
Haški tribunal je tog bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske (VRS) i generala, 22. novembra 2017, osudio na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici; progona Hrvata i Muslimana širom BiH; terorisanje stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem i uzimanje pripadnika Unprofora za taoce, 1992-95.
Tribunal je, međutim, Mladić oslobodio krivice za genocid u još pet bosanskih opština.
Sada, tokom rasprave o žalbama na tu prvostepenu presudu, tužiteljka Lorel Bejg (Laurel Baig) ocenila je da je oslobađajuća presuda bila greška prvostepenog veća.
Od Žalbenog veća, Bejg je zatražila da tu grešku ispravi i Mladića proglasi krivim za genocid nad Muslimanima i Hrvatima u opštinama Foča, Kotor Varoš, Prijedor, Sanski Most i Vlasenica.
Tužiteljka je podsetila da je prvostepeno veće većinom glasova ispravno zaključilo da su lokalni pripadnici srpskih snaga u tim opštinama imali „genocidnu nameru“ da Muslimane i Hrvate unište kao etničke grupe.
Kao pogrešan, Bejg je, medjutim, označila zaključak prvostepene presude da nema dokaza da je Mladić delio tu „genocidnu nameru“.
U odsustvu direktnih dokaza, po tužiteljki, sudije su morale izvesti zaključak o Mladićevoj genocidnoj nameri iz težine, obima i sistematičnosti zločina koji su počinili mnogi medju njegovim podredjenim oficirima.
Kao pogrešan, Bejg je navela i zaključak iz presude da, iako je „veliki broj Muslimana i Hrvata ubijen ili su im nanete teške povrede“, oni nisu činili „značajan deo“ tih etničkih grupa u opštinama, te da, stoga, nije ispunjen taj uslov za krivično delo genocida.
Na meti srpskih snaga u pet opština bilo je 129.000 nesrba, a to je jeste značajan deo populacije, tvrdila je tužiteljka. Mladićeve snage su, po zastupnici optužbe, te ljude masovno i sistematski progonile, nezakonito zatvarale, ubijale i mučile.
Na kraju dvodnevne rasprave o žalbama odbrane i optužbe na prvostepenu presudu, trebalo bi da se sudijama obrati i sam Mladić.
Po završetku rasprave, sudije će se povući na većanje, a pravosnažna presuda Mladiću očekuje se početkom iduće godine.
Podržite nas članstvom u Klubu čitalaca Danasa
U vreme opšte tabloidizacije, senzacionalizma i komercijalizacije medija, duže od dve decenije istrajavamo na principima profesionalnog i etičkog novinarstva. Bili smo zabranjivani i prozivani, nijedna vlast nije bila blagonaklona prema kritici, ali nas ništa nije sprečilo da vas svakodnevno objektivno informišemo. Zato želimo da se oslonimo na vas.
Članstvom u Klubu čitalaca Danasa za 799 dinara mesečno pomažete nam da ostanemo samostalni i dosledni novinarstvu u kakvo verujemo, a vi na mejl svako veče dobijate PDF sutrašnjeg broja Danas.