da se autentično tumačenje ne odnosi na moj slučaj – navodi Lipkovski.

Na pitanje šta će uraditi ako Komisija za sprovođenje izbora rektora kaže da njegova kandidatura nije u skladu sa propisima, Lipkovski odgovara da će Matematički fakultet, koji ga je predložio za kandidata, uputiti žalbu Savetu UB. Smatra da bi pomenuti scenario ukazivao na to da je Komisija postupila neovlašćeno i interpretirala zakon na štetu jednog kandidata. On dodaje da nema ništa protiv da zakon bude interpretiran na jedan ili na drugi način, ali napominje da u prethodnom periodu ograničenje koje se sada postavlja autentičnim tumačenjem nije postojalo.

– Nalazimo se u jednoj besmislenoj pravnoj situaciji koja nikome ne služi na čast, a posebno ne pravnom sistemu u Republici Srbiji. Ne može jedno tumačenje zakona važiti u Novom Sadu, drugo u Beogradu, a treće u Novom Pazaru – ističe Lipkovski, kome je ovo treća kandidatura za „prvog čoveka“ Univerziteta u Beogradu.

U javnosti se pominje da je upravo zbog spornog tumačenja od trke za rektora odustao dekan Ekonomskog fakulteta Branislav Boričić, koga bi deo kolega rado video na čelu UB. Prema nezvaničnim saznanjima Danasa, Boričić će biti jedan od prorektora, ukoliko za rektora bude izabran Vladan Đokić. Neuobičajeno, Đokić je u startu izašao sa predlogom ko bi činio njegov tim, želeći time da izbegne dosadašnju praksu da se prorektorskim mestima „trguje“ i na taj način obezbedi podrška članica univerziteta. Ukoliko Đokić bude izabran za rektora, u njegovom timu će, pored Boričića, biti dekan Šumarskog fakulteta Ratko Ristić, dekan Geografskog Dejan Filipović i bivša dekanka Farmaceutskog fakulteta Zorica Vujić. Komentar profesora Đokića juče nismo uspeli da dobijemo.

Sednica Saveta UB na kojoj će se birati rektor predviđena je za 25. maj.

Pritisci i lobiranja

Izbori za rektora u javnosti uvek protiču u demokratskoj atmosferi, ali praksa pokazuje da su pritisci i lobiranje unutar akademske zajednice sastavni deo tog postupka. U tom smislu se tumači i nedavna krivična prijava koju je Državna revizorska institucija podnela protiv rektorke Ivanke Popović zbog nenamenskog trošenja budžetskih sredstava, a koju nadležno tužilaštvo i dalje „razmatra“. Takođe, i prekomponovanje snaga unutar Studentskog parlamenta UB takođe se dovodi u vezu sa izborima, s obzirom da u Savetu (koji bira rektora) sedi šest predstavnika studenata. Prema nezvaničnim saznanjima Danasa, podela među studentima se reflektovala i na ovo telo, pa su tri studenta u Savetu predstavnici jedne struje, a tri su iz suprotnog tabora.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari