Tužioci neće iz senke političara 1Foto: FoNet/ Nenad Đorđević

Republička javna tužiteljka Zagorka Dolovac, zajedno sa još sedam šefova najvećih tužilaštava u zemlji, po svemu sudeći su odgovorni za izgled ustavnog amandmana po kojem će šefove tužilaštava i dalje birati Narodna skupština.

Ovakav zaključak proističe iz dokumenta koji je, postupajući po zahtevu za dostupnost informacija od javnog značaja, Ministarstvo pravde dostavilo Udruženju sudijskih i tužilačkih pomoćnika.

Naime, ministarka pravde Nela Kuburović je nedavno, govoreći na sednici Nacionalnog konventa za poglavlje 23 rekla da je ministarstvo radni tekst ustavnog amandmana, koji je predviđao da šefove tužilaštava ubuduće bira Visoki savet tužilaca, izmenilo nakon komentara koji je poslala republička javna tužiteljka i ostali rukovodioci tužilaštava. Kako su svi ostali komentari na radni tekst amandmana bili javno dostupni, sem ovog, predstavnici Udruženja sudijskih i tužilačkih pomoćnika, su zatražili od Ministarstva pravde da im dostave navedene komentare.

„Smatramo da nije dobro rešenje po kome tužilačko veće ima funkciju izbora šefova javnih tužilaštava. Bilo bi korisnije usvojiti sistem u kome bi Državno veće tužilaca sprovodilo postupak izbora jednog kandidata… koji bi bio direktno predlagan Narodnoj skupštini i koja bi birala kandidata“, između ostalog piše u mišljenju koje je republička javna tužiteljka Zagorka Dolovac poslala Ministarstvu pravde. Pored tužiteljke Dolovac, ovakvo mišljenje potpisali su i tužilac za organizovani kriminal Mladen Nenadić, tužiteljka za ratne zločine Snežana Stanojković, viša javna tužiteljka u Beogradu Nataša Krivokapić, kao i šefovi sva četiri Apelaciona tužilaštva.

Ovakvo rešenje je u direktnoj suprotnosti sa predlozima koje su ministarstvu izneli u Udruženju tužilaca Srbije (UTS) insistirajući da se javni tužioci biraju od strane Visokog saveta tužilaštva, te na taj način iz postupka izbora eliminiše uticaj izvršne i zakonodavne vlasti.

– Prihvatajući i suprotna mišljenja, za UTS ostaje nejasno kojim razlozima se rukovodilo Ministarstvo pravde u momentu kada je ovakav predlog UTS, strukovnog udruženja koje okuplja preko 80 odsto nosilaca javnotužilačkih funkcija u Srbiji, apsolutno zanemarilo, iako se radi o sasvim legitimnom predlogu koji je u skladu sa evropskim tendencijama, dok je istovremeno prihvatilo predlog neznatnog broja javnih tužilaca da Narodna skupština, uprkos evropskim zahtevima, zadrži nesmanjeni uticaj prilikom izbora javnih tužilaca, tim pre što se radi o predlogu nosilaca javnotužilačke funkcije koji su prethodno na predlog Vlade Srbije izabrani za javne tužioce upravo od strane Narodne skupštine – kaže za Danas Nenad Stefanović iz UTS-a.

USTP: Zašto se krije predlog RJT-a

U Udruženju sudijskih i tužilačkih pomoćnika naglašavaju da je nejasno zbog čega je Ministarstvo pravde tek nakon njihovog zahteva objavilo predlog republičke javne tužiteljke podržanog od strane starešina najviših tužilačkih organa. „Stiče se utisak da predstavnicima Ministarstva pravde nije od važnosti blagovremeno upoznavanje stručne javnosti, sa jedne strane, dok je sa druge strane ostalo nepoznato iz kog razloga Ministarstvo pravde nije prihvatilo nijedan od predloga Udruženja sudijskih i tužilačkih pomoćnika Srbije vezano za status sudijskih i tužilačkih pomoćnika“, navodi Ivana Stoiljković iz USTP-a.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari